U hotelu Salona Palace u Solinu održana je VIII. međunarodna konferencija "Sigurnost povijesnih gradova 2025", koja je i ove godine okupila vodeće stručnjake iz područja sigurnosti, predstavnike policijskih uprava, lokalne samouprave, akademske zajednice, turističkog i gospodarskog sektora. Tijekom dva dana konferencija postaje mjesto susreta sigurnosne elite iz Hrvatske i regije te platforma za razmjenu iskustava i oblikovanje modernih sigurnosnih politika povijesnih urbanih sredina.
U središtu programa našao se zajednički panel čelnika četiri najveća dalmatinska grada — Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Gradonačelnici Tomislav Šuta, Šime Erlić, Željko Burić i Mato Franković zajedno s moderatorima Slobodanom Marendićem i Krunoslavom Borovcem, Paškom Ugrinom iz PU Splitsko-dalmatinske te Irenom Cajner Mraović s fakulteta Hrvatskih studija raspravljali su o sigurnosnim izazovima s kojima se njihovi gradovi susreću, posebno tijekom intenzivnih turističkih sezona, te o važnosti koordiniranog djelovanja svih službi.
"Osjećaj sigurnosti u gradu je najvažnija pretpostavka kvalitetnog života u svakom pojedinom gradu, i za lokalno stanovništvo i za turiste. Kako bi naši gradovi ostali sigurni, razgovarali smo o svim segmentima unaprjeđenja sustava sigurnosti grada, od prometa koji u sezoni guši grad i staru jezgru, preko suzbijanja kriminaliteta u suradnji s policijom, do nepoštivanja javnog reda i mira. Zato pripremamo novu prometnu regulaciju za sljedeću turističku sezonu, izmjene odluka o komunalnom redu, ulažemo u kupnju i postavljanje kamera i scan vozila za sankcioniranje prometnih prekršaja, te uvodimo bolju regulaciju ugostiteljske zone na Poluotoku", kazao je Erlić te dodao kako svi zajedno moramo raditi na sigurnosti, u suradnji s nadležnim institucijama, ali i građanima.
"Šibenik je grad koji kontinuirano ulaže u sigurnost, od javnih površina i infrastrukture do tehnoloških rješenja i preventivnih programa. Sigurni gradovi preduvjet su kvalitetnog života, uspješnog turizma i održivog razvoja", poručio je gradonačelnik Šibenika Burić.
"Ova konferencija još jednom potvrđuje koliko je pitanje sigurnosti aktualno i važno. Grad Split je siguran grad, Hrvatska je sigurna država, no svakodnevno se suočavamo s različitim rizicima – od kibernetičke sigurnosti, preko sigurnosti u prometu, do izazova povezanih s infrastrukturom u gradskoj jezgri", kazao je čelnik čovjek Grada Splita Tomislav Šuta.
Posebno zanimljivo bilo je izlaganje dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića u čijem je uvodu i prikazan sjajan promotivni video Grada Dubrovnika.- Grad pod UNESCO-ovom zaštitom najvažnija je stvar. U 2017. Dubrovnik je bio oduzet svojim građanima, pretrpan, s lošom uslugom i stanovnicima koji su se osjećali kao građani sedme kategorije. Rezovi su bili bolni, ali potrebni za dobrobit zajednice. U svakom trenutku znamo koliko je ljudi u povijesnoj jezgri. To nam omogućuje pravodobnu reakciju u bilo kakvoj sigurnosnoj situaciji. Videonadzor je proširen, a stopa kriminaliteta smanjena.
Istaknuli su kako su izazovi koji prate povijesne gradove sve složeniji: od upravljanja velikim brojem posjetitelja, preko zaštite baštine i sigurnosti javnih površina, do tehnoloških prijetnji i potrebe za stalnim ulaganjem u preventivne mehanizme. Zajednički zaključak gradonačelnika jest da je suradnja između gradova, policije, komunalnih sustava, turističkih zajednica i drugih institucija ključ za održivu i učinkovitu sigurnost.
.jpg)
Na otvaranju konferencije posebno se obratio i župan Splitsko-dalmatinske županije, Blaženko Boban, naglasivši:
"Još jednom smo potvrdili da je Splitsko-dalmatinska županija jedno od najsigurnijih područja u Europi. Sigurnost nije statistika – ona je temelj našeg gospodarstva, kvalitete života i razvoja naših zajednica. Zato su ovakve konferencije iznimno važne jer okupljaju stručnjake, znanstvenike i predstavnike lokalne zajednice kako bismo zajedno unaprijedili znanja i sigurnosne standard".
Konferencija donosi niz stručnih predavanja i rasprava koje obrađuju suvremena sigurnosna pitanja – od kibernetičke sigurnosti i zaštite kritične infrastrukture, preko sigurnosti luka i turističkih destinacija, do primjene pametnih tehnologija u nadzoru javnog prostora i upravljanju kriznim situacijama. Uz stručnjake iz akademske zajednice i policije, sudjeluju i predstavnici gospodarskog sektora te sigurnosne industrije, što potvrđuje multidisciplinarni karakter ovog skupa.
Organizator konferencije, Slobodan Marendić, istaknuo je važnost zajedničkog pristupa sigurnosti:
"Sigurnosni izazovi povijesnih gradova postaju sve kompleksniji, ali rješivi su samo kroz partnerstvo – policije, lokalne uprave, gospodarstva i znanosti. Drago nam je što Solin ponovno okuplja sigurnosnu elitu regije, jer upravo ovakvi skupovi stvaraju modele suradnje koji se potom pretoče u konkretne, mjerljive rezultate na terenu.“
Ovogodišnja konferencija još jednom potvrđuje da je Solin postao regionalno središte sigurnosnog znanja, a zaključci i preporuke koje će proizaći iz stručnih rasprava poslužit će kao temelj daljnjem podizanju sigurnosnih standarda u povijesnim gradovima i lokalnim zajednicama diljem Hrvatske i regije.
Drugi dan: Fokus na modernim sigurnosnim praksama, izazovima korporativne i urbane sigurnosti
Drugog dana konferencije fokus je bio na modernim sigurnosnim praksama, izazovima korporativne i urbane sigurnosti te razmjeni iskustava između stručnjaka iz različitih sektora – od gospodarstva i infrastrukture do akademske zajednice i javnih službi.
Program je otvorio Slobodan Marendić, direktor korporativne sigurnosti trgovačkog lanca Tommy, s predavanjem “Poslovna sigurnost i sigurnost zajednice”. Marendić je naglasio kako poslovni sektor i lokalna zajednica dijele iste sigurnosne ciljeve te kako je partnerstvo preduvjet otpornijih sustava i održive sigurnosti.
Nakon toga, Darija Ivandić Vidović, autorica knjige "Arhitektura korporativne sigurnosti", održala je stručno predavanje o razvoju sigurnosnih arhitektura unutar velikih sustava i važnosti implementacije jasnih, održivih i mjerljivih sigurnosnih procesa.
Na prvom panelu predstavnici industrije, infrastrukture i sigurnosnog sektora iznijeli su iskustva iz najzahtjevnijih operativnih okruženja.
Fabijan Ruščić i Petar Pleština prikazali su način organizacije i funkcioniranja sigurnosnog sustava u tvrtki Cemex, istaknuvši važnost kulture sigurnosti, jasno definiranih procedura te stalnog unapređenja preventivnih mehanizama. Josip Pavliček dao je odgovore na ključna pitanja vezana uz integraciju javnog i privatnog sigurnosnog sektora, pojasnivši kako standardizacija i razvoj interoperabilnih sustava mogu podići razinu sigurnosti i ubrzati donošenje odluka u kriznim situacijama.
.jpg)
U praktičnom dijelu panela, Jurica Jurjević, Marino Čerkez i Ante Kraljević predstavili su iskustva iz organizacije sigurnosti velikih javnih događanja, uključujući i visoko zahtjevan operativni model koji je korišten prilikom osiguranja Thompsonovog koncerta, uz tehničku podršku tvrtke Tehnet.
Sudionici su naglasili važnost preciznog planiranja, digitalnih alata i uigranosti operativnih timova, posebno u situacijama s izrazito visokim rizikom i velikim brojem posjetitelja.
Luka kao sigurnosni sustav: izazovi i svakodnevna operativnost
Drugi panel bio je posvećen sustavima sigurnosti luka i ključne prometne infrastrukture, a predstavnici koncesionara i stručnih konzultanata govorili su o aktualnim procesima, sigurnosnim protokolima, rukovanju opasnim tvarima te rastućim zahtjevima koji dolaze s povećanjem putničkog, teretnog i logističkog prometa. Na panelu su sudjelovali Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Ivan Paušić, voditelj službe sigurnosti, Lučka kapetanija Split, Božica Pranjić Marendić, konzultantica Lučke uprava SDŽ, Ivan Karin, direktor sektora sigurnosti plovidbe Plovputa te Mladen Bužančić, načelnik sektora za granicu. Posebno se istaknulo kako Luka Split — najprometnija putnička luka na Jadranu — kontinuirano ulaže u infrastrukturu i sigurnosne kapacitete, što potvrđuju i brojke iz njihovih stručnih materijala.
Na kraju drugog dana SPG-a, organizatori Slobodan Marendić i Duje Biuk zahvalili su svim predavačima, partnerima, panelistima i sudionicima iz Hrvatske i inozemstva, istaknuvši da SHC konferencija iz godine u godinu jača kao platforma razmjene znanja i najboljih praksi iz područja sigurnosti. Pozvali su sve sudionike da se ponovno okupe iduće godine, kada će konferencija obilježiti svoje deveto izdanje.