7.2.2023.

Sat sudnjeg dana otkucava!

Glavni tajnik António Guterres (u sredini) posjećuje stambene četvrti Irpina, u Kijevskoj oblasti u Ukrajini.
Fotografija UN-a/Eskinder Debebe

Vrijeme ističe dok se svijet približava globalnom zatopljenju, stoga države moraju promijeniti kurs prije nego što bude prekasno, upozorio je glavni tajnik UN-a António Guterres, predstavljajući svoje prioritete za ovu godinu.'Djelujte odlučno prije nego što bude prekasno'. Obraćajući se Općoj skupštini u New Yorku, apelirao je na hitnu akciju kako bi se postigli mir, ekonomska prava i razvoj, klimatske akcije, poštivanje različitosti i uključiva društva – kako danas tako i za generacije koje dolaze.
Prije nego što je otkrio svoj plan puta za 2023., glavni tajnik izrazio je sućut obiteljima žrtava razornih potresa u Turskoj i Siriji, dodajući da se UN mobilizira kako bi podržao odgovor.

Pristup temeljen na pravima

Guterres je naglasio potrebu za transformacijom ove godine, utemeljenu na Povelji UN-a i Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. "Dok gledamo na prioritete za ovu godinu, pristup utemeljen na pravima ključan je za postizanje našeg krajnjeg prioriteta: sigurnijeg, mirnijeg i održivijeg svijeta", rekao je, pozivajući zemlje da "odlučno djeluju prije nego što bude prekasno".

Šef UN-a započeo je osvrćući se na vijest da je simbolični sat sudnjeg dana - koji su prije više od 75 godina razvili atomski znanstvenici za mjerenje blizine čovječanstva do ponoći, ili samouništenja - samo 90 sekundi udaljen od kraja.

Ruska sveobuhvatna invazija Ukrajine, klimatska kriza, rastuće nuklearne prijetnje i potkopavanje globalnih normi i institucija gurnuli su svijet bliže uništenju.

“Ovo je najbliže što je sat ikada stajao najmračnijem času čovječanstva – bliže nego čak i na vrhuncu Hladnog rata. U stvari, Doomsday Clock je globalna budilica. Moramo se probuditi – i krenuti na posao”, rekao je.

Misli na sutra

Naglašavajući da "trebamo korekciju kursa", šef UN-a je rekao da je akcija moguća, ali političarima i donositeljima odluka nedostaje strateška vizija da vide dalje od kratkoročnog.

Ova "sklonost sadašnjosti" usredotočuje se samo na sljedeću anketu, potez moći ili poslovni ciklus, čineći budućnost "tuđim problemom" - način razmišljanja koji je opisao kao duboko neodgovoran, nemoralan i samoporažavajući.

“Moja današnja poruka svodi se na ovo: Nemojte se fokusirati samo na ono što bi vam se danas moglo dogoditi – i uznemirite se. Pogledajte što će se sutra dogoditi sa svima nama – i djelujte”, rekao je šef UN-a.

"Vrijeme za transformaciju"

Međunarodna zajednica ima obvezu djelovati, nastavio je, jer "ovo nije vrijeme za petljanje", već "vrijeme za transformaciju". Djelovanje bi se trebalo temeljiti na Povelji UN-a, temeljnom dokumentu Organizacije i Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, koja ove godine puni 75 godina.

"Kada gledam ljudska prava u najširem smislu - iz perspektive 21. stoljeća - vidim putokaz iz slijepe ulice", rekao je, napominjući da ona počinje s pravom na mir. S ruskom invazijom na Ukrajinu prošlog 24. veljače koja je nanijela neizrecive patnje stanovništvu zemlje, i daleko šire, izgledi za mir sve su manji, dok rizik od daljnje eskalacije i krvoprolića raste.

“Bojim se da svijet ne mjesečari u širi rat. Čini to širom otvorenih očiju. Svijet treba mir. Mir u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i međunarodnim pravom”, rekao je. "Moramo više raditi za mir posvuda."

Guterres se osvrnuo na situacije na Bliskom istoku, gdje se dvodržavno rješenje između Palestine i Izraela sve više udaljava; u Afganistanu, gdje se gaze prava žena; u Sahelu, gdje nesigurnost raste; u Myanmaru, koji se suočava s novim ciklusima nasilja i represije, te na Haitiju, gdje nasilje bandi drži cijelu zemlju kao taoca.

Ponovno se posvetiti Povelji UN-a

“Kad bi svaka zemlja ispunjavala svoje obveze prema Povelji, pravo na mir bilo bi zajamčeno”, rekao je. “Vrijeme je da promijenimo naš pristup miru ponovnom predanošću Povelji – stavljajući ljudska prava i dostojanstvo na prvo mjesto, s prevencijom u središtu.” Glavni tajnik je pozvao na "holistički pogled na mirovni kontinuum" koji identificira temeljne uzroke sukoba. Ove godine također se obilježava 75. godišnjica mirovnih operacija UN-a, što će dovesti do povećane predanosti reformi, dodao je.

Guterres je također pozvao na vraćanje razoružanja te da se kontrola naoružanja “vrati u središte” kako bi se smanjile strateške prijetnje od nuklearnog oružja i radilo na njihovoj potpunoj eliminaciji.

Pozvao je  zemlje s nuklearnim oružjem da se odreknu tog "nesavjesnog oružja".

Transformirajte globalne financije

Uz rastuće siromaštvo i glad, zemlje u razvoju koje tone u dugovima i pohabane mreže socijalne sigurnosti, među ostalim znakovima, glavni tajnik je pozvao na "radikalnu transformaciju" globalne financijske arhitekture. To će zahtijevati novu predanost i odlučnost, uključujući rješavanje užasnih nejednakosti i nepravdi izloženih pandemijom COVID-19 i odgovorom na globalnu krizu.

Također će biti potrebna nova odlučnost kako bi se osiguralo da zemlje u razvoju imaju veći glas u globalnim financijskim institucijama, te da ranjive nacije, uključujući zemlje sa srednjim dohotkom, mogu imati pristup olakšicama i restrukturiranju duga.

Posebno multilateralne razvojne banke moraju promijeniti svoj poslovni model i iskoristiti svoja sredstva kako bi privukle više privatnog kapitala koji se može uložiti kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da postignu ciljeve održivog razvoja (SDGs) prije roka 2030. godine.

"Bez temeljnih reformi, najbogatije zemlje i pojedinci nastavit će gomilati bogatstvo, ostavljajući mrvice zajednicama i zemljama globalnog juga", upozorio je.

Održivi razvoj u opasnosti

Ova će godina također pružiti prilike za "spašavanje" ciljeva održivog razvoja, poput sastanka na vrhu najmanje razvijenih zemalja (LDC) sljedećeg mjeseca i još jednog u rujnu posvećenog ciljevima. Uz ciljeve održivog razvoja koji “nestaju u retrovizoru”, zemlje bi trebale doći na summit s jasnim mjerilima za rješavanje problema siromaštva i isključenosti te za unapređenje rodne ravnopravnosti.

Međutim, svijet se sada mora ujediniti kako bi mobilizirao resurse, rekao je g. Guterres, kako bi gospodarstva u razvoju imala likvidnost za ulaganje u obrazovanje, univerzalnu zdravstvenu skrb, spremnost na pandemiju, dostojanstven rad i socijalnu zaštitu. Kako pravo na razvoj ide zajedno s pravom na čist, zdrav, održiv okoliš, "moramo okončati nemilosrdni, nemilosrdni, besmisleni rat protiv prirode", rekao je g. Guterres, ponavljajući poruku koja je postala mantra za njegova mandata .

“2023. je godina obračuna. To mora biti godina klimatskih akcija koje mijenjaju pravila igre. Trebamo prekinuti uništenje.”

Zemlje žurno prelaze granicu od 1,5 stupnjeva za porast globalne temperature, stoga se fokus mora staviti na hitne prioritete smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja klimatske pravednosti.

Prelazak na zelenu energiju

Rekao je da se globalne emisije moraju prepoloviti u ovom desetljeću, uključujući kroz "daleko ambicioznije akcije" u prelasku s fosilnih goriva na obnovljivu energiju, posebno u skupini G20 industrijaliziranih zemalja. Osim toga, poduzeća, gradovi, regije i financijske institucije koje su obećale neto nultu emisiju ugljika, moraju predstaviti svoje planove prijelaza, s vjerodostojnim i ambicioznim ciljevima, do ovog rujna.

“Imam posebnu poruku za proizvođače fosilnih goriva i njihove pokretače koji se bore za proširenje proizvodnje i zgrću ogromne profite. Ako ne možete postaviti vjerodostojan kurs za neto-nula, s ciljevima za 2025. i 2030. koji pokrivaju sve vaše operacije, ne biste trebali poslovati,” rekao je  Guterres.

Isporuka obećanja danih na COP27

Klimatske akcije nemoguće su bez odgovarajućeg financiranja, a glavni tajnik pozvao je bogatije zemlje da barem ispune obećanja dana na UN COP27 konferenciji o klimatskim promjenama u Egiptu prošle godine. Ove obveze uključuju uspostavljanje fonda za rješavanje gubitaka i štete, udvostručenje sredstava za prilagodbu i unaprjeđenje planova za sustave ranog upozoravanja na globalnoj razini u sljedećih pet godina. Glavni tajnik sazvat će Sastanak na vrhu o klimatskim ambicijama u rujnu, prije konferencije COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u prosincu.

Bit će otvoren svim vladinim, poslovnim i društvenim čelnicima, rekao je, ali pod jednim uvjetom: "Pokažite nam ubrzanu akciju u ovom desetljeću i obnovljene ambiciozne planove neto nule - ili vas molimo da se ne pojavljujete."

Raznolikost na udaru

Okrećući se svom četvrtom prioritetu, Guterres je govorio o tome kako su poštivanje različitosti i univerzalnost kulturnih prava napadnuti, što je djelomično vidljivo porastom antisemitizma, antimuslimanske netrpeljivosti, progona kršćana, rasizma i ideologije nadmoći bijele rase. U isto vrijeme, etničke i vjerske manjine, izbjeglice, migranti, starosjedilački narodi i LGBTQI-plus zajednica sve su više meta mržnje, kako na internetu tako i izvan njega. U međuvremenu, mnogi ljudi na pozicijama moći profitiraju od karikiranja različitosti kao prijetnje, sijanja podjela i mržnje, dok platforme društvenih medija koriste algoritme koji pojačavaju toksične ideje i usmjeravaju ekstremističke stavove u mainstream.

Borba protiv mržnje na internetu

Glavni tajnik istaknuo je predanost UN-a zaštiti kulturnih prava i raznolikosti, uključujući kroz programe o holokaustu i genocidu nad Tutsima u Ruandi, kao i njegovu Strategiju i Plan djelovanja protiv govora mržnje. “Pozvat ćemo na akciju sve koji imaju utjecaja na širenje lažnih i dezinformacija na internetu – vlade, regulatore, kreatore politike, tehnološke tvrtke, medije, civilno društvo”, rekao je.

“Prestanite s mržnjom. Postavite jake zaštitne ograde. Budite odgovorni za jezik koji uzrokuje štetu.”

Patrijarhat

Budući da je polovica čovječanstva "sputana najraširenijim kršenjem ljudskih prava našeg vremena", čelnik UN-a je naglasio pravo na punu rodnu ravnopravnost. Posebno je istaknuo stradanje žena i djevojaka u Afganistanu, sada “prognanica u vlastitoj zemlji” zbog zakona koji im zabranjuju javni život, te njihovih kolega u Iranu, koje su izašle na ulice tražeći temeljna ljudska prava uz veliku osobnu cijenu. Rodna diskriminacija je globalna, rekao je, i stvari postaju sve gore.

“Suočavamo se s intenzivnim pritiskom protiv prava žena i djevojčica. Ženska seksualna i reproduktivna prava i zakonska zaštita su ugroženi. Na međunarodnoj razini, neke se vlade sada protive čak i uključivanju rodne perspektive u multilateralne pregovore”, rekao je.

Ravnopravnost spolova u osnovi je pitanje moći i patrijarhat se ponovno potvrđuje, rekao je, ali UN uzvraća udarac i zalaže se za prava žena i djevojčica posvuda, uključujući i svoje redove.

Guterres je također obećao "udvostručiti" potporu mjerama za veću ravnopravnost spolova, uključujući kvote za uklanjanje praznina u zastupljenosti žena, na izborima, u prostorijama korporativnih odbora i mirovnim pregovorima.

‘Pandemija’ kršenja prava

U međuvremenu, građanska i politička prava koja su osnova uključivih društava također su ugrožena, jer se demokracija povlači. “Pandemija je korištena kao paravan za pandemiju kršenja građanskih i političkih prava”, rekao je gospodin Guterres, upozoravajući da građanski prostor “nestaje pred našim očima”. Izvijestio je o prijetnjama kao što su represivni zakoni koji ograničavaju slobodu izražavanja, nove tehnologije koje služe kao krinka za kontrolu slobode okupljanja ili čak kretanja te porast napada na medije.

Kroz Poziv glavnog tajnika na akciju za ljudska prava, UN radi na unapređenju temeljnih sloboda, promicanju sudjelovanja civilnog društva i zaštiti građanskog prostora diljem svijeta.

“I jačamo našu podršku zakonima i politikama koje štite pravo na sudjelovanje i pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodne i neovisne medije”, dodao je. Glavni tajnik naglasio je da će prijetnje koje danas podrivaju ljudska prava imati utjecaja i na buduće generacije, koje se često doživljavaju kao nešto naknadno.

Izrazio je nadu da će Summit budućnosti, zakazan za iduću godinu, staviti ta prava u središte globalne rasprave.

“Nema boljeg biračkog tijela koje može zagovarati tu budućnost od mladih ljudi – a novi UN-ov Ured za mlade koji će ove godine početi s radom osmišljen je kako bi ojačao naš rad”, rekao je. Ovi napori također su prilika za poticanje globalnog djelovanja i izgradnju UN-a koji je spreman za novu eru, dodao je.