Eugen Antić
Još uvijek živo pamtim svoje djetinjstvo tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su moji stariji članovi obitelji redovito pratili večernje vijesti o zbivanjima na Bliskom istoku. Kao dijete, upamćeni su mi pojmovi poput Izraela, Palestine, Mosada, PLO-a, Jasera Arafata, Bejruta, ratnih sukoba, bombaških napada... Iako mi tada ništa nije bilo jasno, sjećam se djeda koji je preživio užase Drugog svjetskog rata, od ranjavanja do zarobljavanja, i koji je govorio da je tamo mržnja velika s obje strane, da nikada neće biti mira, a ako i bude, bit će kratkotrajan jer će se uvijek naći netko tko će ponovno potaknuti tu mržnju. I evo, njegove riječi su se obistinile.
Ova moja osobna refleksija odražava povijesni kontinuitet sukoba i pesimizam s kojim mnogi promatrači gledaju na budućnost Bliskog istoka. Od kraja 20. stoljeća do danas, sukob je postao sinonim za dugotrajnu nesigurnost, periodična izbijanja nasilja i oslabljene mirovne napore.
Aktualna situacija: Eskalacija sukoba u 2023./2024.
Trenutna kriza na Bliskom istoku eskalirala je do nove razine. Sukobi između Izraela i palestinskog Hamasa u Gazi rezultirali su značajnim razaranjima i civilnim žrtvama s obje strane. Hamas ispaljuje rakete na izraelske gradove, dok izraelska vojska uzvraća intenzivnim zračnim i kopnenim napadima. Sukobi su se proširili i na sjever Izraela, gdje libanonski Hezbollah započinje napade duž granice, povećavajući rizik od veće eskalacije sukoba.
Hezbollah, moćna šiitska militantna organizacija koju podržava Iran, već dugo je u sukobu s Izraelom. Njegove prijetnje dolaze u vrijeme kada se povećava bojazan od regionalnog sukoba koji bi mogao uključiti Iran, ključnog saveznika Hezbollaha, što bi moglo proširiti sukob izvan izraelsko-palestinskog konteksta.
Povijesna pozadina sukoba Izraela i Palestine
Korijeni sukoba između Izraela i Palestine datiraju iz ranih godina 20. stoljeća, kada je cionistički pokret promicao židovsku imigraciju u tadašnje palestinsko područje pod britanskom vlašću. Proglašenje države Izrael 1948. godine dovelo je do prvog arapsko-izraelskog rata i raseljavanja stotina tisuća Palestinaca, označavajući početak produljenog sukoba oko teritorija kao što su Zapadna obala, Gaza i Jeruzalem.
Šestodnevni rat iz 1967. godine, u kojem je Izrael zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jeruzalem, još je više zakomplicirao situaciju. Palestinci nastavljaju borbu za uspostavu svoje države, dok Izrael ističe potrebu za osiguranjem svoje sigurnosti u regiji.
Hezbolah i Libanon: Širenje sukoba
Hezbollah je osnovan 1982. godine kao reakcija na izraelsku invaziju Libanona i od tada se razvio u ključnu vojnu i političku silu u zemlji. Premda je formalno libanonska organizacija, Hezbollah funkcionira kao saveznik Irana, teži uništenju Izraela kao svog glavnog cilja. Najznačajniji sukob između Izraela i Hezbollaha odigrao se 2006. godine, kada je kratki rat prouzročio velike civilne gubitke i štetu.
Trenutno sudjelovanje Hezbollaha u sukobima, posebno na granici između Libanona i Izraela, predstavlja rizik za eskalaciju u širi rat, naročito ako Iran pojača podršku Hezbollahovim aktivnostima u regiji.
Iran: Regionalni igrač s globalnim ambicijama
Iran predstavlja ključnog aktera u ovom sukobu. Uslijed Islamske revolucije 1979. godine, Teheran je usvojio oštru antiizraelsku politiku i postao jedan od glavnih pokrovitelja grupacija kao što su Hezbollah i Hamas. Podrška Irana ovim skupinama je dio šire strategije za povećanje utjecaja u regiji i suprotstavljanje Izraelu te interesima Zapada.
Iranov interes se ne ograničava samo na izravan sukob s Izraelom. Teheran, financirajući i vojno podupirući Hezbollah i palestinske militante, postaje ključni faktor destabilizacije u regiji, koristeći svoje saveznike kako bi proširio svoj utjecaj i vršio pritisak na Izrael.
Uloga Egipta i Jordana: Posrednici i ključni akteri
Egipat i Jordan igraju značajne uloge u izraelsko-palestinskom sukobu. Egipat je 1979. postao prva arapska država koja je sklopila mirovni sporazum s Izraelom i od tada ima kompleksne odnose s obije strane. Egipatska vlada često služi kao posrednik u mirovnim pregovorima između Izraela i Hamasa, te sudjeluje u humanitarnim akcijama u Gazi.
Jordan, koji je 1994. godine potpisao mirovni sporazum s Izraelom, dom je brojnim palestinskim izbjeglicama. U Jeruzalemu, Jordan ima posebnu ulogu kao zaštitnik muslimanskih svetišta, uključujući i džamiju Al-Aksa. Stoga, Jordan osjeća pritisak uslijed sukoba i često poziva na rješenje putem uspostave palestinske države.
Saudijska Arabija, Jemen i druge države: Geopolitičke igre
U posljednje vrijeme, Saudijska Arabija pokazuje znakove otvaranja prema Izraelu, osobito kroz inicijative kao što je Abrahamov sporazum, koji su potpisali Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein s Izraelom 2020. godine. Međutim, Rijad i dalje održava formalnu podršku Palestincima, unatoč tome što su rivalstvo s Iranom i zajednički strah od iranskog utjecaja doveli do približavanja između Saudijske Arabije i Izraela.
Jemen, koji se nalazi usred građanskog rata, nije direktno uključen u sukob, ali ima ulogu u širem kontekstu geopolitike Bliskog istoka. Podrška Irana Houthijima u Jemenu je dio strategije Teherana za proširenje utjecaja, što destabilizira regiju i stvara dodatni pritisak na Saudijsku Arabiju i njene saveznike.
Unatoč brojnim međunarodnim naporima, uključujući Sporazume iz Osla iz 1993. godine, mirovni proces između Izraela i Palestine nikada nije rezultirao trajnim rješenjem. Status Jeruzalema, naselja na Zapadnoj obali, te povratak palestinskih izbjeglica ostaju glavne prepreke miru. Svaka nova eskalacija sukoba, kao što je trenutna, dodatno otežava postizanje dugotrajnog rješenja.
U konačnici, u izraelsko-palestinskom sukobu i geopolitičkim igrama regije, ljudska patnja je ono što je najvažnije. Civili, uključujući djecu koja su ozlijeđena ili postaju trajni invalidi, su najveće žrtve ovog sukoba. Svaka eskalacija donosi razaranje i nepovratno uništava živote tisuća ljudi. U ovom složenom i nemirnom sukobu, ni vojnici ne prolaze lako – i oni trpe, suočavajući se s brutalnošću ratnih uvjeta. Služenje u različitim vojnim postrojbama otkriva kako su vojne formacije unutar regije često isprepletene, a političke okolnosti zahtijevaju promjene u vojnoj strategiji i angažmanu. To pokazuje tešku situaciju vojnika koji moraju naći ravnotežu između različitih vojnih snaga, boreći se za preživljavanje u kaotičnom okruženju sukoba. Kao posljedica, ne samo civili, već i vojnici postaju dio kompleksne mreže žrtava rata, neovisno o stranama koje su uključene u sukob.
Dok se sukobi nastavljaju, postavlja se ključno pitanje: je li moguće postići mir u regiji gdje se interesi prepliću i gdje se ljudske tragedije šire svakodnevno? Unatoč vojnim i političkim manevrima, najteže posljedice sukoba osjećaju oni najranjiviji - civili i vojnici uhvaćeni u vrtlogu rata.