18.10.2020.

Podižu se mjere osiguranja štićenih osoba i objekata

Piše: Kristian Družeta

Nakon nemilog događaja u kojem je pucano na zgradu Vlade RH i trojcu policijskih službenika od kojih je jedan zadobio teške ozljede, a počinitelj tog djela je izvršio samoubojstvo, možemo vidjeti značajne promjene u mjerama zaštite i osiguranja posebno štićenih osoba.

O samom događaju i mogućim promjenama u mjerama zaštite i osiguranja nedavno sam za Dnevnik Nove TV dao izjavu u kojoj sam rekao da je moguće povećanje broja osoba u neposrednoj zaštiti štićene osobe kao i povećanje mjera sigurnosti prilikom prijevoza štićenih vozila. Isto tako sam ukazao na činjenicu da do sada nije postojao ili barem nije bilo vidljivo postojanje više prstenova osiguranja na prostoru Trga sv. Marka gdje se nalaze štićeni objekti I. kategorije.

U istom tom prilogu za Dnevnik Nove TV, kolega stručnjak za sigurnost, govorio je o drugim mogućim mjerama osiguranja koje mogu biti prikrivenog karaktera kao i o onim radnjama koje proizlaze iz domene sigurnosno-obavještajnog karaktera. Također je ukazao na činjenicu slobodnog pristupa vozilima u krugu štićenog prostora i objekata I. kategorije, te opasnost koja je moguća zbog toga jer se često motorna vozila koriste kao sredstva u koja se stavljaju eksplozivi i na taj način izvršavaju teroristički napada i atentati.

Ovdje je važno napomenuti da prosudbu sigurnosti na temelju koje nadležna jedinica Ministarstva unutarnjih poslova izrađuje plan osiguranja štićenih osoba, prostora i objekata jesu sigurnosno obavještajne agencije. Sigurnosno-obavještajne agencije provode protuobavještajnu zaštitu i druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti u svrhu pravodobnog prikupljanja podataka o mogućoj ugrozi sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora od djelatnosti stranih obavještajnih službi, terorističkih ili drugih sličnih djelatnosti.

Nadležna ustrojbena jedinica MUP-a, Uprava za posebne poslove sigurnosti, kao što sam prije napisao, izrađuje plan osiguranja štićenih osoba, prostora i objekata  na temelju sigurnosne prosudbe, podataka prikupljenih provedbom mjera i radnji osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora te podataka prikupljenih obavljanjem drugih policijskih poslova, kao i drugih podataka i informacija dostavljenih od nadležnih državnih tijela i organizatora određenih događanja.

Kao što možemo vidjeti oko, prije navedenih štićenih prostora i objekata (objekt Vlade Republike Hrvatske, Trg sv. Marka u Zagrebu, sjedište Ustavnog suda Republike Hrvatske i objekt Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka u Zagrebu), vidljive su nove i znatno izraženije mjere zaštite i osiguranja. Te nove mjere očituju se u postavljanu fizičkih zapreka i policijskim službenicima koji nadziru pristup prostoru i objektima koji se štite. Radi se o vidljivim vanjskim prstenima osiguranja koje sam spomenuo u izjavi za Novu TV, a koji su u prethodnom razdoblju prije nemilog događaja izostali.

Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora

U različitim medijima možemo pročitati da se štićenim osobama I. kategorije, predsjedniku Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, isto tako podižu mjere osiguranja na način da se prijevoz tih štićenih osoba sada obavlja u blindiranim vozilima. Moguće da su podignute i mjere osiguranja mjesta njihovog stanovanja jer takva mjesta isto ulaze u kategoriju prostora i objekata I. kategorije.

U svrhu osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora, Uprava za posebne poslove sigurnosti provodi  operativno sigurnosno preventivne mjere, mjere neposrednog tjelesnog osiguranja, mjere motorizirane pratnje, unutarnje i vanjsko osiguranje objekata i prostora, mjere osiguranja trase kretanja, operativne i fizičke mjere u prometu, protueksplozijski pregled, zdravstveno-higijensko tehnološke mjere, a prema potrebi i druge mjere iz svoje nadležnosti.

Važno je razumjeti da je sve to uređeno Uredbom o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja. To je uredba u kojoj su određene štićene osobe, objekti i prostori, provođenje osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora, međusobne obveze i suradnja sigurnosno-obavještajnih agencija, nadležnih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima koje provode osiguranje i zaštitu štićenih osoba, objekata i prostora, stručnih službi nadležnih za poslove osiguranja u drugim državnim tijelima kao i s organizatorima određenih događanja.

Za osiguranje štićenih osoba, objekata i prostora izrađuje se plan osiguranje koji sam prije spomenu ali isto tako se u slučaju potrebe u osobito žurnim situacijama može neposredno, bez izrade plana osiguranja, provoditi potrebne mjere i radnje osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora. Također MUP može od nadležne sigurnosno obavještajne agencije tražiti nadopunu sigurnosne prosudbe, koja se inače radi svake dvije godine, osobito u slučajevima kada se prikupe podaci ili informacije o mogućoj ugrozi sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora koji nisu bili poznati tijekom izrade sigurnosne prosudbe. Očito je da sada imamo takvu situaciju koja traži novu prosudbu i drugačije mjere osiguranja i zaštite.

Ne postoji apsolutna zaštita ali postoji maksimalan angažman

Ovdje bih naglasio važnost preaktivnog pristupa osiguranju posebno štićenih osoba, objekata i prostora te primjenu suvremenih rješenja koji integriraju tehničku i tjelesnu zaštitu.  Ovo se odnosi na osobe ali i prostore i objekte. Osim klasičnih fizičkih barijere i djelatnika u osiguranju koji vrše statični nadzor, danas postoje tehnološka rješenja detekcije sumnjivih osoba i predmete. Pored toga moguće je u širem okruženju štićenih osoba, objekata i prostora poduzeti mjere ophodnji kao i prikrivenog osiguranja i zaštite.

Važno je znati da ne postoji apsolutna zaštita ali postoji maksimalan angažman koji svojim preventivnim mjerama i postupcima može odvratiti potencijalne napadače jer će odabranu metu učiniti teško.

Kao potvrdu toga izdvojiti ću izjavu bivšeg lidera njemačke terorističke grupe Bader – Meinhof (Frakcija Crvene armije) o tome kako se bira mete napada: „Ukoliko imamo slobodan put, idemo naprijed. Ukoliko naiđemo na prepreku, obilazimo je. Ukoliko meta ne može biti pobjeđena, povlačimo se. Ukoliko je neprijatelj nepripremljen, iznenađujemo ga. Ukoliko je pripremljen i spreman, ostavljamo ga na miru.“