16.1.2023.

Protupožarna sezona 2022. i pripreme za 2023. u Europi

Lisabon je 10. i 11. siječnja 2023. bio domaćin europske radionice na kojoj se raspravljalo o požarima raslinja u sezoni 2022. u Europi, pružanju međunarodne pomoći, naučenim lekcijama te o pripremama za sezonu 2023. Na radionici su sudjelovali predstavnici 32 zemlje, a Hrvatsku su predstavljali Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik i njegov pomoćnik za priobalje Joško Grančić.

Radionicu je otvorio europski povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič i portugalski ministar unutarnjih poslova José Luís Carneiro koji su se osvrnuli na prošlogodišnju požarnu sezonu koja je bila najteža po broju požara od 2006., s dvostruko većom opožarenom površinom od desetogodišnjeg prosjeka. U čak 20 od 27 zemalja članica EU opožarena površina je veća 2022. nego 2021. što je među ostalim dovelo i do aktiviranja Mehanizma civilne zaštite za pružanje međunarodne pomoći (UCPM)  11 puta u sezoni 2022. angažirajući 33 aviona, 8 helikoptera te preko 350 vatrogasaca. Sedam različitih europskih zemalja je putem Europskog koordinacijskog centra za hitne situacije (ERCC) zatražilo pomoć u gašenju šumskih požara što jasno pokazuje da trebamo biti još spremniji za međunarodnu pomoć i pomagati jedni drugima.

Prošle godine su se tijekom srpnja i kolovoza zemaljske vatrogasne snage iz šest zemalja EU prepozicionirale u Grčku, kao jedan od oblika pružanja pomoći i izgradnje sustava zajedničkog djelovanja vatrogasaca jer požari ne prepoznaju granice.
U okviru radionice održan je i ministarski panel na kojem su sudjelovali ministri zemalja koje su aktivirale Mehanizam i zatražile međunarodnu pomoć u gašenju požara. Iskazali su zahvalnost svima koji su im pomagali te pozvali na još jaču suradnju jer je rizik od šumskih požara u EU u porastu, a šumski požari sve češći i intenzivniji.

Na tehničkom dijelu radionice analizirale su se aktivnosti oko pružanja pomoći putem ERCC te angažiranja rescEU i drugih resursa. Tijekom 2022. uz rescEU flotu zrakoplova angažirano je dodatno još 19 zrakoplova iz europskih zemalja te 6 zemaljskih modula s ukupno 369 vatrogasaca i 97 vozila.

Hrvatska pomoć susjednim zemljama

U dijelu radionice koji se odnosio na izazove prvog aktiviranja međunarodne pomoći sažeto su prikazane aktivnosti u Sloveniji, Češkoj i Njemačkoj, trima zemljama koje su u požarnoj sezoni 2022. po prvi put zatražile međunarodnu pomoć putem europskog Mehanizma. Tom prilikom slovenski predstavnici zahvalili su Republici Hrvatskoj na pruženoj pomoći. Naime, Hrvatska je u razdoblju 17. – 23. srpnja 2022. u pomoć Sloveniji poslala, na dnevnoj bazi, 5 puta Canadair CL 415 i 3 puta helikopter Mi-8 MTV1 s uređajem za gašenje. Zrakoplovi su odradili 69 sati leta te su izbacili 1.248 tona vode na požarište. Također je i zemaljski vatrogasni tim iz Istarske županije, 9 vatrogasaca i 5 vozila, bio tri dana u pomoći slovenskim kolegama.

Za napomenuti je da je Hrvatska u to vrijeme također slala u međunarodnu pomoć u Bosnu i Hercegovinu po jedan Canadair i helikopter. Angažman u BiH nije bio putem rescEU, nego bilateralnim sporazumom.
Na radionici je također detaljno prikazano prepozicioniranje zemaljskih vatrogasnih timova iz šest zemalja u Grčku tijekom prošlog ljeta što je bio pilot projekt koji se pokazao jako korisnim u smislu jačanja operativnosti na pojedinim ugroženim lokacijama te prilikom za razmjenom znanja i iskustava među vatrogascima. Projekt će se nastaviti i u požarnoj sezoni 2023. te su svoju zainteresiranost za prijem inozemnih timova izrazili, kao i prošle godine Grčka, te Portugal i Francuska.

Zaključak radionice je da uslijed klimatskih promjena i konstantnog rasta rizika od šumskih požara svi zajedno moramo biti spremni za pružanje pomoći jedni drugima i to nije opcija, nego prijeka potreba. Treba jačati prevenciju, ali i zajedničko djelovanje svih snaga. Posebno je važna uloga u koordiniranom djelovanju zemaljskih i zračnih snaga te je svakako važno rano uzbunjivanje i upućivanje pravovremenog zahtjeva za pomoć. Svi moramo zajednički djelovati i biti spremni pomoći jer svjedoci smo da se veliki požari događaju duž cijele Europe, a ne samo na Mediteranu.