Dok je većina Europe slavila božićne blagdane 2025. godine, u Gelsenkirchenu se odvijala jedna od najsofisticiranijih provala u povijesti njemačkog bankarstva. Upad u trezor banke Sparkasse, pri čemu je kompromitirano preko 3.000 privatnih sefova uz procijenjenu štetu od 30 milijuna eura, nije bio samo čin brutalne sile, već trijumf kriminalne logistike nad zastarjelim sustavima tehničke zaštite. Ovaj slučaj otvara kritična pitanja o ranjivosti bankarskih institucija koje se oslanjaju na pasivnu zaštitu u eri visokotehnološkog kriminala.
Glavni čimbenik uspjeha napadača bila je strateška eksploatacija arhitektonske povezanosti zgrade banke s okolnom infrastrukturom. Korištenjem javne garaže kao primarne pristupne točke, počinitelji su vješto neutralizirali prvi prsten zaštite koji obično nadzire glavne ulaze i štićeni perimetar same banke. Unutar garaže su, zaštićeni od pogleda javnosti, upotrijebili specijalizirane industrijske dijamantne bušilice kojima su sustavno prodirali kroz armirani beton trezora. Ovakva metoda ukazuje na to da su napadači raspolagali opremom koja nije dostupna u slobodnoj prodaji, ali i da su imali dovoljno vremena za rad bez straha od neposredne intervencije.
Stručna sigurnosna zajednica posebno ističe zabrinjavajuće propuste u interpretaciji alarmnih signala unutar Centralnog dojavnog sustava (CDS). Prvi detektirani signali zabilježeni su danima prije nego što je pljačka uopće otkrivena, no oni su u tom trenutku pogrešno klasificirani kao tehnička pogreška ili lažna uzbuna, što ukazuje na ozbiljne slabosti u protokolima CDS-a. Također se postavlja pitanje kalibracije senzorske pokrivenosti unutar samog trezora. Postojeći seizmički senzori očito nisu bili podešeni da prepoznaju specifične niskofrekventne vibracije modernih bušilica, ili su napadači koristili napredne tehnike prigušivanja zvuka koje su sustavu onemogućile prepoznavanje aktivnog napada na strukturu zgrade.
Operativna logistika i "insajderski" faktor
Svi prikupljeni podaci upućuju na to da je preciznost proboja bila rezultat posjedovanja povjerljivih informacija o unutrašnjem rasporedu instalacija i debljini zidova. Napadači su s kirurškom točnošću pogodili segment zida koji im je omogućio najbrži ulazak uz izbjegavanje glavnih prepreka, što je gotovo nemoguće izvesti bez uvida u detaljne tlocrte ili bez pomoći osobe iznutra. Logistika bijega dodatno potvrđuje da se radi o vrhunski organiziranoj skupini. Korištenje vozila visokih performansi s ukradenim registarskim pločicama iz udaljenih regija prepoznatljiv je potpis međunarodnih kriminalnih mreža koje se specijaliziraju za ovakve visokorizične operacije, ostavljajući minimalan trag za istražitelje.
Pljačka u Gelsenkirchenu služi kao bolan podsjetnik sektoru privatne zaštite da robusna pasivna zaštita više nije jamac sigurnosti bez inteligentne korelacije alarmnih događaja. Budućnost osiguranja financijskih institucija i njihovih trezora morat će se oslanjati na multisenzorsku analitiku potpomognutu umjetnom inteligencijom koja može precizno razlikovati pozadinsku buku okoliša od ciljanog bušenja zida. Za industriju privatne zaštite, bankarski sektor i osiguravajuće društva, ovaj će događaj neminovno donijeti strože protokole provjere svakog alarma i redefiniranje polica osiguranja, jer se povjerenje klijenata, jednom izgubljeno u ovakvim razmjerima, vrlo teško vraća. (Eugen Antić)
Foto: Jason Dent / Unsplash