Iznio je podatak kako je u 2014. broj prijavljenih kaznenih djela koja se gone po službenoj dužnosti u padu za 9,2 posto, odnosno u 2014. prijavljeno je 55.517 kaznenih djela, a godinu ranije 61.151 kazneno djelo. Dodao je kako je to trend koji već duže traje, a zabilježen je i u 2015. godini. Također, koeficijent razriješenosti kaznenih djela porastao je za 1,1 posto.
"Prijavljeno je 35 kaznenih djela ubojstava, odnosno sedam ubojstava manje nego u odnosu na 2013. godinu koja je za hrvatsku policiju bila najbolja u povijesti. Tako je zabilježen pad od 14,6 posto, a razriješenost je 100 posto, s time da je razriješeno jedno ubojstvo iz prethodnog razdoblja", rekao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i usporedio 2000. godinu kada je bilo 101 ubojstvo i 2014. sa 35 ubojstava.
Nadalje, u 2014. zabilježeno je 113 pokušaja ubojstava, što je pad za 8,9 posto u odnosu na godinu ranije kada je zabilježeno 124 tih kaznenih djela.
Unatoč gospodarskoj krizi, imovinska kaznena djela u padu su za 15,3 posto
"To su kaznena djela koja najviše utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana, a u padu su zahvaljujući preventivnom radu i povećanom angažmanu kriminalističke policije", rekao je ministar Ostojić.
Kaznena djela razbojništva bilježe pad od 19,2 posto, odnosno u 2014. zabilježena su 1.122 razbojništva, a godinu ranije 1.389. Teške krađe su u padu od 17,3 posto, a slično je i kod otuđenja motornih vozila koja su u padu za 22,4 posto.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić objasnio je da pad kaznenih djela nije uvijek u interesu policije budući da otkrivačka djelatnost treba zadirati i u tzv. tamnu zonu. Tako je kaznenih djela na štetu djece i obitelji u 2014. zabilježeno 4.592, a godinu ranije 3.887.
"Porast od 18,1 posto rezultat je pojačane aktivnosti policije u zoni tamne brojke kriminaliteta na štetu djece i obitelji, kao i ulaganja u edukaciju policijskih službenika za mladež, ali i uloge medije", rekao je ministar.
Kaznena djela maloljetnika bilježe pad od 9 posto, što je ministar objasnio značajnom redukcijom delikventnog ponašanja mladih koja je postignuta nizom preventivnih aktivnosti policije koje su najčešće usmjerene prema školskoj populaciji. U 2014. zabilježena su 1.599 kaznena djela organiziranog kriminaliteta, a u 2013. 1.849 djela. U prošloj godini zaplijenjeno je 64 tone duhana i 14 milijuna komada cigareta.
"Usmjerenost policije na metodološki složenija kazna djela rezultiralo je presijecanjem krijumčarskih lanaca krijumčarenja osoba, duhana, cigareta i motornih vozila, a uspješna je i međunarodna suradnja sa policijama u svijetu", objasnio je ministar unutarnjih poslova.
Također, policija je oduzela 560 aparata za nedozvoljene igre na sreću, a procjena ilegalne dobiti na godišnjoj razini je 70 milijuna kuna.
Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj bilježi pad za 20,5 posto, odnosno prošle godine je zabilježeno 140 slučajeva krijumčarenja osoba, a godinu ranije 176.
"Svi podaci FRONTEX-a potvrđuju da je tzv. balkanska ruta skrenuta s Republike Hrvatska i da ona više nije ruta za krijumčarenje osoba", naveo je ministar Ostojić.
Nezakoniti prelasci državne granice bilježe pad za 17,3 posto jer je 2014. zabilježeno 3.914 slučajeva, a godinu ranije 4.734. Također i broj tražitelja azila se smanjio za 58,4 posto, odnosno prošle godine tražitelja azila je bilo 453, a godinu ranije 1.089.
I gospodarski kriminalitet bilježi porast broja prijava kaznenih djela za 1,2 posto. Tako je u 2014. prijavljeno 6.393 kaznenih djela te vrste kriminaliteta, a godinu ranije 6.315 kaznenih djela.
Porast broja zapljena droga za 29,59 posto rezultat je pojačanih aktivnosti na poslovima suzbijanja zlouporabe i kriminaliteta droga kriminalističke, temeljne i granične policije, objasnio je ministar unutarnjih poslova i dodao kako je u kriminalističkim istraživanjima iz domene kriminaliteta droga zaplijenjeno oko 2,5 milijuna kuna.
I u sigurnosti cestovnog prometa 2014. godine zabilježen je trend smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih osoba.
Broj prometnih nesreća s poginulima je smanjen za 13,4 posto, a nesreća s teško ozlijeđenim osobama za 5,3 posto. Smanjen je i broj poginulih osoba za 60 osoba ili 16,3 posto kao i teško ozlijeđenih osoba za 156 osoba ili 5,5 posto, kao i lakše ozlijeđenih za 907 osoba ili 7,3 posto.
Ako promatramo desetogodišnje razdoblje, u 2004. u prometu je poginulo 608 osoba, a 2014. 308 osoba.
Odgovarajući na pitanje novinara o prosvjedu branitelja na zagrebačkoj Savskoj cesti potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odbacio je tvrdnje da provodi kriminalističko istraživanja oko organizatora prosvjeda i još jednom naglasio da to nije zadaća ministra.
"Istina je da imamo prosvjed u Savskoj 66. On nije prijavljen, a prema Zakonu o javnom okupljanju, ministar može zabraniti prosvjed", rekao je Ostojić i podsjetio kako u 2014. godini 75 prosvjeda nisu bili prijavljeni, dok je s druge strane održano nekoliko tisuća prijavljenih prosvjeda.
Govorio je i o odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske o prosvjedima
"Prosvjed kao takav sukladno odluci Ustavnog suda RH podrazumijeva sljedeće: mora biti miran i nenasilan. U ovom trenutku moja je obveza da štitim to pravo ma koliko se ne slagao sa svima onima koji prosvjeduju ili zbog njihovih poruka", dodao je ministar Ostojić.
Podsjetio je kako u odluci Ustavnog suda stoji odredba iz Ustavu da je pravo na mirno okupljanje prioritetno u odnosu na bilo koji drugi oblik prekida ili zabrane. Također je naveo i da prema zakonu ministar može prekinut prosvjed, ali ne mora.
"Svatko ima pravo na demokratsko izražavanje. Ponavljam i ono što je važno, dokle god je to nenasilno i dokle god nemamo situaciju u kojoj bi trebalo doći do prekida", zaključio je ministar Ranko Ostojić.
Vezano za slučaj uhićenja prosvjednika prošlog tjedna, ministar Ostojić je iznio zaključke Službe za unutarnju kontrolu: "Prilikom prosvjeda u Savskoj Marko Grahovac koristio je svoje zakonsko pravo iskazujući svoje nezadovoljstvo radi nezaposlenosti i teškog materijalnog stanja u kojem se nalazi. Također policijski službenici nisu sprečavali Marka Grahovca u prosvjedu, ali su ga upozorili da ne smije kršiti odredbe Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Unatoč višekratnim upozorenjima policijskih službenika, Marko Grahovca je glasno uzvikivao navode iz transparenata koje je imao zakvačene na dijelove svoje odjeće i time je izazivao negodovanje pojedinih građana na tramvajskoj postaji kao i branitelja koji prosvjeduju u Savskoj 66. U cilju sprečavanja daljnje eskalacije događaja i mogućeg sukoba pojedinih građana na tramvajskoj stanici kao i dijela prosvjednika s Markom Grahovcem, policijski službenici su ga sukladno zakonskim ovlastima, bez uporaba sredstava prisile, odveli u VIII. Policijsku postaju Zagreb. Zbog sumnje da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira provedeno je kriminalističko istraživanje i utvrđeno da nema elemenata navedenog prekršaja ili druge kažnjive radnje". (R. Z.)