Sigurnosno-obavještajna agencija 11. svibnja objavila je javno izvješće za 2022. godinu, u kojem je navedeno kako je Republika Hrvatska i dalje sigurna i stabilna demokracija, no brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike. SOA rusku agresiju na Ukrajinu izdvaja kao najznačajniji događaj koji bitno utječe na sve aspekte sigurnosne, političke, gospodarske i društvene situacije u Europi. RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi. U srpnju 2022. godine Rusija je svrstala RH na popis „neprijateljskih zemalja“. O utjecaju rata u Ukrajini govori incident u kojem se bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje 10. ožujka 2022. srušila u širem centru Zagreba. Letjelica je poletjela iz pravca Ukrajine te je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, da bi se nakon sedam minuta leta unutar hrvatskog zračnog prostora srušila u Zagrebu. Okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje su predmet istrage.
Što se terorizma tiče SOA procjenjuje da se prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada, prvenstveno samostalnih napadača, ne može isključiti. "Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina".
Karizmatični propovjednici
Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva. SOA ističe da su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, a vode ih karizmatični propovjednici.
"Prošlo javno izvješće počeli smo konstatacijom kako su naša izvješća u sedam izdanja od 2014. godine bila svjedoci brojnih, ponekad i neočekivanih, sigurnosnih trendova i pojava, od pojave ISIL-a i velikih terorističkih napada u europskim gradovima, povratka „hladnoratovskog“ obavještajno-informacijskog djelovanja i učestalih kibernetičkih napada, pa sve do masovnih
neregularnih migracija i sigurnosnih posljedica klimatskih promjena. Ipak, jedna prijetnja koju smo razmatrali svih ovih godina kao potencijalnu nije se realizirala, sve do početka 2022. godine. Radi se o velikom konvencionalnom ratnom sukobu na europskom tlu, a koji je Rusija započela vojnom invazijom na Ukrajinu. I dok rat još traje, uz ogromne ljudske i materijalne gubitke, sigurno je jedino da će ovaj rat imati strateške posljedice na globalnu sigurnost, gospodarski razvoj, međunarodni poredak i multilateralne mehanizme mirnog rješavanja sporova. Naravno, ovaj rat utječe i na hrvatsko društvo i gospodarstvo, ali i na sigurnost. Posljedice rata osjećaju se i u procesima u našem okruženju, kao i na europskoj i euroatlantskoj razini gdje jačamo zajedničke obrambene i sigurnosne kapacitete. Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike. Ovako neizvjesno stanje sigurnosti zahtijeva stalnu pozornost i rad. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) stoga svakodnevno sagledava široki spektar sigurnosnih, društvenih, političkih i gospodarskih procesa i pojava koji mogu utjecati na nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Sigurnosne, političke i društvene prilike u hrvatskom susjedstvu odražavaju se i na Republiku Hrvatsku, a brojni sigurnosni izazovi iz susjedstva se prelijevaju i na hrvatski teritorij. Stoga u sagledavanju nacionalne i europske sigurnosti pratimo i procese u našem okruženju", piše u uvodu javnog izvješća, ravnatelj SOA-e, Daniel Markić.
Ruska invazija prouzročila je i velike gospodarske poremećaje. Cijena energenata se značajno povećala, kao i hrane nakon ruske blokade ukrajinskih izvoznih luka u prvoj polovici 2022. godine. Nastavak izvoza energenata uz visoke cijene tijekom 2022. godine pomogli su Rusiji u umanjivanju posljedica gospodarskih sankcija. Povećanje cijena energenata i hrane te moguće nestašice u slabije razvijenim dijelovima svijeta mogli bi prouzročiti društvene napetosti, sukobe i migracije. Ukrajinski rat karakterizira korištenje novih tehnologija, poput dronova, u provedbi vojnih operacija te veliki broj ratnih snimaka nastalih na bojišnici dostupnih na društvenim mrežama u realnom vremenu. Rat u Ukrajini primjer je sve veće važnosti ne-državnih i privatnih aktera u međunarodnimbodnosima. Ukrajinska strana je tako koristila privatni satelitski internetski sustav Starlink za internetsku komunikaciju, a ruska strana koristi privatnu vojnu kompaniju Wagner za izvođenjebnajsloženijih borbenih djelovanja. Wagner je godinama bio angažiran i na drugim kriznim žarištima važnima za Rusiju, od Sirije i Libije do Srednjoafričke Republike. Pri tome su posebnobusmjereni na sukobima opterećene afričke države sa značajnim prirodnim resursima. Pripadnici Wagnera sumnjiče se i za ratne zločine, što ponovo otvara pitanje kaznene odgovornostibprivatnih vojnih kompanija u ratnim sukobima. Rusija je godinama prije rata u Ukrajini negirala bilo kakvu povezanost ruskih državnih institucija s Wagnerom, a ponekad čak i njegovo postojanje.
Veća dostupnost malog i lakog oružja
Jedna od dugoročnih posljedica rata u Ukrajini bit će znatno veća dostupnost malog i lakog oružja i njegove proliferacije. Ovo je posebno značajno u kontekstu rizika proliferacije oružja terorističkim i kriminalnim skupinama.
Nakon ruske invazije, LNG terminal na otoku Krku pokazao je svoju stratešku vrijednost kao jedan od najznačajnijih hrvatskih resursa u potpori europskoj energetskoj i gospodarskoj sigurnosti. Iako ograničenih kapaciteta, LNG terminal nudi alternativni dobavni pravac plina i dodatnu razinu energetske sigurnosti za RH i okolne države.
Džihadistički terorizam je i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti. U RH nema uporišta terorističkih organizacija, a prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za RH i dalje se procjenjuje niskom. Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe.
Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista. hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Ekstremne skupine u RH, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj sljedbenika. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od strane (samo)radikaliziranih pojedinaca.
Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e registrira povećanje broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada. Kibernetički kriminal i ucjenjivački kibernetički napadi (Ransomware) postaju veliki izazov koji se osjeća i u RH. Specifičnost ovakvih napada jest da ciljaju različita tijela i pravne osobe, u prvom redu po kriteriju financijske sposobnosti žrtve za plaćanje ucjene, ali sve češće i po kriteriju poremećaja društveno ili gospodarski nužnih procesa kakvi su primjerice bolnički sustavi, medijske kuće ili energetske kompanije. Sofisticirani ransomware napadi koriste taktike, tehnike i procedure državno-sponzoriranih kibernetičkih APT grupa te se često ne mogu blokirati komercijalnim sigurnosnim rješenjima. Radi se o globalnom izazovu, pa je SAD pokrenuo globalnu inicijativu (Counter Ransomware Initiative) borbe protiv ucjenjivačkih kibernetičkih napada kojoj se priključila i RH, a u kojoj sudjeluje i Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e.
Nekoliko većih napada ove vrste bilo je usmjereno i na državna tijela te pravne osobe s važnom informacijskom i medijskom infrastrukturom. Aktivnosti Centra za kibernetičku sigurnost usmjerene su stoga na dodatnu zaštitu državnih i privatnih entiteta čija bi kompromitacija kibernetičkim napadom mogla izazvati krizne situacije na nacionalnoj razini-
Organizirani kriminal na području država Zapadnog Balkana i dalje je snažan i povezan s kriminalnim skupinama u ostatku Europe, ali i među narko-kartelima Južne Amerike. Isto tako, njegova isprepletenost s društvenim, gospodarskim, sigurnosno-policijskim i političkim strukturama u pojedinim zapadnobalkanskim državama čine ga iznimno otpornim i prilagodljivim. Međusobni obračuni „srpsko-crnogorskih“ kriminalnih skupina traju godinama i odvijaju se po cijelom svijetu.
Na području jugoistoka Europe i dalje prednjače „srbijansko-crnogorske“ kriminalne skupine koje se ponajviše bave krijumčarenjem i trgovinom narkoticima. Ove skupine (zvane i balkanski narko-kartel) su sve povezanije s južnoameričkim narko-kartelima od kojih nabavljaju kokain i transportiraju ga, uglavnom morskim putem, prema zapadu i jugoistoku Europe gdje imaju svoje
ogranke. Karakterizira ih brza prilagodljivost i brutalnost u međusobnim oružanim obračunima koji su se proširili i na područje EU, uključujući i RH.
Međusobni obračuni „srbijansko-crnogorskih“ organiziranih kriminalnih skupina
Međusobni obračuni „srbijansko-crnogorskih“ organiziranih kriminalnih skupina proteklih su godina rezultirali s desecima ubijenih njihovih pripadnika po cijelom svijetu. Jedna od takvih
likvidacija dogodila se u kolovozu 2022. godine i na teritoriju RH. O dugogodišnjim rizicima da se međusobni kriminalni obračuni preliju i na teritorij RH SOA je pisala od svojih prvih javnih
izvješća.Uz „srpsko-crnogorske“ organizirane kriminalne skupine, u krijumčarenju narkotika aktivne su i „albanske“ organizirane kriminalne skupine koje su proširile svoje djelovanje u zapadnoj Europi.
Kriminalne skupine i pojedinci u RH nastavili su suradnju s pripadnicima regionalnih kriminalnih skupina. Ta se suradnja najčešće odnosi na pružanje logističke potpore članovima kriminalnih
skupina koji se na području RH skrivaju od tijela kaznenog progona i od osvete konkurentskih skupina, a domaće skupine od njih otkupljuju narkotike. Pripadnici ovih zločinačkih udruženja
povremeno koriste hrvatske krivotvorene osobne dokumente. Kriminalne skupine surađuju i oko modaliteta pranja novca ulaganjem u legalne projekte u RH.
Nastavio se interes kriminalnih skupina za krijumčarenjem migranata, ali i roba, uključujući i oružje preko teritorija RH prema zapadnoj EuropiRH za gotovo sve migrante koji se kreću prema zapadu Europe i dalje ostaje tranzitna zemlja, a ne krajnje odredište. Značajan broj nezakonitih migranata zlorabi sustav međunarodne zaštite na način da podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom kako bi boravili na teritoriju RH, da bi ga napustili prije donošenja odluke o podnesenom zahtjevu i otišli prema zapadnoj Europi. Tranzit migranata teritorijem RH uključuje i sigurnosne rizike poput jačanja krijumčarskih mreža, moguće infiltracije radikalnih osoba i boraca povratnika među migrante, samoradikalizacije nezadovoljnih migranata, nasilnih grupnih proboja granice, širenja radikalnih i ekstremnih ideologija u društvu zemalja u kojima se migranti privremeno nalaze ili kroz njih tranzitiraju
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi - vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, stoji u izvješću.
Međutim, SOA je, kako ističu, detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.