© WFP/Khadija Dia
Hrana se distribuira raseljenim obiteljima
Dominika Tomaszewska-Mortimer
Rat na Bliskom istoku mogao bi uzrokovati najgore poremećaje u humanitarnom radu koji spašava živote još od od COVID-a, upozorio je u utorak Svjetski program za hranu UN-a (WFP), dok je glavni tajnik UN-a ponovno zatražio kraj sve šireg sukoba.
„Rat na Bliskom istoku mora prestati“, rekao je António Guterres u izjavi koju je objavio Ured glasnogovornika UN-a u New Yorku. Dodao je da se moraju provesti sve rezolucije Vijeća sigurnosti o okončanju sukoba na Bliskom istoku, uključujući rezoluciju 2817, koja zahtijeva prekid iranskih napada na susjedne države.
Povratak poremećajima uzrokovanim COVID-om
„Osim neposrednih posljedica u Libanonu, sukob je također izazvao velike posljedice na globalne humanitarne operacije; stvarno osjećamo bol zbog ovoga“, rekao je zamjenik izvršnog direktora WFP-a Carl Skau novinarima u Ženevi. „Naši lanci opskrbe mogli bi biti na rubu najtežih poremećaja od COVID-a i rata u Ukrajini 2022.“
Skau je rekao da operacije pomoći pate od duljih vremena isporuke i povećanja troškova jer eskalacija nasilja na Bliskom istoku traje već treći tjedan, potaknuta izraelskim i američkim napadima na Iran te odmazdom Teherana i savezničkih skupina.
Troškovi prijevoza rastu
Usred tekućih neprijateljstava – uključujući iranske protunapade protiv zaljevskih država i izraelske napade na ciljeve Hezbollaha u Libanonu – troškovi dostave WFP-a „porasli su za 18 posto do sada i imamo tisuće kamiona na cestama svaki dan“, objasnio je Skau. „Sada voze na puno skuplje gorivo zbog cijena nafte.“ Osudio je utjecaj viših troškova koji „znače da možemo kupiti manje hrane ili osigurati manje novca korisnicima“.
Agencija je bila prisiljena smanjiti obroke hrane za ljude u uvjetima gladi u Sudanu i može uzdržavati samo jedno od četvero akutno pothranjene djece u Afganistanu – trenutno najgoroj krizi pothranjenosti na svijetu. Još jedna velika zabrinutost povezana je s poremećajem globalnih tržišta gnojiva „baš kad subsaharska Afrika ulazi u sezonu sadnje“, rekao je Skau.
Četvrtina svjetske opskrbe gnojivom dolazi kroz Hormuški tjesnac, „koji je sada u gotovo zastoju“, objasnio je. Skau je naglasio da bi porast globalnih cijena hrane i goriva „mogao ostaviti milijune obitelji bez osnovnih namirnica, posebno u zemljama ovisnim o uvozu, poput subsaharske Afrike i Azije.“
„Ako se sukob na Bliskom istoku nastavi do lipnja, dodatnih 45 milijuna ljudi moglo bi biti gurnuto u akutnu glad zbog porasta cijena“, upozorio je. „To bi dovelo globalnu razinu gladi na rekordnu razinu i to je strašna, strašna perspektiva.“
Utjecaj u Zaljevu
U međuvremenu, humanitarni učinci poremećaja zračnog prometa i dalje se snažno osjećaju u Libanonu, jednom od epicentara sukoba, rekao je novinarima u Ženevi glavni dužnosnik UN-a za pomoć u zemlji, Imran Riza. „Zračni most više ne postoji.“
Potrebe za raseljavanjem i humanitarnim potrebama diljem Libanona naglo su porasle kao rezultat izraelskih zračnih napada i naredbi o raseljavanju koje pokrivaju sve veće dijelove teritorija te male bliskoistočne nacije.
Riza je rekao da 132 700 ljudi boravi u oko 622 skloništa, ali ukupan broj onih koji su morali napustiti svoje domove vjerojatno je veći od milijun. „Ako mislite da je stanovništvo Libanona, građana kao i izbjeglica..., blizu pet i pol milijuna, govorimo o gotovo 20 posto ljudi koji žive u Libanonu koji su raseljeni - i to će se nastaviti“, rekao je. Naredbe o evakuaciji odnose se na južni Libanon, južna predgrađa Bejruta i dijelove Bekae.
Oko 70 posto raseljenih nije u skloništima, rekao je Riza, što stvara izazove za humanitarne djelatnike koji pokušavaju doći do njih. Također je objasnio da je zbog vojnih operacija postalo vrlo teško pristupiti ljudima koji odbijaju napustiti svoja sela. Posebno je govorio o starijim osobama, „ljudima koji se fizički ne mogu kretati i jako se boje otići“.
„To su vrlo ranjivi ljudi koji ostaju - a ima i drugih koji žele, ali ne žele riskirati gubitak svojih domova, svojih sela.“
Zabrinutost zbog prisilnog raseljavanja
Podsjećajući da je Izrael proširio svoja upozorenja i naredbe o raseljavanju diljem južnog Libanona, „dodajući regiju između rijeka Litani i Zahrani širokim pojasevima libanonskog teritorija koji su već pokriveni“, glasnogovornik Ureda UN-a za ljudska prava (OHCHR) Thameen Al-Kheetan upozorio je da te naredbe „mogu predstavljati prisilno raseljavanje“, što je zabranjeno međunarodnim humanitarnim pravom.
Naglasio je da su u mnogim slučajevima izraelski zračni napadi „uništili cijele stambene zgrade u gustim urbanim okruženjima, pri čemu je više članova iste obitelji, uključujući žene i djecu, često ubijeno zajedno“.
Dužnosnik OHCHR-a dodao je da su ljudi raseljeni zbog borbi i koji žive u šatorima uz bejrutsku obalu pogođeni zračnim napadima, dok je posljednjih dana ubijeno najmanje 16 medicinskih djelatnika. „Izjave izraelskih dužnosnika koji prijete da će nametnuti istu razinu uništenja Libanonu kao što je naneseno u Gazi potpuno su neprihvatljive“, inzistirao je Al-Kheetan.
„Takva retorika, u kombinaciji s najavom izraelske vojske da će rasporediti dodatne snage i proširiti svoju kopnenu invaziju, pojačava duboki strah i tjeskobu među libanonskim stanovništvom“, rekao je.