U srijedu, 18. listopada, održana je 4. radionica “Potresni rizik Gradske četvrti Trešnjevka – sjever” u sklopu EU projekta “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – dio b) Potresni rizik Grada Zagreba”, kao dio aktivnosti koje se provode u sklopu EU projekta “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – Potresni rizik Grada Zagreba”.
Na radionici su predstavljene baza podataka o građevinama, gruba procjena oštetljivosti zgrada, kao i sama procjena potresnog rizika za Gradsku četvrt Trešnjevka – sjever prikazana na nivou gradske četvrti i mjesnih odbora. Do završetka projekta, na ovaj način će se obraditi potresni rizik za sve gradske četvrti.
"Početkom 2008., pristupili smo prvoj procjeni potresnog rizika s ozbiljnim razmatranjem potresa. U to vrijeme, imali smo samo dva seizmografa, no odlučili smo da je nužno razumjeti dublje što radimo kako bismo osigurali sigurnost Zagreba. Nakon što se u L'Aquili, 6. travnja 2009., desio potres snage 6.3 stupnja po Richteru, koji smo od tog trenutka percipirali kao svojevrsni model za ono što bi moglo pogoditi Zagreb, nabavili četiri nova uređaja, osnivajući tako zagrebačku mrežu seizmografa. Nakon toga, prošli smo kroz devet faza studija za saniranje posljedica potresa, što je bila prethodnica za Projekt potresnog rizika grada Zagreba. Naš cilj je omogućiti brzu i učinkovitu reakciju u slučaju potresa. Želimo da svi zajedno budemo spremni za brze akcije, a trenutno radimo intenzivno na izradi elaborata koji će nam pomoći u definiranju potresnog hazarda. Dosad smo pregledali i evidentirali 270 tisuća zgrada od ukupno 320 tisuća u našem projektu. Sažetak rezultata bit će dostupan u tiskanom obliku, dok ćete na našim web stranicama moći pronaći sve detaljne informacije. Paralelno s tim, radimo na proračunu potresnog rizika po sektorima i neprestano transferiramo znanje kroz sve faze projekta", poručila je voditeljica projekta Kristina Martinović.
Tom prilikom prikazani su svi podaci prikupljeni tijekom projekta za Gradsku četvrt Trešnjevka – sjever. Prema Popisu stanovništva iz 2021., Trešnjevka – sjever broji više od 52.800 stanovnika raspoređenih na gotovo šest (6) četvornih kilometara. Prema tome, više od 8800 stanovnika živi na četvornom kilometru, a jedina četvrt gušće naseljena je Donji grad. Osim guste naseljenosti, još je jedna specifičnost ove gradske četvrti visoka izgrađenost – ukupno imamo 18.400 građevina od oko 8600 stambenih zgrada. Trešnjevka – sjever je i gradska četvrt raznolike arhitekture: kombinacija stare (stihijske) gradnje, većinom prizemnica, i novogradnje, većih i višekatnih stambenih zgrada. O bazi podataka i procjeni oštetljivosti zgrada Gradske četvrti Trešnjevka – sjever govorili su Nika Rakas i Ivan Kosalec, a procjenu potresnog rizika za Trešnjevku – sjever prezentirala je dr. Marta Šavor Novak. Radionica je završena zaključnim razmatranjima dr. Josipa Atalića.
"Okupili smo izvanredan tim stručnjaka iz različitih institucija i terena, a podrška Grada Zagreba bila je neizmjerno dragocjena. Naš zajednički fokus bio je posvećen važnoj temi koja nas sve duboko pogađa. Prikupljanje ovih podataka bilo je izazovno, no baza koju smo stvorili predstavlja naš dragocjen doprinos budućnosti. Pilot projektovi ovog kalibra su rijetki, i s ponosom možemo reći da će je ovaj projekt na kojem smo radili pravili 'gamechanger'", poručio je dr. Atalić.
Cilj projekta “Potresni rizik Grada Zagreba” je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a centralni dio projekta jest stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koji će omogućiti analize te posljedično donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Isto tako, projekt će osigurati podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Sve aktualnosti o projektu dostupne su na internetskoj stranici: https://potresnirizik.zagreb.hr/.
Podsjećamo, postupak popisa zgrada građanima je omogućen putem e-upisa ili “uploada” podataka na stranici https://potresnirizik.zagreb.hr/, a inženjeri popisuju građevine pregledima arhivske građe, preklapanjem postojećih baza podataka te pregledima na terenu, pri čemu se neće pregledavati svaka stambena jedinica, nego zgrada u cjelini (prvenstveno konstrukcijska svojstva).
.jpg)