Paweł Gałecki
Međunarodni trgovački odnosi prolaze kroz dinamičnu transformaciju, sve više poprimajući protekcionistički smjer na štetu globalnog gospodarstva i proizvodeći iznenađujuće posljedice. Tri najveće svjetske ekonomije – Sjedinjene Američke Države, Europska unija i Kina – uvele su niz međusobnih trgovinskih ograničenja koja temeljno mijenjaju krajolik globalne trgovine i otvaraju nove mogućnosti za regije na periferiji tih odnosa. Krajem travnja 2026. godine sustav recipročnih carinskih mjera bio je jasno vidljiv, što je proizvelo značajne posljedice za sve strane, a posebno za Europsku uniju, koja se našla između čekića i nakovnja. Istodobno, trenutačna situacija stvara dosad neviđenu priliku i jedinstvenu perspektivu za gospodarski razvoj u zemljama srednje i istočne Europe.
Administracija predsjednika Trumpa slijedila je agresivnu strategiju usmjerenu na smanjenje trgovinskog deficita i jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta. Početkom travnja 2026. godine prosječna carinska stopa dosegnula je 11,8 %, što je najviše od početka 1940-ih. Ako bi te carine ostale trajne, efektivna prosječna stopa porasla bi na 12,2 % do kraja 2026. godine. Sjedinjene Američke Države također su uvele novu višeslojnu tarifnu strukturu za metale koja je stupila na snagu u travnju 2026. Ovaj sustav radikalno odstupa od prethodnog jedinstvenog pristupa i zamjenjuje ga višeslojnom shemom temeljenom na sadržaju metala. Proizvodi s visokim udjelom metala podliježu carini od 50 % izračunatoj na ukupnu vrijednost uvoza. Većina derivatnih proizvoda – robe koja sadrži značajne količine čelika, aluminija ili bakra, ali nije čisti metalni proizvod – podliježe carini od 25 %. Ostala specijalizirana roba koja sadrži metal suočava se s minimalnom carinom od 15 %. Ova složena tarifna struktura ima za cilj zaštititi američku metalnu industriju od strane konkurencije, posebno iz Kine i Europe.
Najradikalnija mjera američke administracije u tom razdoblju bilo je uvođenje carine od 100 % na patentirane farmaceutske proizvode i njihove sastojke. Carina je trebala stupiti na snagu 29. rujna 2026. za većinu proizvođača, iako je nekim tvrtkama odobreno kraće prijelazno razdoblje od 120 dana. Sustav je uključivao niz izuzeća i olakšica: neki lijekovi bili su u potpunosti oslobođeni carina. Farmaceutski proizvodi podrijetlom iz zemalja stranaka trgovinskih sporazuma – uključujući Europsku uniju, Japan, Koreju, Švicarsku i Lihtenštajn – suočavali su se sa smanjenom stopom od samo 15 %. Ovaj diferencirani pristup imao je za cilj i zaštitu domaće farmaceutske industrije i očuvanje pristupa esencijalnim lijekovima za građane SAD-a.
Posljedice američke carinske politike za globalno gospodarstvo su značajne. Yale Budget Lab procijenio je da bi dugoročno američko gospodarstvo bilo trajno manje za 0,1 %, što odgovara otprilike 30 milijardi dolara godišnje. Utjecaj na američke potrošače također bi bio značajan: ako bi carine postale trajne, cijene bi porasle za oko 0,9 – 1,1 %, a gubici kućanstava kretali bi se između 1.200 i 1.500 dolara godišnje. Iako agresivne carinske mjere mogu donijeti kratkoročne dobitke odabranim sektorima, dugoročno štete svim stranama uključenima u međunarodnu trgovinu.
EU u strateškoj unakrsnoj vatri: industrijska zaštita, trgovinski deficiti i intenziviranje ekonomskog rivalstva između EU, Kine i SAD-a
Europska unija nalazi se u posebno teškoj strateškoj poziciji. S jedne strane, pod pritiskom je Sjedinjenih Američkih Država, koje prijete dodatnim carinama na europske proizvode; s druge strane, mora se suočiti s priljevom robe proizvedene u Kini, što je dovelo do rekordnog trgovinskog deficita EU od 359,8 milijardi eura u 2025. godini. Taj je izazov dodatno pogoršan kineskim ulaganjima i tehnološkim ponudama te aktivnom prisutnošću kineskog kapitala i proizvodnih pogona u mnogim europskim industrijskim regijama. Istodobno, mnogi europski korporativni lideri prepoznali su svoje kineske centre za istraživanje i razvoj te moderne tvornice kao ključne za održavanje rasta i globalne konkurentnosti.
Efektivna prosječna carina EU ostala je znatno ispod razine SAD-a, ali je konkurentska prednost kineskih proizvođača bila vrlo snažna, što im je omogućilo da nude niže cijene u mnogim kategorijama proizvoda. Iz perspektive prosječnog europskog kupca, to često znači pristup proizvodima usporedive kvalitete po nižim cijenama od onih koje nude europski ili američki konkurenti.
Europska komisija pripremila je Zakon o industrijskom akceleratoru – regulatorni paket vrijedan oko 200 milijardi eura. Prijedlog uvodi zahtjeve za europski sadržaj, pragove za provjeru stranih ulaganja i stroge proceduralne obveze za tvrtke kineskog podrijetla. Zakon obuhvaća sektore poput baterija, električnih vozila, fotonaponskih sustava, automobila, čelika, aluminija i cementa – područja u kojima su kineske tvrtke uspostavile snažne tržišne pozicije u Europi. Cilj mjere je zaštititi europsku industriju od kineske dominacije, uz istodobno očuvanje otvorenosti za suradnju s drugim međunarodnim partnerima.
EU je također poduzela izravne trgovinske mjere. Komisija je uvela antidampinške carine na staklena vlakna koja proizvode kineske tvrtke koje posluju u Egiptu, Bahreinu i Tajlandu, s carinama u rasponu od 11 % do 25,4 % vrijednosti proizvoda. Taj je nalaz bio posebno značajan jer su staklena vlakna ključna sirovina za europsku industriju obnovljivih izvora energije. U ožujku 2026. Komisija je utvrdila da je, od početka sukoba na Bliskom istoku, račun EU za uvoz fosilnih goriva porastao za 25 milijardi eura bez odgovarajućeg fizičkog povećanja opskrbe energijom – što otvara pitanja dostupnosti i energetske sigurnosti.
Kao odgovor na poteze SAD-a i EU, Peking je uveo novi skup trgovinskih propisa i strategija. Dana 7. travnja 2026. Kina je objavila Propise o industrijskoj sigurnosti i lancima opskrbe, koji su stupili na snagu odmah, bez prijelaznog razdoblja. Ti su propisi aktivirali pravne instrumente poput kontrole izvoza i mjera sličnih sankcijama, stvarajući jedinstveni pravni okvir usmjeren na nacionalnu sigurnost za nadzor i reakciju u lancima opskrbe. Ovaj potez osmišljen je kako bi zaštitio ekonomske interese Kine i osigurao ključne industrijske sektore.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno službeni stav IFIMES-a.
Kompletnu analizu pročitajte ovdje
Foto: GR Stocks / Unsplash