Dok u urbanim središtima svijeta nikad nije bilo toliko stanovnika, svjedoci smo gubitka interesa za mnoga europska gradska središta. Covid-19 i njegove posljedice pogoršale su strah stanovnika gradova da će se prije ili kasnije naći zatvoreni u skučenim stanovima, pojačavajući njihov egzodus, navode na portalu Pametni-gradovi.eu.
Da bi se zaustavio proces, moraju se ponovno promisliti svi aspekti urbanog razvoja. Atraktivnost gradskog središta mjeri se njegovom raznolikošću: trgovinama, restoranima, stambenim objektima, kulturnim objektima, zelenim površinama… dostupnima pješice, biciklom ili javnim prijevozom. To se zove “mješovita uporaba”.
Osim toga, naselja mješovite namjene jačaju društvene veze i smanjuju (stvarni ili percipirani) osjećaj opasnosti, što je upravo jedan od razloga ovog pada.
Već 1961. godine Jane Jacobs se u knjizi The Death and Life of Great American Cities založila za četvrti u ljudskim razmjerima čiju bi sigurnost jamčila budnost njihovih stanovnika. Ideja koju je 70-ih godina prošlog stoljeća preuzeo Oscar Newman i njegova teorija o svemiru koja se može obraniti.
Studija koju je proveo University of Pennsylvania Law Review pokazuje da su četvrti koje su prometne u svako doba dana mnogo sigurnije od ostalih. Mješovita namjena je, dakle, očito značajan aspekt kvalitete života u urbanoj sredini.
Prema PUCA (Plan Urbanisme Construction Architecture), francuskoj međuministarskoj službi, “iza pitanja sigurnosti stoji pitanje kvalitete života”. Potonje ovisi o udobnosti, čistoći i zelenim površinama… ali također i o sigurnosti. Sve su to stvari pod zdravim urbanističkim planiranjem.
Godine 2018. Bruxelles i četiri druga grada (Barcelona, Medellín, Montreal i Seoul) pokrenuli su projekt Rethinking the future of metropolitan public space kako bi ponovno osmislili grad i učinili ga ugodnijim, inkluzivnijim, otpornijim i održivijim. Njegovo konačno izvješće očekuje se u narednim mjesecima.
Ali ono što je već sigurno za gradove koji sudjeluju jest da su javni prostori stupovi naših zajednica. O njihovoj vitalnosti ovisi naše blagostanje, društvena ravnoteža, a time i budućnost naših metropola.
Izvor: Pametni-gradovi.eu