Vježba sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije pod nazivom "Pripravnost 2025" organizirana je sukladno ugovoru o provođenju projekta HANDY "Strengthen the specialistic skills of the emergency services to response to the climate changes events". Projekt je sufinanciran iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska 2021-2027 te ima za cilj odgovoriti na zajednički izazov jačanja suradnje između tijela civilne zaštite uključenih u upravljanje katastrofama u Jadranskom području. Vježba je organizirana na temelju godišnjeg plana vježbi civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije i godišnjeg plana vježbi civilne zaštite Grada Dubrovnika.
Tema vježbe je bilo saniranje posljedica razornog potresa na području Grada Dubrovnika i susjednih općina. Opći ciljevi vježbe odnosili su se na koordinaciju svih angažiranih sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije za razumijevanje posljedica razornog potresa i organizacije provedbe mjera civilne zaštite.
Dva segmenta
Vježba je bila podijeljena u dva segmenta: stožerno-zapovjedna vježba i pokazno-terenska vježba. Stožerno-zapovjedna vježba provedena je 19. studenog u hotelu Dubrovnik Palace dok je pokazno-terenska vježba provedena 20. studenog u naselju Orašac. Planiranje vježbe uključivalo je neposrednu koordinaciju svih sudionika, planske sastanke i obilaske vježbanih lokacija te je za potrebe organizacije vježbe izrađen elaborat vježbe.
Kao priprema stožerno-zapovjedne vježbe provedena je online anketa, koju su zasebno popunili članovi Stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika i Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije. Anketa je obuhvaća teme poznavanja zakonodavno-planskog okvira civilne zaštite, iskustva rada u stožeru civilne zaštite, važnosti osposobljavanja te potrebnih znanja i vještina za članove stožera civilne zaštite.
Vježbovna skupina stožerno-zapovjedne vježbe bili su Stožer civilne zaštite Grada Dubrovnika i Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije te predstavnici partnera (Splitsko-dalmatinska županija i partneri iz Italije; Regija Puglia, Regija Abruzzo i općina Aquileia). Ukupno su na stožerno-zapovjednom dijelu vježbe sudjelovalo 52 osobe.
Posebni ciljevi stožerno-zapovjedne vježbe odnosili su se na:
- prikupljanje i obradu podataka o potresu te donošenje odluka o prioritetima operativnog djelovanja Stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika i Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije
- postupanje sukladno planskim dokumentima civilne zaštite
- primjenu načela stožernog rada u velikim nesrećama i katastrofama
- provjeru procedura za prihvat pomoći s državne i međunarodne razine.
Na kraju stožerno-zapovjedne vježbe provedena je analiza sa sudionicima u odnosu na vježbovne aktivnosti, koja je istaknula važnost poznavanja i razumijevanja zakonodavno-planskog okvira sustava civilne zaštite. Neposredno nakon aktiviranja stožera civilne zaštite ključno je utvrđivanje prioriteta za operativne aktivnosti u prvoj fazi reagiranja na posljedice razornog potresa. U tom kontekstu važno je poznavanje rada stožera civilne zaštite (načela stožernog rada) i krizne komunikacije. U odnosu na traženje pomoći od viših razina sustava civilne zaštite (nacionalnih i međunarodnih) i prihvaćanje kapaciteta na pogođenom području, potrebno je razumijevanje postupaka traženja i prihvata vanjske pomoći te posebno operativnih i logističkih preduvjeta za zajedničko djelovanje na pogođenom području.
Vježbovna skupina pokazno-terenske vježbe održane 20. studenog u Orašcu bile su operativne snage sustava civilne zaštite s područja Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije: Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanske županije, Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Županijsko društvo Crvenog križa Dubrovačko-neretvanske županije, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik, Hrvatska gorska služba spašavanja - stanice Dubrovnik i Orebić i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo - Interventna služba.
Ukupno je na pokazno-terenskoj vježbi sudjelovalo 77 ljudi (uključujući i promatrače) s 13 vozila iz svih projektnih partnera.
Ojačana ukupna operativna sposobnost
Posebni ciljevi pokazno-terenske vježbe odnosili su se na osiguravanje područja lokacije pogođene potresom; koordinaciju sudionika (policija i hitna medicina) i operativnih snaga (vatrogasci, Crveni križ, Gorska služba spašavanja, Hrvatski centar za potresno inženjerstvo - Interventna služba) sustava civilne zaštite na lokaciji pogođenoj potresom; provjeru osposobljenosti za rukovanjem specijalističkom opremom za traganje i spašavanje iz ruševina te zbrinjavanje unesrećenih osoba i pružanje medicinske skrbi.
Lokacija pokazno-terenske u Orašcu, na odvojenom području uz magistralu, omogućila je nesmetano i sigurno odvijanje vježbe. Lokacija vježbe bila je podijeljena u četiri sektora, a dinamika vježbe uključivala je aktivnosti koje su se kontinuirano provodile uz napomene moderatora. U svakom sektoru simulirane su posljedice potresa, a pripadnici operativnih snaga demonstrirali su korištenje opreme nabavljene kroz projekt. Kako bi se dokumentirale aktivnosti vježbe, vježba je snimljena s pomoću bespilotne letjelice. Nakon vježbe provedena je analiza sa sudionicima vježbe koja je istaknula da su tehničke aktivnosti izvedene na siguran i stručan način. Istaknuta je dobra koordinaciju svih uključenih službi i pravilna uporabe zaštitne i operativne opreme.
Lokacija vježbe je bila dobro osigurana od vanjskih utjecaja, a promatrači su bili raspoređeni na planirane i sigurne lokacije, što je doprinijelo uspješnoj provedbi aktivnosti.
Vježba "Pripravnost 2025" je potvrdila važnost kontinuiranog osposobljavanja operativnih snaga sustava civilne zaštite, dobru koordinaciju i učinkovitu uporabu opreme. Sudionici vježbe su uspješno proveli sve aktivnosti, čime je ojačana ukupna operativna sposobnost sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
O projektu Handy
Handy je EU projekt prvenstveno usmjeren na osposobljavanje i opremanje operativnih snaga civilne zaštite, a zanimljivo je što je projektni prijedlog pripremljen na temelju preporuka Europskog foruma civilne zaštite održanom u lipnju 2022. godine u Bruxellesu. Realizacijom EU projekta HANDY tako je sačinjena baza podataka o alatima koje, prilikom intervencija, koriste pripadnici hrvatskih i talijanskih operativnih snaga civilne zaštite, nakon čega će u obje zemlje biti održano nekoliko zajedničkih vježbi, kada će biti i riječi i o njihovoj primjeni za vrijeme intervencija.
Projekt se provodi do 30. rujna 2026. godine. Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti je 2.531.880,00 eura, a aktivnosti koje provodi Dubrovačko-neretvanska županija je u iznosu od 493.880,00 eura. Dubrovačko-neretvanska županija vlastitim proračunskim sredstvima sufinancira 20 posto vrijednosti provedbenih aktivnosti, dok se 80 posto sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska.
Projektno partnerstvo, osim Dubrovačko-neretvanske županije, čine još četiri partnera, i to Splitsko-dalmatinska županija, Regija Abruzzo, Općina Aquileia s pridruženim partnerom, Civilnom zaštitom Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia te vodeći partner - Regija Puglia. (Dražen Najman)