Moramo preduhitriti krize, kontrolirati ih i umanjiti posljedice“, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sudionicima konferencije "Dani kriznog upravljanja", održane 3. i 4. lipnja 2025. u Opatiji, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica. Ministar Božinović je u svom uvodnom govoru naglasio da se „moramo prilagoditi kriznim okolnostima, s posebnim fokusom na prevenciju te sinergiju političkog, znanstvenog i javnog sektora. Neke od mogućih kriznih situacija su oluje, poplave, potresi ili hakerski napadi, a svi ti scenariji mogu u sekundi paralizirati cijele gradove. Tu su i ratovi, od kojih je nama najbliži rat u Ukrajini, ali i izazov migracija. U slučaju migracija svaka zemlja, ali i EU u cjelini, nastoje djelovati u skladu sa svojim interesima, ali je bitno da se poštuju načela ljudskih prava i međunarodnih konvencija.
Ministar policije je nadalje istaknuo da se sustav upravljanja kriznim situacijama temelji na mreži, sustavu i procedurama. Najčešće su prva asocijacija policija i vatrogasci, ali tu je još mnogo aktera te je važno međusobno razumijevanje i međusektorska suradnja. Božinović je u govoru istaknuo nabavku dva nova višenamjenska helikoptera za potrebe civilne zaštite u vrijednosti 36,3 milijuna, dok je u postupku nabavke jedan vrijednosti 25 milijuna eura. Uređuje se i novo nacionalno učilište za civilnu zaštitu te se ulaže u druge komponente sustava. Božinović je na DKU konferenciji spomenuo kako se dovršava proces razminiranja u Hrvatskoj, jer je ostalo još oko 30 četvornih kilometara minski opasnog područja. „U ožujku sljedeće godine će Hrvatska ispuniti svoj strateški cilj i postati zemlja bez mina“, naglasio je.
Uz to, ispunjen je još jedan zahtjev Europske komisije donošenjem novog zakona o kritičnoj infrastrukturi. Božinović je slušatelje izvijestio da se priprema sustav civilne zaštite za civilno služenje vojnog roka. Godišnje se očekuje oko 2500 ročnika, a to će biti dodatna vrijednost za sustav, novi bazen mladih osposobljenih ljudi, istaknuo je ministar. Dodao je i da se radi na osposobljavanju čelnika regionalne i lokalne samouprave koji su po načelu supsidijarnosti nadležni za sustav civilne zaštite na toj razini, te će se po županijama, gradovima i općinama tako obučiti oko 2000 ljudi.
Nakon uvodne riječi uslijedili su key-note predavanja Stipe Masnića ispred EU komisije i Vlatka Cvrtile, stručnjaka za geopolitiku i sigurnost. Masnić se u izlaganju osvrnuo na novo doba za europsku obranu i sigurnost, dok je Cvrtila predavao o sigurnosnim kulturama i praksama 21. stoljeća. Nakon Cvrtilina predavanja uslijedila je živa rasprava, uz pitanja iz publike i Cvrtiline komentare.
Tijekom dvodnevne konferencije održano je nekoliko panel rasprava kao i veliki broj prezentacija radova. Panel naziva "Obrambene i sigurnosne politike Europske unije" moderirao je Igor Milić a na njemu su sudjelovali Vlatko Cvrtila, Damir Trut i Rade Rajkovchevski. Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut napomenuo je kako „usvajanjem novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi, kojim u nacionalno zakonodavstvo prenosimo EU Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata, stvaramo normativni okvir usmjeren na jačanje zaštite i otpornosti infrastruktura koje su od temeljne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako unutar Hrvatske, tako i Europske unije. U kontekstu sve veće međuovisnosti gospodarskih sustava i sektora i učestalosti niza prijetnji - od prirodnih, preko onih uzrokovanih ljudskim djelovanjem do, među ostalim, hibridnih - tako uspostavljamo obuhvatan okvir za jačanje otpornosti subjekata koji pružaju ključne usluge“.
Moderator panel rasprave "Krize u realnom vremenu – informiranje u doba TikToka, umjetne i inteligencije i viralnih narativa“ bio je Domagoj Bebić, dok su sudionici bili Deniz Aygun Bayram, Martina Mihalinčić i Josip Granić.
Završnicu konferencije obilježila je debata u kojoj su sudjelovali strani studenti i studenti VVG- a. Naime, oko 50 studenta iz Finske, Rumunjske, Portugala, Španjolske, Estonije, Latvije, Nizozemske i Hrvatske vodilo je iznimno zanimljivu raspravu na temu klimatskih promjena kroz koju su pokušali iznijeti svoje stavove i odgovore na pitanje „Klima i voda – Jesmo li dosegnuli točku s koje nema povratka?“ Studentsku debatu vodila je Ana Mirenić.
Svim studentima na kraju debate, kao i svim profesorima koji su sudjelovali u cijelom Blended Intensive Programme BIP2025 – Krizni menadžment za održivu budućnost: zdravlje, voda, klima i zaštita mora (Crisis management for a sustainable future: Health, Water, Climate and Marine protection) koji je imao tri dijela online nastavu, terenski dio u kampu Šapjane pokraj Rijeke i završnicu – debatu u sklopu međunarodne konferencije, dodijeljeni su certifikati i darovi u ime Veleučilišta Velika Gorica.
Na 18. konferenciju prijavljen je veliki broj radova te su tijekom oba dana trajale prezentacije autora, kao i dva pozvana predavanja u sklopu sekcija: Ivana Alilović: Beyond Sustainability: How Regenerative Tourism Is Changing the Game i Deniz Aygun Bayram: From crisis to solidarity: Strategic communication in the Kahramanmaras earthquakes 2023.
Konferencija "Dani kriznog upravljanja" već niz godina okuplja međunarodne stručnjake i znanstvenike koji se na različite načine bave pitanjima suvremene sigurnosti i kriznog upravljanja te će svojim sudjelovanjem i radovima doprinijeti, ne samo znanstvenoj misli, već i izravnom unapređenju upravljanja u kriznim situacijama, što je iznimno važno u vremenu i okruženju u kojemu živimo. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica.
„Dani kriznog upravljanja jedna su lijepa priča koju uz vašu pomoć svih naših partnera želimo nastaviti graditi i dalje“, poruke je iz Veleučilišta Velika Gorica nakon 18-tog izdanja DKU konferencije. (MUP, VVG, D. N.)