Igor Milić, voditelj Centra za stručno obrazovanje i usavršavanje, VVG
Na Veleučilištu Velika Gorica jesenas je, na "Danima kriznog upravljanja", predstavljeno istraživanje koje je tim VVG-a proveo sa svrhom prikupljanja podataka s razine jedinca lokalne samouprave (JLS), a na temu stanja sustava civilne zaštite u RH. Tim predvođen Igorom Milićem došao je do vrijednih odgovora, informacija i sugestija s terena koji bi, danas-sutra, mogli poslužiti za poboljšanje, pa čak i jačanje efikasnosti sustava civilne zaštite. S više od 20 godina iskustva rada u sustavu, na poslovima operativne koordinacija snaga civilne zaštite, organizacije edukacija i vježbi, izrade dokumenta civilne zaštite, međunarodne suradnja i EU projekta, Milić je pravi sugovornik za ovu temu.
Što je bio cilj istraživanja kojeg ste predstavili na okruglom stolu, pred odabranim kolegama iz sektora sigurnosti?
Sustav civilne zaštite u Hrvatskoj ustrojen je na tri razine (državna, regionalna - županije i Grad Zagreb te lokalna - gradovi i općine). Gradovi i općine su obvezni temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite sudjelovati u provedbi mjera i aktivnosti civilne zaštite, ali u tom procesu suočavaju se s brojnim izazovima, i to kadrovskim, organizacijskim, financijskim i dr. Cilj istraživanja je bio prikupiti precizne podatke o izazovima s kojima se susreću JLS u sustavu civilne zaštite te osigurati radnu podlogu sudionicima Okruglog stola za konstruktivnu raspravu. Sigurno najvažniji cilj Okruglog stola je bio predložiti poboljšanja zakonodavnog okvira i ponuditi smjernice za razvoj sustava CZ na lokalnoj razini.
Od 555 jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - odgovore ste dobili od 110 JLS-a, što predstavlja 20-ak posto anketiranih. Što se od njih doznali, odnosno što biste izdvojili od najkonkretnijih povratnih informacije s terena?
Moram priznati da smo ugodno iznenađeni s velikim odazivom na online anketu što nam govori da JLS žele biti aktivan sudionik u procesu revizije sustava civilne zaštite te istaknuti probleme s kojima se suočavaju i predložiti poboljšanja kako bi civilna zaštita na lokalnoj razini bila još bolja i efikasnija. Zanimljiva je povratna informacija da u dijelu ulaganja u operativne kapacitete, uz kapacitete za gašenje požara, najveća ulaganja treba provoditi za razvoj kapaciteta za rukovođenje izvanrednim događajima (tehničko-taktička potpora) na terenu. Isto tako, indikativna je povratna informacija o tome tko bi trebao biti načelnik stožera CZ na lokalnoj razini, gdje čak 49,1 posto anketiranih smatra da je najoptimalniji izbor „rukovodeći predstavnik operativnih snaga civilne zaštite s lokalne razine“.
Sudeći prema pristiglim odgovorima, što ispitanici predlažu u cilju izmjena i poboljšanja u sustavu CZ-a? Što smatraju najvećim preprekama i problemima u svojim jedinicama i stožerima?
Sigurno su najveći izazov nedostatak stručnih kadrova i velike obveze u dijelu izrade planskih dokumenata. Čak 60 posto anketiranih smatra da područje izrade planskih dokumenata treba revidirati, odnosno smanjiti obaveze JLS u tom dijelu. Uvijek je aktualan izazov nedostatka financijskih sredstava, kao i nezainteresiranost građana za problematiku civilne zaštite. Kada je riječ o prilici za razvoj, osim kroz potporu države i županije kroz proračunska sredstva (30 posto anketiranih), čak 26,4 anketiranih smatra da povezivanje sa susjednim JLS-om može poboljšati kapacitete civilne zaštite na lokalnoj razini.
Od kuda ste dobili najviše odgovora, iz kojih županija, a od kuda je izostala anketna suradnja u istraživanju? Je li odaziv s terena znak da je sustav CZ-a na određenim područjima razvijeniji od drugih?
Najviše odgovora putem ankete, koja je inače bila anonimna, zaprimili smo iz Zagrebačke, Vukovarsko-srijemske, Primorsko-goranske, Karlovačke i Međimurske županije, dok je najmanje odgovora stiglo iz Požeško-slavonske županije. Rezultate istraživanje sagledali smo neovisno o tome te smo iznimno zadovoljni da je anketu popunilo 110 JLS. Mislim da ovakva istraživanja mogu ponuditi objektivnu sliku trenutnog stanja te njihove rezultate treba uzeti u obzir kod promišljanja oko poboljšanja sustava civilne zaštite.
Nakon obrade podataka i prezentiranog istraživanja, kakva je vaša ocjena istraživanja? Može li istraživanje imati utjecaja prema regulatoru, odnosno državi?
Istraživanje je ponudilo odličnu i konstruktivnu raspravu na Okruglom stolu kroz četiri tematska područja (planski dokumenti civilne zaštite na lokalnoj razini; provedba aktivnosti za jačanje prevencije na lokalnoj razini kroz prostorno planiranje, edukaciju javnosti i jačanje sigurnosne kulture; jačanje operativnih kapaciteta za brzi odgovor i saniranje posljedica izvanrednih događaja; razvoj sustava civilne zaštite na lokalnoj razini kroz EU fondove). Za svako tematsko područje identificirali smo preporuke te sve objedinjeno dostavili prema svim sudionicima Okruglog stola. Nadam se da će Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a imati u vidu preporuke kod izrade novog Zakona o sustavu civilne zaštite.
U kojoj je fazi izrada i donošenje novog Zakona o sustavu civilne zaštite? S obzirom na to da ste sudjelovali u izradama brojnih strategija, analiza, zakonskih i podzakonskih akata, možete li nam prokomentirati što bi novi Zakon mogao donijeti sustavu?
Novi zakonski okvir sustava CZ-a treba se bazirati na naučenim lekcijama djelovanja civilne zaštite u saniranju posljedica potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji, zatim još uvijek aktualne pandemije COVID-19, te poplava i požara kojima se redovito izloženi. Civilna zaštita u RH predstavlja najkompleksniji podsustav nacionalne sigurnosti u RH te uvezuje planske, preventivne i operativne kapacitete velikog broja sudionika od državne preko regionalne do lokalne razine. Iskustvo država članica EU pokazuje potrebu izgradnje sposobnosti upravljanja rizicima, razvoj sustava ranog upozoravanja i preventivnog djelovanja, te predlaganje i implementaciju mjera smanjenja rizika, kako bi se izbjegli novi rizici, a posebno smanjili postojeći.
Operativne kapacitete temeljnih operativnih snaga (HVZ, HGSS i HCK) treba razvijati modularno, kroz integrirani sustav upravljanja izvanrednim događajima temeljem zajedničkog strateškog okvira, kako bi se izbjegla dupliciranja a osigurao brzi i efikasan odgovor za zaštitu ljudi, imovine i okoliša temeljem operativnih planova gdje je posebna važnost koordinacije sudionika kroz nadležni stožer civilne zaštite. Sustav treba biti fleksibilan, logistički samodostatan te na lokalnoj razini treba jačati kapacitete postrojbi civilne zaštite opće namjene i povjerenike civilne zaštite. Potrebno je bolje definirati ulogu pravnih osoba koje raspolažu kapacitetima za prijevoz, prehranu, smještaj, sanitarnu potporu, itd., koja se pokazala ključnom kod zbrinjavanja ljudi nakon potresa.
Na temelju iskustva poplave u Gunji, zagrebačkog i petrinjskog potresa, požara na priobalju, bujičnih poplava i drugih kriznih situacija u Hrvatskoj i neposrednom susjedstvu u zadnjih desetak godina, što smo naučili i što, po vama, treba poduzeti na jačanju sustava civilne zaštite i kriznog upravljanja?
Nakon katastrofalnih poplava 2014. godine provedena je sveobuhvatna analiza na razini svih uključenih sudionika te je Vlada RH usvojila završno izvješće koje je ponudilo preporuke za razvoj. Jedna od provedenih preporuka je bilo donošenje novog Zakona koji je objedinio kapacitete zaštite i spašavanja i civilne zaštite koji su do tada bili odvojeni u jedinstveni sustav civilne zaštite te je novi Zakon (još uvijek aktualan) stupio na snagu u kolovozu 2015.
Slična sveobuhvatna analiza još nije provedena nakon potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji, tako da nemamo opće prihvaćene naučene lekcije na državnoj razini koje bi nam ponudile preporuke za razvoj. Područja u koja su potrebna daljnja ulaganja su izgradnja sigurnosne kulture građana, provođenje preventivnih aktivnosti za smanjenje rizika, digitalizacija i informatizacija u potpori donošenja odluka, izrada strateških dokumenata (dobar primjer je donošenje Strategije za upravljanje rizicima od katastrofa do 2030.), zajedničke edukacije i vježbe te jačanje infrastrukture za operativno djelovanje. U tom dijelu su nam na raspolaganju EU fondovi koji se do sada dobro koriste te tako treba nastaviti i dalje, pogotovo za razvoj na lokalnoj razini.
Dosta dugo ste radili u sustavu, ranije u nekadašnjoj Državnoj upravi za zaštitu i spašavanja, a nakon preustroja u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a. Kakva vam je percepcija s 'druge strane' sektora, nakon što se prošle godine izašli iz sustava?
Mislim da Veleučilište Velika Gorica, gdje sada radim, može biti aktivan partner svim sudionicima sustava CZ-a. Općenito akademska zajednica može puno ponuditi u dijelu edukacija, inovacija i razvoja novih tehnologija. VVG već dugi niz godina provodi studijske programe za upravljanje u kriznim uvjetima, krizni menadžment i logistički menadžment, gdje naši studenti dolaze iz institucija/službi koje su dio sustava civilne zaštite, te kroz razvoj njihovih znanja, vještina i kompetencija jačamo i njihove organizacije da još bolje provode mjere i aktivnosti civilne zaštite. Percepcija iz 'akademskog sektora' je bolja jer se može bolje posvetiti ciljanim područjima koji imaju za svrhu osposobljavanje sudionika, što je isto prepoznato kao važno u istraživanju od strane JLS-a.
U Veleučilištu Velika Gorica radite na poziciji voditelja Centra za stručno obrazovanje i usavršavanje, a angažirani ste i putem tvrtke Mreža civilne zaštite. Što pripremate od daljnjih projekata, a vezano za civilnu zaštitu i krizni menadžment?
Na VVG-u stavljamo veliki naglasak na projekte. Upravo provodimo, u suradnji s 48 partnera, projekt Silvanus, koji ima za cilj jačanje kapaciteta za upravljanje rizikom od požara, te se nadamo da ćemo dobiti projekt koji smo prijavili s partnerima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koji ima za cilj jačanje kapaciteta civilne zaštite na lokalnoj razini gdje smo za projektnu prijavu iskoristili i rezultate istraživanja i zaključke Okruglog stola.
Centar za stručno obrazovanje i usavršavanje nudi programe cjeloživotnog učenja te smo proveli edukaciju za djelatnike Hrvatskog telekoma u području kriznog menadžmenta, Ljetnu školu u suradnji s HGSS-om za korištenje dronova u kriznim situacijama i edukaciju 90 povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite grada Velike Gorice. U suradnji s gradom organizirali smo vježbu "VG Potres 2022" koja je održana 22. listopada. Za iduću godine pripremu zimsku školu, međunarodnu ljetnu školu, terenske vježbe kao i programe u dijelu upravljanja krizama (naglasak na programe civilne zaštite za jačanje kapaciteta JLPRS), održavanja računala i informacijskih tehnologija.
Kroz Mrežu civilne zaštite cilj nam je pomoći JLPRS u provedi projekata civilne zaštite te jačanje regionalnih i lokalnih kapaciteta za planiranje, pripravnost i odgovor na izvanredne događaje.
Dražen Najman
(Članak je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije)
(Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora)