Iako dvije godine kasnije nego što je planirano, a zbog kašnjenja prouzrokovanih pandemijom COVID-19, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozdravlja usvajanje Sporazuma Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezuje na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. – globalni cilj koji je pohvaljen kao ekvivalent klimatskom 1,5C.
Cilj sporazuma, koji je usvojilo 196 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, je da se očuva najmanje 30% kopna, slatke vode i oceana na globalnom nivou, poštujući prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica i priznajući doprinose autohtonih i tradicionalnih područja u odnosu na grupni cilj.
Međutim, WWF upozorava da bi cilj sporazuma o preokretu gubitka bio raznolikosti do 2030. mogao biti potkopan ako se na nacionalnom nivou ne riješi slaba retorika u kritičnim područjima kao što su zaštita netaknutih ekosustava i rješavanje neodržive proizvodnje i potrošnje.
„Konačno na međunarodnom nivou imamo hvalevrijedan pomak! Ovaj sporazum će u velikoj mjeri pokrenuti ostvarivanje ranije zadatih planova o očuvanju biljnog i životinjskog svijeta na planetu. Sada se trebamo ozbiljno prihvatiti posla na nacionalnom nivou i uvesti načela iz sporazuma u zakonodavstvo naše zemlje. Tako ćemo pokazati nedvosmislenu odluku da očuvamo zdravu prirodu i zdravlje svih nas,“ kaže izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Jedno od najspornijih pitanja u pregovorima bio je financijski paket za podršku naporima za očuvanje na globalnom nivou, a naročito u zemljama u razvoju.
WWF stoga pohvaljuje posvećenost vlada da ukinu subvencije štetne za prirodu i predanost znatnom i progresivnom povećanju financijskih sredstava iz svih izvora do 2030., mobilizirajući najmanje 200 milijardi USD godišnje. To predstavlja otprilike udvostručenje u odnosu na početnu vrijednost iz 2020. Veliko postignuće također je obveza da se u ove svrhe osigura 20 milijardi USD u međunarodnim financijskim tokovima do 2025. i 30 milijardi do 2030.
„Brine činjenica da se nije dovoljno precizirala financijska podrška nerazvijenim i zemljama u razvoju. Tu se nismo značajno odmakli od zaključaka usvojenih na nedavno održanom COP27 u Egiptu. Potrebno je uložiti veliko znanje i ogromna sredstva da bi se makar zaustavio gubitak prirode i živjelo u skladu s njom. Znanje imamo, a sigurna sam da će poslije ovog COP15, vlade svih zemalja popustiti pod pritiskom i brzo pronaći rješenje za konkretnu financijsku podršku,“ dodaje Kaluz.
Prvi korak je da zemlje ispune Sporazum Kunming-Montreal. Zemlje moraju ažurirati nacionalne strategije biološke raznolikosti i akcijske planove kako bi ih uskladili s globalnim ciljem preokreta gubitka bioraznolikosti do 2030. godine.
„Pogled je usmjeren i k EU. Već sutra, na sastanku ministara zaštite okoliša EU, države članice moraju djelovati u skladu s duhom Montreala i izraziti svoju nedvosmislenu podršku prijedlogu Komisije da se do 2030. obnovi najmanje 20% kopna EU i najmanje 20% morskih područja EU“, zaključuje Kalauz.