Prošlo je 135 godina od velikog potresa u Hrvatskoj

U Zagrebu je tada živjelo oko 30.000 stanovnika, a bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada. Gotovo sve građevine u gradu su bile oštećene, dok je 12,6 % zgrada bilo teško oštećeno. Poginulo je dvoje ljudi, a 29 ljudi je ozlijeđeno.
Velike štete je pretrpjela Zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906. a vodio ju je Hermann Bolle. I svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni. Nakon potresa pokrenuta je velika obnova grada. Uz obnovljenju katedralu Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Sa Zagrepčanima se solidarizirala cijela Europa prikupljajući novčanu pomoć za unesrećene i obnovu grada.

Suvremena znanost još uvijek ne može predvidjeti kada će se potres dogoditi, ali se zna najveća moguća magnituda za određeno područje. Ured za upravljanje u hitnim situacijama od svog osnutka 2008. godine upozorava građane i priprema sustav civilne zaštite Grada Zagreba za razoran potres. Od svih poduzetih mjera i projekata izdvajamo: uspostavljena je zagrebačka mreža seizmografa koja danas broji šest seizmoloških postaja, što ju čini relativno gustom mrežom, a Zagreb optimalno pokrivenim seizmološkim postajama; ustrojena je, educirana i opremljena Specijalistička postrojba civilne zaštite Grada Zagreba za spašavanje iz ruševina. Izrađena je Studija za saniranje posljedica potresa u Gradu Zagrebu, pripremljen je projekt “Potresni rizik Grada Zagreba“ koji čeka financiranje iz fondova Europske unije, izdana su dva edukativna letka za građane s temom “Potres“, redovito se održava edukacija djece u području zaštite i spašavanja, donesena je Procjena ugroženosti i Operativni plan zaštite i spašavanja i niz drugih aktivnosti.