Vitomir Begović
U kontekstu klimatskih promjena, sprječavanje rizika povezanih s toplinom predstavlja sve veći izazov u pogledu radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti radnika. Toplinski valovi i rad u ekstremnim vrućinama mogu dovesti do pogoršanja radnih uvjeta u većini sektora i povećati rizik od nesreća na radu, uključujući ozbiljne ili smrtonosne. Rad u ekstremnim vrućinama zapravo može uzrokovati značajne učinke na zdravlje radnika koji su mu izloženi, od migrena, grčeva, vrućice, dehidracije do toplinskog udara koji u nekim slučajevima može uzrokovati nelagodu ili čak smrt.
Stoga je nužno da vrućine, koje postaju sve češće i intenzivnije, budu sastavni dio procesa procjene rizika i mjera prevencije koje su dužni provoditi poslodavci, uz neposredno sudjelovanje stručnjaka zaštite na radu,ovlaštenika poslodavaca, povjerenika radnika za zaštitu na radu, liječnika medicine rada i dr.
Pogođeni su radnici koji obavljaju naporne fizičke zadatke, a posebnom riziku izloženi su stariji radnici.U kontekstu zapošljavanja umirovljenika dodatnu pozornost potrebno je usmjeriti na tu kategoriju zaposlenih.
Sprječavanje rizika od topline mora se integrirati što je ranije moguće i uzeti u obzir tehničke, organizacijske i individualne dimenzije rada.
Uredbom ojačali obveze poslodavaca
U Francuskoj je donijeta nova Uredba Državnog vijeća od 27. svibnja 2025., čije odredbe stupaju na snagu 1. srpnja 2025.godine, a odnosi se na zaštitu radnika od rizika povezanih s toplinom. Svrha ove uredbe je ojačati obveze poslodavaca u vezi s sprječavanjem rizika od topline. U Zakonik o radu uvode se nove odredbe koje se odnose na sprječavanje rizika povezanih s epizodama intenzivne topline, koje odgovaraju žutim, narančastim i crvenim pragovima nacionalnog sustava za praćenje vremena "toplinskih valova" Météo-Francea, koji za svaki odjel i prema lokalnim pragovima materijalizira pojavu intenzivnih toplinskih valova.
Uzimanje u obzir rizika povezanih s toplinom putem propisa o radu, dio je trećeg nacionalnog plana prilagodobe klimatskim promjenama koji je objavljen u ožujku ove godine, i četvrtog plana zaštite zdravlja na radu 2021.-2025., kao i plana za sprječavanje ozbiljnih i smrtonosnih nesreća na radu, te jačanja preventivnih obveza za poslodavce kako bi se očuvalo zdravlje i sigurnost radnika te dale nove ovlasti intervencije inspektoratu rada.
Konkretno, uredba nameće niz preventivnih mjera koje treba prilagoditi radnim situacijama. Posebno se zatvoreni prostori koji se koriste za rad moraju održavati na odgovarajućoj temperaturi u svim godišnjim dobima,uzimajući u obzir aktivnost radnika i okruženje u kojem rade.
Radnici na otvorenom moraju biti zaštićeni od utjecaja atmosferskih uvjeta, uključujući toplinske valove.
Uredba utvrđuje obvezu kada se procjenom rizika utvrdi rizik od štete za zdravlje i sigurnost radnika povezan s izloženošću epizodama intenzivne topline, poslodavac je dužan definirati preventivne mjere ili radnje za smanjenje tih rizika, posebno na temelju:
- Provedbe radnih procesa koji ne zahtijevaju izlaganje toplini ili zahtijevaju manju izloženost;
- Izmjena rasporeda i uređenja radnih mjesta i stanica;
- Prilagođavanjem organizacije rada, a posebno radnog vremena, kako bi se ograničilo trajanje i intenzitet izloženosti te osigurala razdoblja odmora;
- Tehnička sredstva za smanjenje sunčevog zračenja na izloženim površinama, na primjer prigušivanjem ili izolacijom, ili za sprječavanje nakupljanja topline u prostorijama ili na radnom mjestu;
- Povećanje, koliko je potrebno, količine svježe pitke vode koja je dostupna radnicima;
- Izbora odgovarajuće radne opreme koja, uzimajući u obzir posao koji se obavlja, omogućuje održavanje stabilne tjelesne temperature;
- Osiguravanjem osobne zaštitne opreme za ograničavanje ili kompenzaciju učinaka visokih temperatura ili za zaštitu od učinaka izravnog ili difuznog sunčevog zračenja;
- Odgovarajuće informiranje i osposobljavanje radnika s jedne strane, o ponašanju u slučaju ekstremne vrućine, a s druge strane, o pravilnoj upotrebi radne opreme i osobne zaštitne opreme kako bi se njihova izloženost toplini svela na što nižu tehnički moguću razinu.
Planovi prevencije posebno se odnose na sektore građevinarstva i poljoprivrede, a obveze se odnose i na samozaposlene radnike, uključujući poljoprivredne radnike.
U slučaju da ovaj popis mjera ili radnji za sprječavanje profesionalnih rizika povezanih s epizodama intenzivne vrućine nije definiran, inspekcija rada ima mogućnost formalno zahtijevati od poslodavca da ga uspostavi. Ocjenjuje se da će to ojačati provedbi mjera prevencije i učinkovitost inspekcijskog djelovanja suočenog ponekad s vrlo otežanim i alarmantnim radnim situacijama.
Suradnja i posvećenost države zaštiti zaposlenika
Znakovito je da je Uredba rezultat međuresorske suradnje svih nadležnih ministara, i uključenosti socijalnih partnera. Posebno je značajno da su ministrica rada, zdravstva, solidarnosti i obitelji; ministrica ekološke tranzicije, bioraznolikosti, šuma, mora i ribarstva;ministrica poljoprivrede i prehrambene suverenosti, i ministrica rada i zapošljavanja Francuske odgovorne, svaka u svom području, za provedbu ove uredbe.
Prema riječima Catherine Vautrin, ministrice rada, zdravstva, solidarnosti i obitelji, „suočeni s intenziviranjem toplinskih valova, bilo je ključno djelovati. Povećanjem odgovornosti poslodavaca i opremanjem inspektorata rada konkretno jačamo prevenciju kako bismo zaštitili zaposlenike, posebno one najizloženije. Osiguravanje zdravlja i sigurnosti na radu prioritet je Vlade.“
Ministrica rada i zapošljavanja Astrid Panosyan-Bouvet,ističe da su „radnici, posebno oni koji su prisiljeni raditi na otvorenom, posebno izloženi riziku od vrućine tijekom ljeta. Opasnosti za zdravlje zaposlenika povećat će se zbog klimatskih promjena i povećane učestalosti toplinskih valova, uključujući i područja koja su do sada bila pošteđena. Ova uredba jača obveze poslodavaca u pogledu prevencije, a istovremeno ih podržava sustavom budnosti Météo France, koji je teritorijaliziran. Dio je Plana za sprječavanje ozbiljnih i smrtonosnih nesreća, za koji su Vlada i socijalni partneri u potpunosti mobilizirani.“
Stajalište je Agnès Pannier-Runache, ministrice ekološke tranzicije, bioraznolikosti, šuma, mora i ribarstva,da je „ovaj sustav u skladu s ambicijama Nacionalnog plana prilagodbe klimatskim promjenama: predvidjeti učinke klimatskih promjena i bolje zaštititi radnike koji su najviše izloženi ekstremnim vrućinama. Održivom prilagodbom radnog prava toplinskim valovima i oslanjanjem na budnost Météo-Francea, on prvi put u Francuskoj nameće konkretne obveze poslodavcima da zaštite zdravlje zaposlenika.“
Prema riječima Annie Genevard, ministrice poljoprivrede i prehrambene suverenosti, „poljoprivredni radnici, koji su često na otvorenom i izravno izloženi vremenskim uvjetima, među najosjetljivijima su na ekstremne vrućine. Ova uredba predstavlja značajan korak naprijed u poboljšanju njihove zaštite. Uzima u obzir stvarnost na terenu i jača obveze poslodavaca, a istovremeno ih podržava u provedbi konkretnih mjera, prilagođenih specifičnostima poljoprivrednog sektora. Pružanjem bolje zaštite također štitimo našu sposobnost osiguranja održive i otporne proizvodnje hrane suočene s klimatskim izazovima", zaključila je ministrica.
Institucionalni ustroj snažna potpora prevenciji
Francuski kvalitetan institucionalni ustroj sigurnosti i zdravlja na radu snažno podupire kontinuirane napore Vlade, socijalnih partnera, stručnjaka i svih važnih dionika, na unapređivanju ovog važnog područja.Od 1947.godine ova zemlja ima Nacionalni institut za istraživanje i sigurnost radi sprječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti,kojim upravlja zajedničko vijeće poslodavaca i zaposlenika. Financira se iz Zavoda za socijalno osiguranje.
Rad ove institucije strukturiran je oko četiri komplementarne misije: studije i istraživanja, stručna pomoć, osposobljavanje i informiranje.Institut koristi svoje multidisciplinarne resurse za širenje kulture prevencije u tvrtkama i ponudu alata prilagođenih raznolikosti profesionalnih rizika. Ovaj organizacijski model sustavnog pristupa prevenciji sigurnosti i zdravlja na radu trebala bi slijediti u određenom obliku i Hrvatska,osnivanjem nacionalne javne ustanove za rad,sigurnost i zdravlje na radu. Potrebna sredstva nisu problem, budući poslodavci uplaćuju svaki mjesec za svakog zaposlenog zdravstveni doprinos, kojeg je dio namijenjen i za zaštitu zdravlja radnika. A to uključuje između ostalog i sadržaj djelovanja u prethodno navedenom primjeru Francuskog instituta.
Kako bi se osigurala učinkovita provedba Uredbe,te primjena odgovarajućih mjera i aktivnosti dostupan je komunikacijski paket za tvrtke i poveznice na sve važne institucionalne aktere, u cilju što boljeg informiranja, podizanja svijesti i upozorenja svih dionicima o rizicima povezanim s ekstremnim vrućinama, i načinu praktičnog djelovanja.
Donošenjem posebne Uredbe, Francuzi odlučno iskazuju da se sprječavanje rizika od topline mora smatrati dijelom sveobuhvatnog pristupa svake tvrtke i organizacije cjelovitoj procjeni rizika ,mjerama prevencije i zaštite. Primarni cilj je ograničiti izloženost zaposlenika i prilagoditi ih zahtjevima zadataka koji se obavljaju.Navedeno uključuje djelovanje na organizaciju rada, raspored lokacija i mjesta rada, dizajn radnih situacija ,obuku zaposlenika, osobna zaštitna sredstva i druge mjere.
Hrvatska bez regulative
Hrvatska do sada na ovom planu nije poduzela nikakove aktivnosti kako bi se ovo važno pitanje uvjeta rada povezanih s ekstremnim vrućinama odgovarajuće reguliralo.
Sve je prepušteno na postupanje poslodavcima, koji su neprijeporno odgovorni za sigurnost i zdravlje zaposlenika, u svakom dijelu procesa rada, ali ne mogu biti i jedini. Zadaća je države da osigura dobre i provedive propise, kadrovske i tehničke resurse za djelovanje inspekcije zaštite na radu, i propisanu cjelovitu uslugu medicine rada. Za sada to nije ostvareno.
Na prošlotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, nacionalnog tripartitnog tijela, Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata grafičara i medija (ovaj sindikat u srpnju navršava 155 godina kontinuiranog djelovanja) ,posebno je istaknuo problem rada na visokim temperaturama, koji postaje sve aktualniji sklimatskim promjenama.„Rad na hladnoći više nije tema, ali rad na vrućini jest. U ovom trenutku nemamo konkretne propise, imamo samo preporuke. Potrebna su jasna pravila i obvezujuće mjere poput rashlađivanja, prilagodbe radnog vremena i pauza“, rekao je Hanzalek.
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu koje je osnovano da bi savjetovalo Vladu o stanju i mjerama koje je potrebno poduzimati u području zaštite na radu, nije se uključilo u žurno iniciranje reguliranja pitanja rada u ekstremnim atmosferskim uvjetima. Na primjeru suradnje nekoliko francuskih vladinih resora i nadležnih ministrica može se uočiti sinergijski učinak, jasne poruke,opredjeljenje da zaštita na radu nije trošak, i preuzimanje osobne odgovornosti.
Zasigurno da takav pristup može biti ideja vodilja i za Hrvatsku, kako u pripremi i donošenju propisa, tako posebno u njihovoj provedbi.