Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka smanjila se za 73 % tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novi Izvještaj o stanju planeta 2026. (Living Planet Report 2026) koji je danas objavio WWF, jedna od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode. Istovremeno, izvještaj donosi jasnu poruku nade: priroda se može oporaviti ako društvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.
Iako je ukupna postotna promjena ostala na razini prethodnog izvještaja objavljenog prije dvije godine, nova procjena uključuje dodatne podatke o populacijama te duži vremenski niz, što dodatno potvrđuje razmjere kontinuiranog gubitka bioraznolikosti. Ovi rezultati u skladu su s ranije objavljenim procjenama i zajedno s drugim pokazateljima pružaju jasne dokaze o opsegu propadanja prirode.
Indeks živućeg planeta (Living Planet Index - LPI), koji izrađuje Zoološko društvo iz Londona (ZSL), obuhvaća 35.803 populacije 5.790 vrsta kralješnjaka u razdoblju od 1970. do 2022. godine. Izvješće pokazuje da su najveći gubici zabilježeni u slatkovodnim ekosustavima (-85 %), zatim u kopnenim (-69 %) i morskim ekosustavima (-59 %). Gubitak i degradacija staništa i dalje su glavni uzrok pada populacija, a slijede prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i bolesti.
Međutim, izvještaj također pokazuje da je promjena moguća. Gotovo polovica populacija uključenih u analizu stabilna je ili raste, a oporavak vrsta poput zelenih želvi, plavoperajne tune, tigrova i afričkih slonova potvrđuje da dugoročne mjere očuvanja prirode mogu donijeti konkretne rezultate.
Kirsten Schuijt, glavna direktorica WWF Internationala, izjavila je prilikom globalnog predstavljanja izvješća: "Bioraznolikost nastavlja opadati zabrinjavajućom brzinom. Ipak, unatoč tim velikim gubicima, postoje razlozi za nadu. Izvješće o stanju planeta 2026. donosi dokaze da su mnoge populacije divljih vrsta stabilne ili se oporavljaju, kao i inspirativne primjere koji pokazuju da se priroda može oporaviti i da je promjena moguća. Oporavak vrsta poput tigra ili plavoperajne tune pokazuje što se može postići godinama zajedničkih i predanih napora u zaštiti prirode. Kako bismo proširili ove uspjehe, moramo transformirati sustave i gospodarske sektore koji danas uzrokuju gubitak prirode."
Priroda nam osigurava hranu, vodu, čist zrak, lijekove i brojne druge dobrobiti na kojima počivaju naša društva i gospodarstva. Ipak, upravo su prehrambeni, energetski i financijski sustavi danas među glavnim pokretačima njezina uništavanja.
Izvještaj ističe da su pozitivne promjene već u tijeku. U energetskom sektoru obnovljivi izvori energije ubrzano rastu, u poljoprivredi i prehrambenom sustavu povećava se interes za održive prakse, dok financijski sektor sve više prepoznaje rizike povezane s gubitkom prirode i klimatskom krizom. Takvi pomaci mogu pokrenuti takozvane pozitivne prekretnice - kritične pragove nakon kojih promjene postaju brže, isplativije i sve teže zaustavljive.
Loris Palentini, vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF Adrije, izjavio je: "Prilika za drukčiju budućnost i dalje postoji, ali ne još dugo. Iskustvo iz naše regije pokazuje da oporavak prirode nije samo moguć, već je vidljiv tamo gdje prirodi damo prostor za oporavak, od vraćanja slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu do zaštite morskih staništa i promicanja održivog ribarstva na Jadranu. Znamo što treba učiniti i imamo potrebna rješenja. Ključno je da sada vlade, poslovni sektor i građani djeluju zajedno kako bi zaustavili gubitak prirode i osigurali njezin oporavak do 2030. godine."
Predstojeći međunarodni pregovori o bioraznolikosti i klimi pružaju državama priliku da prijeđu s obećanja na konkretnu provedbu ciljeva dogovorenih u Globalnom okviru za bioraznolikost Kunming-Montreal i Pariškom sporazumu. Izvješće o stanju planeta zato dolazi u ključnom trenutku, svega nekoliko dana prije početka 17. konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP17) u Armeniji.
Indeks živog planeta
Indeks živog planeta (LPI) pokazuje prosječan pad od 73 % u praćenim populacijama kralješnjaka (sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi i ribe). Ovaj postotak predstavlja prosječnu kumulativnu proporcionalnu promjenu veličine praćenih populacija životinja od 1970. godine do danas te ne označava broj izgubljenih jedinki niti broj nestalih populacija.
Living Planet Report 2026 šesnaesto je izdanje WWF-ovog vodećeg izvješća koje izlazi svake dvije godine. Cjelovito izvješće, sažetak, videa i fotografije dostupni su ovdje.
Važno je napomenuti da različita izdanja LPI-ja nisu izravno usporediva jer uključuju različite skupove vrsta (od izdanja iz 2024. godine dodano je 967 populacija i 295 vrsta) te svaki put obuhvaćaju dulje vremensko razdoblje. Također je važno razumjeti značenje referentne godine 1970. za pojedine regije. U Europi i Sjevernoj Americi snažni negativni utjecaji na prirodu bili su prisutni i prije 1970. godine, zbog čega su kasniji padovi manje izraženi. Sjeverna Amerika bilježi prosječni pad od 28 %, dok Europa i središnja Azija bilježe pad od 23 %. Najveći padovi zabilježeni su u Latinskoj Americi i na Karibima (95 %), Africi (80 %) te Azijsko-pacifičkoj regiji (49 %).
U globalni LPI uključena su 35.803 trenda populacija i 5.790 vrsta. Podaci se prikupljaju na lokacijama diljem svijeta te uključuju populacije koje rastu, opadaju ili ostaju stabilne. Iako je ukupni globalni trend negativan, polovica (50 %) populacija uključenih u indeks stabilna je (7 %) ili raste (43 %). Međutim, intenzitet negativnih trendova nadmašuje pozitivne, što rezultira ukupnim prosječnim padom od 73 % na globalnoj razini.
Izvješće o stanju planeta 2026. dostupno je na mrežnim stranicama WWF Adrije.