Što je doista kritična infrastruktura?

Tom je prilikom ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić, u svom pozdravnom govoru, rekao kako uspješna bilateralna suradnja Republike Hrvatske i partnera države Minnesote traje dugi niz godina i kako je donedavno bila vojnog karaktera, dok je unatrag dvije godine suradnja proširena i na civilno-vojnu.

"Budući da je Republika Hrvatska tek startala s procesom identifikacije, određivanja i zaštite nacionalnih i europskih kritičnih infrastruktura, posjet smo iskoristili kao priliku za učenje i razmjenu znanja i mišljenja s onima koji su osmislili i razvili područje kritičnih infrastruktura te su desetljećima globalno vodeći stručnjaci u određivanju trendova i standarda u zaštiti i izgradnji otpornosti kritičnih infrastruktura", istaknuo je Perinić. Podsjetio je da je Republika Hrvatska unatrag nekoliko godina u raznim strateškim dokumentima izdvojila važnost identifikacije i zaštite kritičnih infrastruktura. Izdvojio je Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma iz 2008. godine, koja je kritičnoj infrastrukturi prišla s aspekta zaštite od terorističkih ugroza, zatim Nacionalnu strategiju i Akcijski plan za suzbijanje širenja oružja za masovno uništavanje iz 2013. godine, koja kao poseban cilj navodi zaštitu kritičnih infrastruktura i stanovništva od kriza izazvanih oružjem za masovno uništavanje.    

Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća iz 2013. godine kritične infrastrukture promatra u širem svjetlu zaštitu od prirodnih i antropogenih izvora ugrožavanja. Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske iz 2010. godine kritične infrastrukture obrađuje u kontekstu pregleda obveza sudionika uključenih u provedbu mjera zaštite i spašavanja. Pored navedenog, Perinić je podsjetio kako nam je odavno poznat proces zaštite objekata od posebnog interesa za obranu zemlje, od kojih pojedini svakako spadaju u područje kritičnih infrastruktura.

Približavanjem datumu ulaska u Europsku uniju i preuzimanjem pravne stečevine Unije, Republika Hrvatska je u ožujku 2013. godine donijela Zakon o kritičnim infrastrukturama, koji je, koliko je bilo provedivo, zaokružio sva ranija nastojanja normativnog uređenja ovog područja i ispunio obvezu preuzimanja pravne stečevine Unije u naše zakonodavstvo.  
Temeljem Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o određivanju sektora iz kojih središnja tijela državne uprave identificiraju nacionalne kritične infrastrukture te liste redoslijeda sektora kritičnih infrastruktura. Navedenom Odlukom nacionalne kritične infrastrukture mogu biti identificirane i određene u jedanaest sektora.

Nakon navedene Odluke, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donio je Pravilnik o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura, kojim se utvrđuju smjernice, kriteriji i mjerila za identifikaciju kritičnih infrastruktura i analizu rizika poslovanja kritičnih infrastruktura te nositelji i obveze nositelja izrade analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura.

Sljedeći korak bila je organizacija i provedba seminara za državne službenike sigurnosne koordinatore i njihove zamjenike iz središnjih tijela državne uprave, koji su nositelji sektorskih politika u identifikaciji, određivanju i zaštiti kritičnih infrastruktura, koji su zajednički osmislili, organizirali i proveli Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Veleučilište Velika Gorica kao jedinstven proizvod u Europi.

Američki partneri su upoznati sa stanjem procesa u Republici Hrvatskoj i prilikom posjeta su predstavili osnovna načela i smjernice koje predstavljaju postulate ove izuzetno zahtjevne i važne aktivnosti. Govoreći o zaštiti kritične infrastrukture, Grant Hosmer je istaknuo da treba znati razlučiti što je kritična infrastruktura jer ako sve podrazumijevamo kao kritičnu infrastruktu, onda ona gubi smisao. Kritična infrastruktura je ona koja je vitalna za zemlju ili zajednicu, i čije oštećenje ili gubitak vodi do gubitka isporuke neke usluge. Iako u SAD postoji 16 sektora kritične infrastrukture, a u Hrvatskoj 11, Hosmer je rekao da su svakako vitalni sektori komunikacije, hitne službe, energetika, transport i vodoopskrba.

Rick Larkin je pak kazao da su u određivanju kritične infrastrukture ključna tri koraka-uspostava Kataloga kritične infrastrukture, analiza rizika i poduzimanje akcija. Istaknuto je i da je rizik prijetnja povezana s posljedicama i ranjivošću na te posljedice, a ranjivi smo u onolikoj mjeru u kojoj ne razumijemo svoje slabosti.

Predavanju su prisustvovali sigurnosni koordinatori zaduženi za pojedine sektore kritične infrastrukture iz središnjih tijela državne uprave, kao i stručnjaci koji obavljaju poslove zaštite i spašavanja s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba te predstavnici Udruga, institucija i ostalih sudionika sustava zaštite i spašavanja. (N.G.K.)