© The Ocean Story/Vincent Kneefel
Izvješće objavljeno na Trećoj UN-ovoj konferenciji o oceanima u Nici pokazuje da se 35 posto globalnog ribljeg fonda lovi neodrživo. Na Trećoj konferenciji UN-a o oceanu u Nici, "ulov dana" nije bio brancin ili cipal - bila je to brojka: 35 posto. To je udio globalnih zaliha ribe koji se sada neodrživo lovi, prema novom izvješću UN-a objavljenom u srijedu.
Dok su jahte lagano poskakivale, a delegati prolazili u rastućoj plimi uzica i iPada u Port Lympiji, povijesnoj luci Nice, ta je statistika izazvala valove kroz treći dan konferencije – snažan podsjetnik da su svjetski oceani pod sve većim pritiskom prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i neodrživog upravljanja.
Manuel Barange, pomoćnik glavnog direktora UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) na tiskovnoj konferenciji predstavio na pristaništu, izvješće je ponudilo detaljan globalni pregled toga kako ljudska aktivnost postojano isušuje ocean – i kako ga razumno upravljanje može vratiti.
"Da upotrijebimo bankarsku usporedbu", rekao je. Barange za UN News u intervjuu prije objave izvješća, "izvlačimo više od kamata koje nam banka daje. Iscrpljujemo stanovništvo."
Pregled stanja svjetskih morskih ribljih resursa 2025., koji se oslanja na podatke iz 2570 morskih ribljih stokova – što je najširi opseg koji dosad koristi FAO – daje složenu sliku: dok se više od trećine stokova prekomjerno iskorištava, 77 posto globalno konzumirane ribe još uvijek dolazi iz održivih izvora zahvaljujući većem prinosu dobro upravljanog ribolova.
"Uprava radi", rekao je gospodin Barange. "Mi znamo kako obnoviti populaciju."
Globalni patchwork
Regionalne razlike ostaju velike. Na pacifičkoj obali Sjedinjenih Država i Kanade više od 90 posto stokova se lovi na održiv način. U Australiji i Novom Zelandu brojka prelazi 85 posto. Antarktik – pod strogim međunarodnim propisima – izvještava o 100-postotnoj održivosti.
Ali duž obale sjeverozapadne Afrike, od Maroka do Gvinejskog zaljeva, više od polovice svih zaliha je prekomjerno izlovljeno, s malo znakova oporavka. Sredozemno i Crno more prolaze još gore: 65 posto tamošnjih zaliha je neodrživo. Ipak, postoji pozitivan znak – broj brodova koji idu u ribolov u tu regiju smanjio se za gotovo trećinu tijekom proteklog desetljeća, što daje nadu da promjene politike počinju djelovati.
Pomoćnik glavnog direktora Manuel Barange iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) predstavio je izvješće agencije o svjetskim zalihama ribe.
UN News/Fabrice Robinet pomoćnik glavnog direktora Manuel Barange, iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), predstavio je izvješće agencije o svjetskim zalihama ribe.
Za g. Barangea lekcija je jasna: tamo gdje postoje sustavi upravljanja – i potpomognuti resursima – zalihe se oporavljaju.
Ali znanstveno utemeljeno upravljanje je skupo. "Neke regije ne mogu si priuštiti infrastrukturu potrebnu za kontrolu i praćenje, potrebnu znanost, potrebne institucije", rekao je.
"Moramo izgraditi kapacitete za regije kojima ne ide tako dobro. Ne da ih krivimo, već da razumijemo razloge zašto im ne ide tako dobro i da ih podržimo u ponovnoj izgradnji njihove populacije."
Od kolapsa do povratka
Možda najjasniji primjer oporavka može biti tuna. Jednom kada je bila na rubu, morska riba se značajno vratila. Danas se 87 posto glavnih stokova tune lovi održivo, a 99 posto svjetskog tržišta dolazi iz tih stokova.
"Ovo je vrlo značajan preokret", rekao je gospodin Barange. "Budući da smo upravljanje shvatili ozbiljno, postavili smo sustave praćenja, sustave upravljanja, sustave usklađenosti."
Potpuni nalazi u novom izvješću FAO-a vjerojatno će oblikovati političke rasprave daleko izvan Nice. Agencija je blisko surađivala s 25 regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom na promicanju odgovornosti i reforme, a g. Barange vjeruje da se model može ponoviti – ako postoji politička volja.
Riba, sredstva za život i plava ekonomija
Prijavljeno je da su zemlje dovršile pregovore oko političke deklaracije koja se očekuje da će biti usvojena u petak na zatvaranju UNOC3, kako je konferencija poznata. Izjava će biti dio Akcijskog plana za ocean iz Nice i namijenjena je usklađivanju s Globalnim okvirom bioraznolikosti Kunminga i Montreala – sporazumom iz 2022. o zaštiti 30 posto kopna i oceana planeta do 2030.