Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin otvorila je Hrvatske dane sigurnosti koji se održavaju u Opatiji, te istaknula da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ostvarila veliki napredak u jačanju nacionalne sigurnosti i energetske stabilnosti, posebno unutar europskog sigurnosnog okvira.
“Od 2016. godine do danas obrambeni proračun povećan je pet puta. Proračun MUP-a, kao drugog najvećeg sigurnosnog resora, ove godine iznosi više od 1,4 milijarde eura, uz dodatna sredstva iz europskih fondova uložena i u sustav civilne zaštite”, rekla je Petrijevčanin.
Dodala je da je Hrvatska u proteklih nekoliko godina donijela ključne zakone za zaštitu i upravljanje kritičnom infrastrukturom te naglasila važnost stručnih i operativno sposobnih ljudi koji mogu donositi preventivne odluke i spriječiti potencijalne sigurnosne ugroze.
Petrijevčanin je upozorila na porast kibernetičkih prijetnji u Europi, koje se sve češće odnose i na Hrvatsku. “Vidimo konkretne primjere napada na države, privatni sektor i građane. Broj napada na energetske mreže, prometne sustave i bolnice značajno je porastao – od Španjolske i Njemačke do slučaja KBC-a u Hrvatskoj”, istaknula je.
Govoreći o drugim oblicima prijetnji, navela je porast lažnih dojava o bombama, posebno u školama i javnim institucijama, kao i širenje dezinformacija putem društvenih mreža. “Lažne objave o ‘ugroženosti granice’ ili ‘masovnom ulasku migranata’ masovno se dijele na društvenim mrežama, kao i teze o ‘zamjeni stanovništva’. Sve su to, moram reći, potpune besmislice“, rekla je.
Petrijevčanin je podsjetila i na sabotažu podmorskog kabela između Švedske i Estonije, istaknuvši koliko su komunikacijski sustavi ranjivi. “Zato je bilo nužno povećati nadzor nad LNG terminalom u Omišlju“, kazala je i dodala da Hrvatska ide u dobrom smjeru kad je riječ o energetskoj učinkovitosti i sigurnosti.
“Putem Jadranskog naftovoda Mađarska i Slovačka dobivaju više od 12 milijuna tona nafte godišnje, a više od 95 posto sirove nafte za Srbiju doprema se preko Janafa. Hrvatska postaje, i već jest, značajan kontributor europske energetske sigurnosti te potencijalno energetsko čvorište jugoistočne Europe“, rekla je.
Državna tajnica naglasila je i ulaganja u sigurnosno-informacijske sustave. “Hrvatska je prva država na svijetu koja je implementirala sustav FILC na vanjskim granicama, u kojem su pohranjeni predlošci svih putnih isprava, viza i dozvola boravka, izrađeni u suradnji s Frontexom i Europolom”, rekla je Petrijevčanin.
Zahvaljujući nacionalnom informacijskom sustavu upravljanja državnom granicom, provjera krivotvorenih dokumenata znatno je unaprijeđena. Hrvatska je, kako je istaknula, bila tehnički spremna za primjenu sustava Entry/Exit još prije dvije godine, a njegova se provedba upravo pokreće.
“Operativna sigurnost vanjske granice Europske unije na jugoistoku Europe uvelike ovisi o Hrvatskoj. To nam daje velike mogućnosti, ali i pristup europskim sredstvima za daljnje jačanje kapaciteta”, rekla je.
Po broju provjera u graničnom informacijskom sustavu Hrvatska je, dodala je, trenutačno četvrta u svijetu, odnosno treća u Europi.
Petrijevčanin je podsjetila da Hrvatsku godišnje posjeti 21 milijun stranih turista, što potvrđuje visoku razinu sigurnosti zemlje. “Hrvatska ima jedinstveno iskustvo u sigurnosnom upravljanju – od Domovinskog rata i mirne reintegracije do zbrinjavanja prognanika, razminiranja, suočavanja s potresima, požarima, poplavama i migracijskim izazovima“, rekla je.
“Sve to čini kumulirano znanje i iskustvo kriznog menadžmenta koje je jedinstveno u Europi. Snaga Hrvatske je u naučenim lekcijama, međusobnoj podršci i umreženom djelovanju”, zaključila je državna tajnica.
Na kraju je čestitala organizatorima skupa na 18 godina rada i predanosti temi sigurnosti te prenijela pozdrave predsjednika vlade Andreja Plenkovića.
Izvor i foto: Svijetsigurnosti.com