9-godišnji Farzan u ruševinama svoje kuće u provinciji Ghor, zapadni Afganistan (svibanj 2024.)
UNICEF/Naftalin
Utjecaj oružanih sukoba na djecu diljem svijeta dosegao je razorne i vjerojatno rekordne razine 2024. godine, prema procjeni Fonda UN-a za djecu (UNICEF). Studija, objavljena ovoh dana otkriva da se krše prava rekordnog broja djece, uključujući smrt i ranjavanje, izostajanje iz škole i cjepiva koja spašavaju život, te kritično pothranjenost; a očekuje se da će broj samo rasti.
Od Palestine do Mjanmara, Haitija do Sudana, svijet doživljava najveći broj sukoba od Drugog svjetskog rata. Gotovo 19 posto djece u svijetu – preko 473 milijuna – sada živi u zonama sukoba, a 47,2 milijuna raseljeno je zbog sukoba i nasilja. Tisuće djece je ubijeno i ozlijeđeno u Gazi, au Ukrajini je UN potvrdio više dječjih žrtava tijekom prvih 9 mjeseci 2024. nego tijekom cijele 2023. godine.
Bilo je raširenih izvješća o silovanjima i seksualnom nasilju nad ženama i djevojčicama u sukobima.
Na Haitiju je do ove godine zabilježen porast od 1000 posto u prijavljenim slučajevima seksualnog nasilja nad djecom. U situacijama oružanog sukoba, djeca s teškoćama u razvoju također su često nesrazmjerno izložena nasilju i kršenju prava.
Obrazovanje ozbiljno poremećeno
Procjenjuje se da više od 52 milijuna djece u zemljama pogođenim sukobima ne pohađa školu. Djeca u pojasu Gaze, kao i značajan dio djece u Sudanu, propustili su više od godinu dana obrazovanja, dok su u zemljama poput Ukrajine, Demokratske Republike Kongo i Sirije škole oštećene, uništene ili prenamijenjen, ostavljajući milijune djece bez pristupa učenju.
Uništenje obrazovne infrastrukture i nesigurnost u blizini škola pogoršali su ionako strašnu situaciju za obrazovanje djece u ovim regijama.
Pothranjenost i glad
Pothranjenost među djecom u zonama sukoba također je porasla na alarmantne razine, budući da su sukobi i oružano nasilje i dalje glavni pokretači gladi u brojnim žarištima, ometajući prehrambene sustave, raseljavaju stanovništvo i ometaju humanitarni pristup. Na primjer, u Sudanu je proglašena glad u Sjevernom Darfuru, što je prvo utvrđivanje gladi od 2017. Procjenjuje se da će 2024. više od pola milijuna ljudi u pet zemalja pogođenih sukobima živjeti u najekstremnijim situacijama nesigurnosti hrane.
Zdravstvo ugroženo
Sukobi također imaju razoran učinak na pristup djece kritičnoj zdravstvenoj skrbi. Otprilike 40 posto necijepljene i nedovoljno cijepljene djece živi u zemljama koje su djelomično ili u potpunosti pogođene sukobima. Ta su djeca često najosjetljivija na izbijanje bolesti poput ospica i dječje paralize, zbog poremećaja i nedostatka pristupa sigurnosti, prehrani i zdravstvenim uslugama.
Utjecaj na mentalno zdravlje djece također je ogroman; izloženost nasilju, razaranju i gubitku voljenih može rezultirati reakcijama kao što su depresija, noćne more i poteškoće sa spavanjem, agresivno ili povučeno ponašanje, tuga i strah, između ostalog.
Ovo ne smije biti novo normalno
“Prema gotovo svim mjerama, 2024. bila je jedna od najgorih zabilježenih godina za djecu u sukobima u UNICEF-ovoj povijesti – i u smislu broja pogođene djece i razine utjecaja na njihove živote”, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
“Djetetu koje odrasta u zoni sukoba mnogo je vjerojatnije da neće ići u školu, biti neuhranjeno ili biti prisiljeno napustiti svoj dom – prečesto opetovano – u usporedbi s djetetom koje živi u mirnim mjestima. Ovo ne smije biti novo normalno. Ne možemo dopustiti da generacija djece postane kolateralna žrtva nekontroliranih ratova u svijetu.”