Obilježavanju obljetnice prisustvovali su visoki državni dužnosnici: predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, poseban savjetnik Predsjednice RH za branitelje i izaslanik Predsjednice RH Ante Deur, prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar branitelja Tomo Medved, zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić, zamjenici glavnog ravnatelja policije Zvonimir Vnučec i Dražen Vitez, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnik Dragutin Repinc, zapovjednik akcije "Plitvice", general Zbora u mirovini Josip Lucić i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske Mladen Fuzul.
Uz visoke dužnosnike obilježavanju ove važne obljetnice prisustvovali su obitelj i prijatelji Josipa Jovića, njegovi suborci, sudionici akcije "Plitvice", pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te mještani Plitvičkih Jezera i okolice.
Po izvođenju hrvatske himne, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja Josipu Joviću, počast prvoj žrtvi Domovinskog rata uz članove obitelji odala su izaslanstva Predsjednice RH, Hrvatskog sabora i Vlade, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva branitelja. Zajednički vijenac hrvatskih branitelja nosila su djeca Osnovne škole Plitvička Jezera.
Za njima su odali počast predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata: Udruge Tigar 90/91 Rakitje, Udruge ATJ Lučko 90, Udruge PJP Kumrovec 90, Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata, Udruge Prvi hrvatski redarstvenik, Hrvatski generalski zbor kao i predstavnici županijskih i lokalnih vlasti te mnogi drugi pojedinci.
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, okupljenima su se obratili visoki uzvanici.
"Danas je dan ponosa i sjećanja. Velika mi je čast biti danas ovdje i odati počast vašem bratu, članu obitelji, vašem i mom suborcu, prijatelju, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku policajcu Josipu Joviću. Ovo mjesto u meni zaziva molitvu zahvale i obvezu da svoju dužnost radim časno", kazao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Zahvalio je obitelji Jović koja je pretrpjela teško zamislivu žrtvu kao i ostalim obiteljima svih onih koji su zaslužni za slobodu hrvatskog naroda.
Nakon zapovjednika akcije "Plitvice", generala Zbora u mirovini Josipa Lucića, posebnog savjetnika Predsjednice RH za branitelje i izaslanika Predsjednice RH Ante Deura, potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner.
"Nije dovoljno što mi danas imamo slobodnu, neovisnu i demokratsku državu. Mi moramo sve učiniti da to bude zemlja sretnih ljudi koji će živjeti u blagostanju. To je naša obveza i moramo je ispuniti zbog Josipa Jovića, zbog njegove nedavno preminule majke i obitelji, zbog svih invalida i na kraju zbog svih nas, posebice naše djece, unuka i budućih generacija", kazao je predsjednik Sabora.
U spomen
U spomen prvom poginulom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću i akciji "Krvavi Uskrs 1991.", Udruga SJP "Grom" po sedmi put organizirala je Ultra maraton zatvorenog tipa od Karlovca do Plitvica (87 km) za članove Udruge SJP "Grom" iz Karlovačke županije, a pridružili su im se hrvatski branitelji-dragovoljci iz Domovinskog rata i policijski službenici MUP-a.
Polaznici Policijske škole Josipa Jovića, nastavnici i policijski službenici Policijske akademije odvozili su biciklističku turu u trajanju od dva dana (150 km).
Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata podružnica Rab u koordinaciji s dragovoljcima Senja i Otočca četvrtu godinu za redom pješačili su u čast prvom poginulom redarstveniku Josipu Joviću. Zavjetno pješačenje započelo je u Otočcu i završilo na Plitvicama (20 km).
O akciji Plitvice
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.
U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici. Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovića iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela.
Uz sav trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj događaj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao "Krvavi Uskrs 1991".
O Josipu Joviću
Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog. Školu je završio u rodnom mjestu, a u kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za posebne namjene MUP-a RH "Rakitje". Prije Akcije "Plitvice" s tom jedinicom je bio na bojištima u Pakracu i Petrinji. Na Uskrs 31. ožujka 1991. godine ranjen je u akciji Plitvice s kobnim ishodom. Pokopan je uz sve vojne počasti na groblju u Aržanu. Posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je mnogim visokim državnim odličjima. Ime Josipa Jovića danas nosi Policijska škola, policijski brod i Osnovna škola u Aržanu.