Slovenija očekuje nekontrolirani dolazak izbjeglica preko Hrvatske

"Preko granice s Hrvatskom moguć je postupni dolazak većeg broja azilanata koji putuju balkanskom kopnenom rutom", navelo je ministarstvo u odgovoru na pitanje o spremnosti Slovenije za moguć pritisak tzv. sekundarnih migracija.

Riječ je o pretpostavljenom scenariju po kojemu bi "apsorpcijski kapaciteti" država u regiji poput Makedonije, Srbije i Mađarske bili prekoračeni, a val migranata usmjeren preko Hrvatske na Sloveniju.

Slovenski organi koji se bave tim problemom navode da bi Slovenija u skladu sa svojim mogućnostima prihvaćala migrante u manjim kontingentima, pri čemu bi prednost imale 'ranjivije skupine' koje se daju brže socijalno integrirati, poput žena i djece, a vodilo bi se računa i o mogućnostima država da dade odgovarajući broj prevoditelja, te osigura sigurnosnu provjeru potencijalnih imigranata.

Prilikom izbjegličke krize u Europi u travnju i svibnju ove godine slovenska vlada je izrazila rezerve oko uvođenja obveznih imigrantskih kvota prema kojima bi Slovenija primila 720 izbjeglica, ali je premijer Miro Cerar kasnije pristao na primanje najviše 500 imigranata.

Prema planu koji je prije mjesec dana prihvatila slovenska vlada, azilanti bi bili smješteni u posebnim objektima u Mariboru, Ljubljani i Postojni, te u odmaralištu Debeli rtič na slovenskoj obali, ali je problem u tome da su njihovi zajednički kapaciteti predviđeni za samo 220 ljudi.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je tjedna javno izrazilo zabrinutost eskalacijom krize s azilantima u Makedoniji, te navelo da Europska unija Makedoniji treba pružiti više konkretne materijalne pomoći.

Slovenija se smatra jednom od najkonzervativnijih članica EU-a kad se radi o imigrantskoj politici i odobravanju azila.

Prema podacima slovenskog ogranka organizacije Amnesty International, u 2011. godini je u Sloveniji bilo podnijeto više od 300 molbi za azil, od čega je bilo odobreno samo 20.

S druge strane status izbjeglice u Sloveniji ima 140 ljudi, a zakonskim izmjenama koje je potvrdila prijašnja vlada azilanti ne mogu dobiti niti besplatnu pravnu pomoć, dodaje Hina.