Sigurnost u Zagrebu još se uvijek piše velikim slovima
Po Bandiću, najbolja prevencija predstavlja dobar rad svih gradskih službi i ustanova na dobrobit svih građana kao i stvaranje ozračja multikulturalnosti i tolerancije. Okrugli stol o sigurnosnim izazovima u Gradu Zagrebu organizirao je Ured za upravljanje u hitnim situacijama, a kako je Bandić rekao zaključci skupa bit će objavljeni i obvezivat će zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama kako bi se sigurnost u gradu još povećala.
Skup je moderirao stručnjak za teroroizam, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Mirko Bilandžić koji je rekao da je sretan što je grad organizirao takav skup koji je okupio stručnjake s raznih područja sigurnosti te da su i Zagreb i Republika Hrvatska izloženi sigurnosnim rizicima novog vremena. Bilandžić smatra da živimo u vremenu kada je jedino izvjesna neizvjesnost.
Da je Zagreb siguran grad smatra i Josip Hibler, voditelj operativno komunikacijskog centra zagrebačke policije, koji je predočio statistiku po kojoj se unatrag nekoliko godina bilježi trend pada kaznenih djela, a jednako tako bilježi se i pad smrtno stradalih osoba u prometu. Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović s Filozofskog fakulteta je tezu da je Zagreb siguiran grad pojasnio time što hrvatska metropola nema negativne karakteristike nekih zapadnoeuropskih gradova, poput podijeljenih kvartova onih u koje bi bilo bolje da se ne zalazi. Osim izoliranih incidenata, u Zagrebu u svako doba dana i noći možete prošetati bez bojazni.
Na okruglom stolu se kroz stručni razgovor analizirao utjecaj izvanrednih događaja koji su se dogodili u europskim metropolama i njihove refleksije na sigurnost u Zagrebu, a panelisti su dali svoj osvrt na povećane mjere sigurnosti u europskim metropolama te moguću primjenu mjera u nas. Naime, nakon nedavnog terorističkog napada u Parizu te izbjegličke krize, u javnosti se postavlja pitanje je li Hrvatska sigurna.
"Sigurnost nije sve, ali sve drugo bez sigurnosti nije ništa! Treba raditi na podizanju sigurnosne kulture i svijesti građana, ali izbjegavati stvaranje paranoje", objasnio je Mate Laušić, general u mirovini i stručnjak za terorizam.
Za razliku od velikih europskih i svjetskih metropola, Zagreb je siguran grad no zbivanja na Bliskom istoku imaju posljedice i na Hrvatsku.
"Migracijska kretanja utječu na percepciju Zagreba i stvaraju potrebu da se poveća sigurnost grada u odnosu na sigurnost koja je bila prije migracijskog vala", smatra Čaldarović. Alen Ostojić, predsjednik Savjeta za urbanu sigurnost je pak rekao da Grad Zagreb provodi niz aktivnosti, od zaštite od kriminaliteta do velikog istraživanja o osjećaju sigurnosti u Zagrebu te onome što građani smatraju problematičnim u svojim kvartovima upravo s ciljem povećanja sigirnosti.
Na okruglom stolu sudjelovali su i dr. sc. Zvonko Orehovec iz Visoke škola za sigurnost, novinari Večernjeg lista Bernard Karakaš i Hassan Haidar Diab, Joško Morić, direktor službe za sigurnost Zagrebačkog holdinga, Robert Pažitka predsjednik Uprave tvrtke Pro Alarm i Mate Kraljević iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.