10.9.2020.

Priprema za nezamislivo: Kako bi nas lekcije iz COVID-19 mogle pripremiti za nuklearni napad

Trenutna pandemija COVID-19, osim što služi kao podsjetnik na vrlo osobnu prirodu globalnog katastrofalnog rizika, mogla bi također osvijetliti tekući nuklearni izazov s kojim se globalno društvo suočava, ako je suditi prema izvješću tima britanskih stručnjaka.

Istraživači kažu da su mnoge lekcije koje se mogu naučiti iz pandemije specifične za veliku globalnu zdravstvenu krizu, ali također mogu pružiti uvid u širi niz izazova ukoliko se svijet suoči s drugim velikim katastrofama, bilo prirodnim ili ljudskim.

Objavljujući svoja otkrića u Biltenu atomskih znanstvenika, stručnjaci sa sveučilišta u Birminghamu i Leicesteru tvrde da bi posljedice nuklearnog incidenta ili napada daleko nadmašile utjecaj na zdravstvene usluge, poremećaj u normalnom životu i suspenziju građanskih sloboda od onih koje smo iskusili tijekom COVID-19.

Kažu da bi takva pojava imala ozbiljan utjecaj na osnovnu infrastrukturu vlada, financija, komunikacija i opskrbe hranom. Međutim, prevencija se ne može prepustiti samo vladama, a učeći lekcije iz pandemije COVID-19 i primjenjujući ih na nuklearnu opasnost, angažirani građani mogu pomoći u smanjenju rizika. Teško je procijeniti rizik od nuklearnog događaja, međutim, prema prethodnim modelima, rizik od jednog incidenta doveo bi do smrti približno jednog milijuna ljudi a rizik za takvo što je i do 50 posto u sljedećih 50 godina.

Unatoč tome, članak naglašava malu zabrinutost javnosti zbog nuklearne prijetnje koja se dramatično smanjila od svog vrhunca u 1980-ima. Smatra se da bi se nedostatak zabrinutosti mogao svesti na čimbenike, uključujući ograničeni broj pitanja kojima se u jednom trenutku privukla pažnja javnosti i medija, uočena vjerojatnost nuklearnog događaja, činjenica da su te prijetnje u velikoj mjeri skrivene, a time i manje opipljive i konačno, osjećaj nemoći i nemogućnosti da se spriječe takvi događaji.

Autori navode da se, kao što smo vidjeli tijekom ove globalne pandemije, baš kao i virusni rizici, nuklearni rizici mogu ublažiti međunarodnom suradnjom, ali koracima poput osiguranja da će trenutna globalna arhitektura kontrole naoružanja - uključujući Ugovor o neširenju nuklearnog oružja potpisan 1968. i novi sporazum START između SAD-a i Rusije - opstati u novom dobu su od vitalnog značaja. Kontinuirani međunarodni napori na smanjenju rizika koje predstavlja nuklearni terorizam i osiguravanje nuklearnih postrojenja također su ključni.
 Koautor profesor Richard Lilford s Instituta za primijenjeno zdravstveno istraživanje Sveučilišta u Birminghamu rekao je: „Prvi cilj kada se radi o globalnoj katastrofi bilo koje vrste je prevencija, ali ako prevencija nije moguća, pažnja se mora usmjeriti prema pripremi. Vjerojatno, svijet nije bio adekvatno pripremljen za COVID-19, a ako vlade diljem svijeta nisu bile spremne za pandemiju, vjerojatno nisu spremne za druge globalne katastrofe, uključujući nuklearne incidente.

„Ono što je trenutačna situacija istaknula su neki od izazova s kojima bi se građani suočili u slučaju nuklearnog napada, uključujući široku paniku, nestašicu hrane, opreme i lijekova te zalihe - što bi sve bilo u mnogo većim razmjerima. Napad bi gotovo sigurno značio umanjenje građanskih sloboda, naglašavajući važnost jasnih, nedvosmislenih poruka povjerljivih vlada - izazov koji je ostao u prvom planu odgovora na COVID-19".

Peter Chilton, koautor i istraživač na Institutu za primijenjeno zdravlje Sveučilišta u Birminghamu, dodao je: „Najvažniji aspekt pripreme za globalnu katastrofu su obrazovanje i angažman. Trenutno je javnost vjerojatno manje upoznata s osnovama nuklearnog oružja i nuklearnim rizicima nego u bilo kojem trenutku nakon Drugog svjetskog rata, pa je, slično kao što smo vidjeli kod problema poput klimatskih promjena, od ključne važnosti više raditi na edukaciji ljudi o tim rizicima.

„Usred izazova s kojima se suočava suvremeni svijet lako je shvatiti zašto se čini da su ljudi zaboravili na opasnosti koje predstavlja nuklearno oružje. Bitno je, koliko god se neugodno činilo, da javnost razmišlja o nezamislivom sprečavanju ili barem ublažavanju i upravljanju prijetnjama nuklearnog napada". (N.G.K.)