„Iako sam se nakon srednje škole odlučila za Pravni fakultet u Zagrebu, tijekom prve godine studija u meni je prevladala odluka za policijski poziv, a što nam je svojevrsna obiteljska tradicija. Otac mi je policajac, a i moje sestre su policajke“, kroz smijeh nam je govorila Nikolina Šagi, policijska službenica Postaje aerodromske policije Pleso s kojom smo porazgovarali na temu "žena u opasnim zanimanjima". I da smo birali, ne bismo mogli izabrati osobu sa zanimljivijom 'policijskom' pričom, jer naša sugovornica dolazi iz Cerja Nebojse, malog mjesta u općini Maruševec, u Varaždinskoj županiji. Nikolinin otac Željko Šagi radi u Policijskoj postaji Ivanec, gdje radi i njena mlađa sestra Margarita, dok starija sestra Željka radi u interventnoj jedinici PU varaždinske.
Nikolina Šagi s kolegama aerodromske policije Pleso
Pronašla se u policijskoj profesiji
„Jednostavno, pronašla sam se u policijskom pozivu, a tomu je pomoglo što dolazim iz policijske obitelji. Završila sam Policijsku akademiju, no i nakon Akademije sam nastavila s obrazovanjem, pa trenutno studiram pravo i kriminalistiku, naravno uz posao“, nastavlja naša sugovornica s kojim smo obišli prostor zagrebačke (međunarodne) zračne luke "Franjo Tuđman" za koju su nadležni njene kolegice i kolege iz PAP Pleso.
Kako ističe, u policijskom sustavu radi od 1. kolovoza 2018., a u nekoliko godina promijenila je nekoliko pozicija. Radila je nekoliko mjeseci, na ispomoći, u Postaji granične policije Bregana, a kratko je radila na ispomoći, po mjesec dana, u 1. i 8. policijskoj postaji u Zagrebu. Nakon toga je, do danas, angažirana na poslovima aerodromske policije na MZL Zagreb, kojoj je porastao značaj nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
Na radnom mjestu
„Ako se usporedimo s većim zračnim luka i gradovima, na našem aerodromu je ipak mirnije, no naš je posao i dalje zahtjevan i metodičan. Ulaskom u schengensku zonu značaj međunarodne zračne luke je porastao. Naime, iz naše zračne luke, od ovog proljeća, putnici iz tzv. trećih zemalja ne ulaze samo na teritorij Republike Hrvatske, već ulaze u prostor Schengena. Zato je posao aerodromske policije još odgovorniji. Sada se može učiniti puno više štete u sigurnosnom pogledu, i zato je naša uloga kontrole putnika još važnija “, kaže nam policajka Nikolina koja nam je opisala svoju dnevnu rutinu u postaji i aerodromu.
Policijski službenici za graničnu kontrolu rade u smjenama, u dnevnim i noćnim turnusima, po 12 sati. Na početku smjena voditelji službenike upoznavaju radnim zadacima, uz podjelu naloga graničnoj i temeljnoj policiji u PAP-u. Tijekom smjene obavljaju kontrolu putnika iz tzv. trećih zemalja, odnosno putnika s letova iz Dubaija, Dohe, Istanbula, Sarajeva, Podgorice, Beograda, Skopja i drugih destinacija van Schengena, poput Cipra ili Dublina. Kontrola uključuje pregled putnika i njihovih dokumenata. Ukoliko nešto nije u redu pri kontroli, putnik ide na drugu liniju granične kontrole gdje se obavlja dodatna kontrola. No, provode se i kompenzacijske mjere, a graničari kontroliraju i putnike s tzv. unutarnjih letova.
„Imam dojam da se smanjio broj pokušaja nelegalnih ulazaka u Hrvatsku preko zračne luke, jer, nažalost, za ilegalne ulaske najviše se koriste cestovni granični prijelazi ili željeznica. Mi smo u zračnoj luci vanjska granica Unije i stoga imamo rigorozne mjere kontrole putnika i roba. Jako je teško proći pored nas 'graničara' nezapaženo, ili da nam se nešto dogodi omaškom prilikom kontrole. Osim toga, na aerodromu je ipak finiji i pristojniji profil putnika, što nam ipak olakšava komunikaciju i posao. Većinom su to poslovni ljudi ili turisti“, kaže naša sugovornica koja je spomenula primjere prisilnog slijetanja zrakoplova na MZLZ zbog hitnih medicinskih slučajeva. U tim slučajevima granična policija pomaže hitnoj medicinskoj pomoći pri preprati bolesnika.
Omjer u graničnoj kontroli PAP Pleso na strani je žena
Posao granične policije nosi svoje izazove
„Osobno nisam nikada doživjela nešto neugodno od strane kolege ili putnika, a možda je to zbog pozicije na kojoj radim. Kod nas u aerodromskoj policiji se ne gleda muško-žensko, jako smo kolegijalni i međusobno surađujemo. Nema nekih usporedbi po tom pitanju“, ističe policajka Nikolina i otkriva nam da u PAP-u imaju dosta kolegica te „da je omjer u graničnoj kontroli u Postaji 60 prema 40 posto u korist žena. U temeljnoj policiji u Postaji pak ima više muškaraca“.
Što se tiče policijske službe naša sugovornica smatra kako „žene temeljitije odrade posao, jer imaju sposobnost rješavanja sukoba i konflikta na miran način, za razliku od muškaraca koji često nastupaju grubo u rješavanju konflikta. S lijepom riječi može se puno toga riješiti, a žene pri tome vole više analizirati i procjenjivati situaciju“. Što se tiče opasnih ili pogibeljnih situacije tijekom službe sugovornica kaže kako su je takve situacije, srećom, zaobišle, što ne znači da posao granične kontrole ne nosi svoje izazove. Prije svega to je svakodnevna potreba procijene i analize putnika koji dolaze u Zagreb i Hrvatsku.
Putnici u zračnoj luci većinom su poslovni ljudi i turisti
„Suradnja s kolegicama na poslu je potrebna na dnevnoj bazi, a više bih nas nazvala kolektivom. Nakon posla na aerodromu družimo se van službe. Stekla sam dosta poznanstva i na Fakultetu te drugim odjelima MUP-a“, ističe Šagi koja još nije, usprkos studiju kriminalistike, odlučila gdje se vidi u daljnjoj karijeri u policiji.
Na kraju razgovora smo se vratili na policijsku profesiju za koju Nikolina Šagi kaže da se taj posao ne odabire iz oportunizma, već je policije neka vrsta životnog poziva. „Odrasla sam u situaciji gdje su svi oko mene bili u policiji, pa me je to vjerojatno privuklo. Ako ne osjetiš poziv i privrženost, teško da ćeš htjeti raditi policijski posao. Danas, realno, ima hrpa poslova i mogućnosti u životu, i ako nemaš osjeća da kroz posao pomažeš i poboljšavaš živote drugima, tada poziv policajca nije za tebe“, smatra Šagi i usput spominje generacijski jaz među kolegama u MUP-u.
„I starije i mlađe generacije imaju svojih prednosti, no dosta je teško uklopiti i spojiti mlade i starije u sustavu. Mlađi sada imaju većih mogućnosti obrazovanja u sustavu, međutim starije ne treba podcjenjivati jer oni imaju puno znanja i iskustva koja mogu prenijeti mlađima. Jednostavno, jedni od drugih trebamo učiti i nekako se naći na - sredini“, kaže naša sugovornica.
Nikolina dolazi iz policijske obitelji
Nikola Šagi trenutno živi na dvije adrese, jer nakon posla koristi svaku priliku za odlazak kući u Cerje. U slobodno vrijeme voli čitati, a kod kuće imaju i dosta posla na imanju, na poljoprivrednim radovima i s konjima. "Ne ostane baš puno slobodnog vremena. Kada nisam u službi dio vremena u Zagrebu provodim u teretani, na vježbama“, rekla nam je Nikolina Šagi ponešto o sebi privatno. Smatra kako policajac treba radi na svojoj formi kroz vježbe i održavanje fizičke spreme.
Na imanju u Cerju
Foto: Časopis Zaštita i Ivan Agnezović/Regionalni tjednik
Nataša Gajski Kovačić
(Članak je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije)
(Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora)