Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je javno izvješće za 2025. godinu, a riječ je o devetom po redu izvješću koje SOA daje na uvid javnosti.
„Svrha javnih izvješća je upoznati građane sa sigurnosnom situacijom u Republici Hrvatskoj i okruženju te predstaviti aktivnosti SOA-e u zaštiti nacionalne sigurnosti, građana i interesa Republike Hrvatske. Osim toga, javno izvješće sadrži pregled stanja sigurnosti u Hrvatskoj i okruženju, kao i statističke podatke o radu SOA-e u 2024.“, navode iz Agencije o svrsi svojih izvješća.
Objavom javnih izvješća SOA, kako se navodi, njeguje praksu razvijenih demokratskih država u promicanju veće transparentnosti i odgovornosti sigurnosno-obavještajnih agencija prema građanstvu, a javna izvješća redovito objavljuju sigurnosno-obavještajne agencije i ostalih demokratskih europskih država.
Što je navedeno u Izvješću za 2025.?
„Ozbiljnijeg izravnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti niti ustavnog poretka u Hrvatskoj trenutno nema, ali pogoršana sigurnost europskog kontinenta posljednjih godina može imati utjecaj i na nacionalnu sigurnost države“, stoji u zaključku Izvješća u kojem se pobrojani najznačajniji sigurnosni rizici za RH.
Prema analizi SOA-e, najznačajniji sigurnosni rizici za našu zemlju su kibernetički napadi, pojedinačne moguće terorističke prijetnje i ekstremizam, ilegalni prelasci granice te nestabilno susjedstvo Zapadnog Balkana.
U Hrvatskoj ne djeluju terorističke organizacije, pa se prijetnja od napada i dalje procjenjuje niskom. Ipak, stoji u izvješću, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad.
„Pritom su posebno rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvaćaju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju. Glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, posebno samostalni napadači inspirirani džihadističkom propagandom, među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije. U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka sljedbenika salafizma koji ne zagovaraju nasilje, ali u državama Zapadnog Balkana postoji manji broj pristalica džihadističkog salafizma. Na području Zapadnog Balkana se proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države. Oni su po povratku osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi“, navodi se.
„Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend ekstremizma koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Pritom postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka Hrvatske“, dijelovi su Izvješća o ekstremno desnoj sceni .
Dio Izvješća posvećen je kibernetičkim napadima: „U 2024. bilježi se i rast kibernetičkih napada. Bilo ih je 38, odnosno sedam više nego godinu ranije. Radi se o kibernetičkim napadima kojima je primarni cilj špijunaža državnih tijela, odnosno krađa podataka od značaja za nacionalnu sigurnost. Dvije trećine značajnih napada u Hrvatskoj provele su ruske državno sponzorirane grupe. Primjer je ucjenjivački napad grupe Lockbit na informacijski sustav KBC-a. Napadači su uspjeli ukrasti i zaključati veliku količinu medicinske dokumentacije. SOA-a je spriječila eskalaciju, a ukradeni podaci su vraćeni KBC-u.“
Cijelo Izvješće pročitajte na poveznici