WWF-ov izvještaj, koji je razvio Dalberg, upozorava da stvarni trošak plastike za okoliš, zdravlje i gospodarstva može biti čak deset puta veći za zemlje s niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po glavi stanovnika u odnosu na zemlje s visokim prihodima.
Izvještaj procjenjuje da kilogram plastike u svojem cijelom životnom vijeku - od proizvodnje do odlaganja - zemlje s niskim i srednjim prihodima ukupno košta oko 150 američkih dolara, što je osam puta više od 19 američkih dolara ukupnog troška jednog kilograma plastike za zemlje s visokim prihodima.
Takvi nejednaki troškovi imaju značajne posljedice za zemlje s niskim i srednjim prihodima poput Kenije, koja posljedice globalne plastične krize osjeti puno više nego zemlje s visokim prihodom. Upravo će se u Keniji vlade okupiti od 13. do 19. studenog radi trećeg kruga pregovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom, koji bi trebao donijeti globalno rješenje ove krize. Kenija je, prije šest godina, poduzela hrabar korak protiv plastičnog zagađenja i zabranila plastične vrećice za jednokratnu upotrebu. Danas se bori s njihovim nezakonitim uvozom, što naglašava prekograničnu prirodu problema i užasavajuće nejednakosti karakteristične za trenutni lanac vrijednosti plastike koji stavlja zemlje poput Kenije u nepovoljan položaj bez obzira na akcije koje poduzimaju kako bi se izborile s plastičnim zagađenjem.
Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije upozorava: „Izvještaj ukazuje na potrebu za hitnom promjenom postojećeg sustava upravljanja plastikom. Uobičajeno poslovanje može biti smrtna kazna, ne samo za sve veći broj životinja, već i za mnoge ranjive i marginalizirane zajednice u našem svijetu. Rezultat takvog poslovanja je povećan zdravstveni rizik od udisanja štetnih, toksičnih kemikalija, kao i povećan rizik od poplava i zaraznih bolesti. Globalni sporazum za okončanje onečišćenja plastikom, koji će uključivati globalna pravila o proizvodnji i potrošnji, je naša šansa da to promijenimo.”
WWF poziva sve da potpišu globalnu peticiju i daju svoj glas za uspostavljanje učinkovitog i pravno obvezujućeg sporazuma kako bi se zabranili nepotrebni visokorizični plastični proizvodi - oni proizvodi koji uzrokuju najviše štete ili su najskloniji dospijevanju u prirodu. Peticiju je već potpisalo preko 60 tisuća ljudi, a cilj nam je doći do 100 tisuća kako bismo svjetskim vladama pokazali što mislimo o neodrživom upravljanju plastičnim otpadom. Peticiju je moguće pronaći na web stranici WWF Adrije.
WWF-ov izvještaj otkriva tri strukturne nejednakosti koje osnažuju trenutni neodrživi sustav upravljanja plastikom i na zemlje s niskim i srednjim prihodima stavljaju nerazmjerno velik teret.
Prva nejednakost: postojeći sustav stavlja zemlje s niskim i srednjim prihodom u nepovoljan položaj, jer imaju minimalan utjecaj na to koji plastični proizvodi se proizvode i kako su dizajnirani, a ipak se od njih često očekuje da upravljaju ovim proizvodima na kraju njihovog vijeka. Od 2019. godine se samo 9% plastičnog otpada reciklira. U ovom trenutku, oko 60% svjetske proizvodnje plastike odnosi se na proizvode za jednokratnu upotrebu.
Druga nejednakost: količina proizvedene plastike, naročito plastike za jednokratnu upotrebu, daleko premašuje dostupnost tehničkih i financijskih resursa za upravljanje otpadom kad dođe do kraja svog životnog vijeka u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Treća nejednakost: nedostatak sustavnih pravila za određivanje odgovornosti država i kompanija za vlastito djelovanje i neaktivnost u vezi s plastičnim zagađenjem i njegovim utjecajem na naše zdravlje, okoliš i gospodarstvo uzrokuje veće ekološke, ekonomske i ljudske troškove za zemlje s niskim i srednjim prihodima.
Uspostavljanje i provođenje UN-ovog globalnog sporazuma o okončanju onečišćenja plastikom zasnovanog na usklađenim i obvezujućim globalnim pravilima može nam pomoći stvoriti pravedniji sustav koji osnažuje zemlje s niskim i srednjim prihodima i daje prioritet najdjelotvornijim rješenjima. Zemlje će za nekoliko dana sudjelovati u trećem od pet krugova pregovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom. WWF poziva sve vlade da se dogovore o sporazumu koji uključuje:
· Zabranu, postepeno ili potpuno ukidanje nepotrebnih visokorizičnih plastičnih proizvoda, polimera i kemikalija.
· Globalne zahtjeve za dizajn proizvoda i sustave koji mogu osigurati zdravu i netoksičnu kružnu ekonomiju koja prioritizira ponovnu upotrebu i poboljšanja u procesu recikliranja.
· Snažne mjere za podršku učinkovite provedbe koja uključuje dovoljnu financijsku podršku i usklađivanje javnih i privatnih financijskih tokova, posebno za zemlje s niskim i srednjim prihodima.
Neodređene obveze i slabije formulacije zahtjeva mogu vlade dovesti do toga da se vrate starim, lošim navikama oslanjanja na nacionalne ili dobrovoljne akcije umjesto da stvore zajedničke, usuglašene propise. Zato zemlje moraju povećati svoje aktivnosti i jasno definirati sporazum s usklađenim i obvezujućim globalnim pravilima ako želimo postići pravedan lanac vrijednosti plastike i želimo budućnost bez plastičnog zagađenja.