Prošli petak (11.10.) je u prostorima Ustanove za sveobuhvatnu skrb “Tigrovi” u Rakitju održana radionica u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) i uz potporu Grada Zagreba, kao završna aktivnost projekta pod nazivom “Kako pomoći u kriznim situacijama”.
Sama radionica nosila je naziv "Integrirani sustav civilne zaštite u Gradu Zagrebu", a programom je moderirao član HGZ-a umirovljeni general Krešimir Kašpar. Projekt je financiran iz zagrebačkog gradskog proračuna, kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, boraca 2. svjetskog rata i civilnih invalida rata. Voditelj projekta ispred Hrvatskog generalskog zbora je umirovljeni brigadir prof.dr.sc. Dario Matika, ujedno i stručni voditelj Centra HGZ-a za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”. Potporu projektu pružili su Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost te Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Glavni cilj projekta bio je jačanje kapaciteta hrvatskih branitelja u pružanju pomoći i podrške Gradu Zagrebu, kao široj zajednici, kako bi se uspješno nosio s „kriznim događajima i kako bi se očuvao dostignuti stupanj sigurnosti i zaštite javnih vrijednosti odnosno jačanje sposobnost pružanja psihosocijalne pomoći u kriznim situacijama hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“.
Pozdravne govore održali su predstavnica Grada Zagreba Milena Suknaić, voditeljica Odjela za programe udruga iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te u ime umirovljeni general Frane Tomičić, potpredsjednik HGZ-a. Riječ je potom preuzela Matea Brižić, voditeljica Službe za djelovanje u kriznim situacijama u Hrvatskom Crvenom križu, koja je predstavila sudionike te vodila radionicu.
Božo Ćurić, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Zagreb govorio je o trenutnoj spremnosti snaga Civilne zaštite Grada Zagreba te utvrdio da su sve raspoložive snage spremne za primjeren odgovor na sve zadaće koje su pred njima. U tom kontekstu, kao preduvjet efikasnog djelovanja istaknuo je nužnost postizanja što više razine suradnje svih segmenata od kojih se očekuje odgovor na eventualnu kriznu situaciju.
Zvonimir Ljubičić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Petrinje, podsjetio je na tragične događaje koji su, uz tada aktualnu pandemiju koronavirusa i prethodni potres u Zagrebu (22.12.2020.), zadesili Petrinju 29. prosinca 2020. godine s potresom magnitude 6,4 i iskustva koja su tada stečena. Jedna od pouka je važnost jedinstvenog vođenja reakcije na potres koja onda postaje učinkovitija.
Dalibor Belegić, voditelj Odjela za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Zagreba i volonter Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, govorio je o ovoj složenoj graditeljskoj aktivnosti, a također i o iskustvima Civilne zaštite u Gradu Zagrebu gdje treba koordinirati četrdesetak subjekata koje vode sustav.
Petar Prpić, pročelnik Komisije za informiranje i analitiku Hrvatske gorske službe spašavanja, u svom je izlaganju naglasio važnost međusobnog poznavanja i međusobne komunikacije te što poduzeti da komunikacijski dio sustava bude na visini.
Ante Mlinarić, voditelj Odjela za djelovanje u kriznim situacijama Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, govorio je o izgradnji sustava Crvenog križa Grada Zagreba nakon 2020. godine, a zatim o sadašnjem trenutku njegove visoke opremljenosti i organiziranosti te spremnosti za pravovremenu reakciju.
U nastavku radionice, a na pitanje koje je postavila Matea Brižić o tome što „pojedinac građanin može učiniti da bi bio što spremniji na moguće krizne situacije“, sudionici su iznijeli svoja viđenja te ujedno naglasili i neke probleme na rješavanju kojih još treba raditi. Istaknuta je velika važnost edukacije koja bi trebala počinjati od najmlađih do najstarijih, prvo glede što svrsishodnije reakcije na određeno krizno stanje, a drugo u smislu pridobivanja što više pojedinaca u svim uzrastima da se aktivno i organizirano uključe u neku od za njihov uzrast primjerenih aktivnosti. Također se ukazalo na potrebu promocije aktivnosti i sadržaja na način prihvatljiv mlađim generacijama i što jače uključenje kroz društvene mreže. Praktični oblici edukacije su iznimno popularni i učinkoviti i na tome treba i dalje raditi, a i u obrazovni sustav bi definitivno trebalo ugraditi više sadržaja iz predmetne problematike.
U raspravi koja je uslijedila prevladao je vrlo pozitivan stav o uključenosti Hrvatskog generalskog zbora i inicijativi istoga da se o temi kriznih situacija raspravi na način kako je to cijeli projekt demonstrirao. Zaključeno je i da ovisno o mogućnostima s takvim projektima treba nastaviti te uključiti što više članova HGZ-a jer su generalski i drugi visoki časnički činovi jamstvo znanja i iskustva koje treba što bolje iskoristiti za dobrobit cijele zajednice. U raspravi su osim predavača radionice i Matee Brižić sudjelovali i Davor Tor iz MUP-a, Đuro Knezičić iz Braniteljskog centra za društveni razvoj, generali Frane Tomičić, Josip Vukina i Zdravko Andabak.
Završne riječi uputili su voditelj projekta Dario Matika i Frane Tomičić. Zaključci cijelog projekta bit će prezentirani u izvješću o istome, a ovisno o mogućnostima, sva izlaganja kako na konferenciji 17. svibnja 2024. tako i na radionici bit će prezentirana u pisanom materijalu i na web stranicama HGZ-a. (J. Domjanić)
.jpg)