U Banskim dvorima u srijedu, 1. travnja 2026., održane su sjednice Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu, koje su zajednički sazvali premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Riječ je o prvim sjednicama tih tijela nakon višegodišnje stanke, što im daje dodatnu političku i sigurnosnu težinu. Unatoč datumu koji se često povezuje s neslužbenim i šaljivim informacijama, riječ je o službenim sjednicama potvrđenima od državnih institucija.
Na sjednicama je razmotrena aktualna sigurnosna situacija u svijetu, s posebnim naglaskom na rat u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku. Zaključeno je da globalni sigurnosni izazovi imaju izravan utjecaj na sigurnost, ali i na energetsku i gospodarsku stabilnost Hrvatske.
U fokusu rasprave bila je i potreba daljnjeg jačanja obrambenih sposobnosti. Istaknuta je važnost modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske te prilagodbe novim sigurnosnim okolnostima, u skladu s obvezama koje Hrvatska ima kao članica NATO saveza. Sudionici sjednica naglasili su i potrebu za boljom koordinacijom institucija uključenih u sustav nacionalne sigurnosti, uz jačanje strateškog planiranja i zajedničkog djelovanja. Također se raspravljalo o energetskoj i ekonomskoj sigurnosti, pri čemu je istaknuta važnost otpornosti sustava u uvjetima globalnih poremećaja i kriza.
Na sjednici su usvojene i Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. Također je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Važnost ovih sjednica dodatno naglašava činjenica da Vijeće za nacionalnu sigurnost nije zasjedalo još od 2021. godine, odnosno više od četiri godine prije ovog sastanka, što ukazuje na dulji prekid u radu tih ključnih tijela.
Sjednice su rezultirale jasnim smjerom djelovanja: Hrvatska će nastaviti jačati svoje obrambene kapacitete, unapređivati koordinaciju sigurnosnog sustava te pažljivo pratiti razvoj globalnih sigurnosnih prilika. Istodobno, njihov značaj leži i u obnovljenoj suradnji državnog vrha u pitanjima od ključne nacionalne važnosti, nakon višegodišnje pauze u održavanju ovih sjednica. (R.Z.)
Foto: Lukas / Unsplash