Vitomir Begović
U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto 19. nsvibnja 2022.godine u Zagrebu je održan stručni skup "Zaštita zdravlja na radu – promet, sustav upravljanja podizvođačima radova, povjerenik radnika za zaštitu na radu, zdravlje“. Skup je prigodnim uvodnim riječima u ime organizatora, predsjedništva Udruge otvorila Gorana Lipnjak.
Doc. dr. sc. Predrag Brlek,Odjel za logistiku i održivu mobilnost, Sveučilište Sjever iz Koprivnice govorio je o temi „Pozitivni i negativni utjecaji pandemije Covid-19 na mobilnost“.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 11. ožujka 2020., novi zarazni koronavirus, poznat i kao COVID-19, globalnom pandemijom. Sve zemlje su bile pogođene epidemijom koronavirusa. Kao odgovor, nacionalne vlade su provele mjere suzbijanja usmjerene na smanjenje mobilnosti ljudi i društvenih interakcija.
Smanjena mobilnost neizravno je utjecala i na smanjenje obujma prometa. Zabrane napuštanja mjesta stanovanja, manje opterećenje javnog prijevoza i slično, doveli su do manjeg broja osobnih vozila i vozila javnog prijevoza na prometnicama.
Istraživanja pokazuju da su se tijekom pandemijskih godina eksterni troškovi u prometu smanjili, što znači da je povećana sigurnost prometa, smanjena zagušenja i zagađenja, te razina buke, a time i utjecaj na okoliš.
Neočekivane koristi od krize uzrokovane pandemijom COVID-19 vjerojatno će se zadržati samo ako se zadrže ograničenja mobilnosti ili ako se osmisle i provode nove javne politike koje će omogućiti postupnu promjenu obrazaca mobilnosti. Brzi rast udjela bicikala i mikromobilnosti stvorio je nove izazove za kreatore politike i regulatore.
Povećanje broja prometnih nesreća
Na žalost, podaci pokazuju da se s povećanjem obujma prometa, povratkom na posao i u školu, nevoljkošću za korištenjem javnog prijevoza i parkiranja te velikim brojem dostavnih vozila, mnoga rizična ponašanja nastavljaju. Prvenstveno se tu misli na povećanje broja prometnih nesreća. Problem dodatno pogoršava i značajan porast broja pješaka i biciklista na cestama. Postalo je jasnije nego ikad da ceste ne pripadaju samo vozilima, već su zajedničke površine za automobile, pješake, bicikliste, skutere i druge vidove prijevoza.
Zbog ograničenih dostupnih podataka i informacija, ovdje nisu korištene naprednije metode, ali će one biti uključene u buduća istraživanja.
Ukoliko bi bilo dostupno dovoljno kvalitetnih podataka, mogla bi se izraditi detaljnija slika utjecaja COVID-19 i karantene na sigurnost cesta i prometnog sustava, odnosno eksternih troškova u prometu.
O Hrvatskoj strategiji za vodik od 2021. do 2050., govorio je dr. sc. Vjekostav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje, MINGOR. Vodik i gospodarstvo zasnovano na vodiku jedan su od važnih elemenata zelene tranzicije imajući u vidu da se radi o mediju koji ne emitira CO2, ima primjenu u više sektora (energetika, promet, industrija, i dr.) te je u skladu s dekarbonizacijom gospodarstva u svrhu ispunjavanja ciljeva Europske unije vezanih uz čistu energiju i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Očekuje se da će ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva, energetskoj tranziciji ka čistoj energiji, ali i stvaranju novih radnih mjesta povezanih s energetskom održivošću i smanjivanju rizika od klimatskih promjena.
Vlada Republike Hrvatske je 25. veljače 2021. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine.
Hrvatska strategija za vodik
Prijedlog Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine naglašava prednosti RH u razvijanju potencijala vezanog uz vodikovu ekonomiju te je usklađena s ciljevima EU strategije kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom (Strateški cilj 8. „Nisko-ugljična energetska tranzicija i zaštita okoliša“ i Strateški cilj 10. „Održiva i pametna mobilnost i povezivost“ u sklopu Razvojnog smjera 3. Zelena i digitalna tranzicija).
U prijedlogu Strategije razmatra se potencijal vodika u dekarbonizaciji gospodarstva te način na koji se taj potencijal može iskoristiti za ulaganja, regulacije, stvaranje tržišta te istraživanja i inovacije u segmentu vodikove ekonomije.
Također, vodeći računa o razvojnim potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva u okviru prijedloga Strategije opisana su područja intervencija u okviru provedbenih mehanizama, kao i propisati strateški ciljevi, ključni pokazatelji učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja te okvir za praćenje i vrednovanje Strategije.
Potencijal vodika posebno je istaknut u području dekarbonizacije prometa u okviru Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, gdje je navedena potreba uspostave infrastrukture.
Strategiju je usvojio Hrvatski sabor 25. ožujka 2022. godine te se očekuje da će ovaj dokument potaknuti još jaču pripremu projekata vezanih uz obnovljivi vodik.
Kao akcijski plan poslužit će Integrirani energetski i klimatski plan (NECP) koji već sadrži pojedine mjere vezane uz vodik, a revizija 2023. godine dodatno će osigurati niz mjera kojima će se potaknuti razvoj gospodarstva temeljenog na vodiku u Republici Hrvatskoj.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu - ključni čimbenik unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu ,bila je tema izlaganja Vitomira Begovića, mr. sig., konzultanta/savjetnika.
Jedno od najvažnijih zajedničkih područja interesa radnika, njihovih legitimnih predstavnika i svakog poslodavca je suradnja, kontinuirani i konstruktivni dijalog te partnerstvo na području zaštite na radu. Temeljni je cilj takve suradnje poboljšavati i osigurati primjerene uvjete rada kroz mjere i aktivnosti prevencije i unapređivanja zaštite na radu.
Potreba prilagođavanja zahtjevima tržišta dovodi do stalnih promjena, koje u značajnoj mjeri ne samo da određuju položaj zaposlenih, nego i radničke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upućenog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem, pri čemu je neovisno o različitim interesima, razvidan njihov zajednički interes.
Radnički predstavnici
Prema aktima Međunarodne organizacije rada, koji prema našem Ustavu čine dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pojam „radnički predstavnici“ podrazumijeva sindikalne predstavnike i predstavnike koje su na slobodnim izborima izabrali radnici određene tvrtke ili ustanove , sukladno odredbama zakona ili propisa ili kolektivnih ugovora, a koji uživaju određena prava i zaštitu. Direktivom 89/391/EEZ i brojnim smjernicama uređeno je pravo na radničku participaciju, kao i pravovremeno savjetovanje poslodavca s radnicima i radničkim predstavnicima.
Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu. Pravovremena i kvalitetna obaviještenost radnika omogućava da se poslovi obavljaju prema pravilima zaštite na radu i uz minimalni rizik.Međutim,ključna pretpostavka je legitimno predstavljanje radnika,putem izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Kvalitetnim djelovanjem povjerenik radnika za zaštitu na radu postaje nezaobilazni motivator, nositelj i ključni čimbenik unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu u radnoj sredini.
U aktualnoj situaciji neodovoljne ekipiranosti inspekcije za zaštitu na radu i značajnog nedostatka timova medicine rada uloga povjerenika radnika za zaštitu na radu,uz stručnjake za zaštitu na radu, i ovlaštenike poslodavca je od posebnog značaja.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu važan je i nezaobilazan čimbenik u provedbi mjera prevencije u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u svakoj radnoj sredini.
Osnovna je zadaća povjerenika radnika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu. Navedeno podrazumijeva praćenje i poznavanje propisa o zaštiti na radu te analizu primjene propisanog s postojećim stanjem u radnoj sredini.Od povjerenika radnika za zaštitu na radu s opravdanjem se očekuje inicijativnost, poduzetnost, kreativnost i učinkovitost a sve s ciljem kontinuiranog poboljšanja i unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Jedna od značajnih obveza je i proaktivno djelovanje kroz rad Odbora za zaštitu na radu, u onim radnim sredinama u kojima je obveza njegovog osnivanja.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu mora biti primjer i poticaj drugim radnicima da poštuju pravila i rad obavljaju na siguran način. Iskazano povjerenje i podrška radnika,motivacija, stalno usavršavanje i stjecanje potrebnih znanja i vještina, samoprijegoran rad, osobna upornost i angažiranost, te s druge strane zainteresiranost i otvorenost poslodavca i drugih dionika za puno uvažavanje uloge povjerenika,uz poduzimanje preventivnih mjera ali i rješavanje pravodobno uočenih problema,interes su, obveza i dobrobit svih u radnoj sredini,ali i široj društvenoj zajednici.
Što očekuju radnici od povjerenika? Inicijativnost, poduzetnost, kreativnost i učinkovitost a sve s ciljem kontinuiranog poboljšanja i unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Važna osobina povjerenika treba biti otvorenost i suradnički pristup. To znači svakodnevno surađivati s radnicima koje predstavlja, sa stručnjacima za zaštitu na radu, specijalistima medicine rada, poslodavcem i njegovim ovlaštenicima, sindikatima, radničkim vijećem, organizacijskom jedinicom za upravljanje ljudskim resursima, kao i inspekcijom za zaštitu na radu.
Povjerenici ZNR
Što može olakšati djelovanje povjerenika ZNR? Uključivanje zaštite na radu u opis posla svakog rukovoditelja; uključivanje rezultata na području zaštite na radu u godišnju evaluaciju njihovog rada; redovita prisutnost rukovoditelja na sastancima u vezi zaštite na radu.
Uprava mora donositi jasne i odgovorne politike zaštite na radu; izraditi sustav upravljanja u svrhu prevencije, smanjenja i eliminiranja opasnosti; uspostaviti jasne i sustavne mehanizme radničke participacije, savjetovanja i informiranja; osigurati pravodobnu realizaciju preporučenih akcija; provoditi stručnu procjenu rizika, vršiti njeno redovito ažuriranje i provoditi postupke kontrole sigurnosti i zdravlja radnika, ažurnog vođenja dokumentacije; te uključivati aktivnosti i investicije u zaštitu na radu u poslovne planove uz osiguranje potrebnih financijskih sredstava.
Zakonom o zaštiti na radu otvorenu demokratsku mogućnost izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu od strane svih zaposlenih, a u proteklih gotovo sedam i pol godina nedovoljno iskorištenu u mnogim radnim sredinama, potrebno je angažiranošću sindikata i radnika promijeniti, pri čemu je ne samo dužnost, već i logični interes poslodavaca omogućiti materijalne i tehničke uvjete i resurse kako bi se izbori ove godine i praktično proveli.
Promjene u uvjetima rada, uz posljedično nove ili promjenljive vrste opasnosti, zahtijevaju nov i sustavan pristup zaštiti na radu. Pri tome, mora se voditi računa da je zakonom i propisima utvrđen minimum obveza a ovisno o realnim uvjetima i okolnostima putem inovativnog i kreativnog pristupa moguće je razinu mjera zaštite na radu u svim radnim sredinama povećati na primjerenu razinu, poglavito donošenjem kvalitetne procjene rizika, kao i akcijskih planova s definiranim mjerama, nositeljima i rokovima te redovitom kontrolom izvršenja planiranih obveza.
Sigurnost cestovnog prometa
O unapređenju zdravog radnog mjesta provedbom nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, izlaganje je održao dr. sc. Dražen Kaužljar, safety guru Institut.
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj provodi se od 1994. godine, skoro već 30 godina. U tom razdoblju smrtnost sudionika u prometu smanjena je za 2.5 puta, ali to i dalje nije zadovoljavajuće te se teži ka nula posto smrtno stradalih. Zbog toga je usvojen novi Nacionalni program za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Mjere za ostvarenje ciljeva sigurnosti cestovnog prometa podijeljene su u 13 područja koje se odnose na sigurnu brzinu i vožnju, sigurna vozila i infrastrukturu, vožnju bez utjecaja alkohola, droga i lijekova te prevenciju distrakcije vozača, sigurnost aktivnih oblika prometovanja motociklista i mopedista te brze i učinkovite hitne službe.
Primjeri iz dosadašnjih istraživanja pokazuju kako poneka hrvatska poduzeća nemaju sigurnu infrastrukturu i prometne znakove, kako ne postoji ni dovoljna razina prometne kulture te razina stručnog znanja profesionalnih vozača nije na razini profesionalnih vozača u željezničkom prometu. Podizanje sigurnosti prometa kroz sustavno provođenje aktivnosti unutar poduzeća imalo bi pozitivan utjecaj na realizaciju ciljeva sigurnosti cestovnog prometa.
Zadnje područje mjera sigurnosti cestovnog prometa se odnosi na baze podataka i prikupljanje podataka što bi također bio izazov provesti u hrvatskim poduzećima. Kvaliteta radnog mjesta započinje polaskom na posao, a završava povratkom s posla.
Duljina i troškovi putovanja te dostupnost prometnih rješenja u blizini radnog mjesta značajno utječu na zadovoljstvo na poslu. Nedostatak kvalitetnog javnog prijevoza i gužve na prometnicama s druge strane značajno utječu na stres na poslu te na smanjenje sigurnosti prometa.
Uključivanjem poslodavaca u razvoj zdravog radnog mjesta kroz sustavno unaprjeđenje putovanja radnika na posao i s posla te prometnog sustava unutar područja poduzeća aktivno bi se utjecalo na veće zadovoljstvo i produktivnost na poslu te u konačnici i na poboljšanje sigurnosti prometa.
Kako je naglašeno ova tema je vrlo značajna zbog činjenjice da se godišnje oko 3.000 prijavljenih ozljeda na radu odnosi na uzroke koji su vezani za dolazak i odlazak s posla ili službena putovanja, pri čemu su ključni faktor nesreće u prometu, pa je potrebno jačati preventivne, edukativne i akcije osvješćivanja o sigurnosti u prometu kod radne populacije.
Negativni utjecaji na zdravlje mobilnih radnika i time povezano poslovanje tvrtke, bilo je u središtu izlaganja mr. sc. Ivice Mekovca, iz tvrtke ZIRS Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti.
Prijevoz je vrlo važan dio sveukupnog življenja. Promet roba, putnika i tereta donosi dobro čovjeku te mu je potrebno pridavati veliku pozornost i organizirati ga u najsitnijoj pojedinosti. Takva organizacija potrebna je da se sačuva teret, prijevozno sredstvo, okoliš, te zdravlje ljudi, bilo putnika ili mobilnog radnika kao pasivnog ili aktivnog sudionika u prijevoznom procesu. Potrebno je pomno proučavati i teret i putnike, odabirati prikladna prijevozna sredstva, izučavati prostor i okoliš, te stvoriti mobilnim radnicima (vozačima teretnih vozila i vozila za prijevoz putnika) zdravo, ugodno za rad i sigurno radno mjesto.
Sigurnost i zaštita stare su koliko i koristan rad, jer je čovjek, obnašajući određene radnje sredstvima za rad, poduzimao mjere da ne dođe do ozljeda i da tijekom rada sačuva život i zdravlje.
Tijekom izlaganja ukazano je na primjere negativnih utjecaja koji se stvaraju tijekom rada mobilnih radnika (vozača teretnih vozila i vozila za prijevoz putnika) te su izložene smjernice o mogućnostima uklanjanja ili smanjenja tih negativnim utjecaja na zdravlje.
Posebno je upozoreno na dinamičke utjecaje (trešnja, kočenje, ubrzanje, nepravilno sjedenje za volanom, neispravno sjedalo i sl.), što nagativno djeluje na koštani i probavni sustav mobilnih radnika.
Česti izostanci s rada zbog posljedica po zdravlje uslijed navedenih negativnih utjecaja, imaju odraza po poslovanje tvrtki, nastaju dugotrajna bolovanja mobilnih radnika, a sve to rezultira negativnim ekonomskim učincima za poslovne subjekate, ali i dodatno opterećuje zdravstveni sustav.
Radni strojevi
O problematici korištenja radnih strojeva u prometu s aspekta zaštite na radu,govorila je Gordana Jakšić dipl. ing.,iz Državnog inspektorata.
Radni stroj je sredstvo za rad kojemu je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom. Mogu imati vlastiti pogon ili koristiti pogonsku snagu drugog stroja (preko mehaničke, zračne ili hidraulićne transmisije). Također se dijele na samohodne i fiksne odnosno one kojima je potrebno dodatno sredstvo za prijenos ili promjenu lokacije (građevinski kompresori, pumpe, kranovi...).
Svako kretanje nekog vozila, samohodnog stroja u poslovnom krugu poslodavca, ili na privremenom gradilištu, se smatra internim prometom.
Kao i na javnim prometnicama, moraju se poštivati određena pravila, Propisi. U zaštiti na radu ima više propisa kojima se regulira interni promet.
Poslodavac može imati poslovni objekt u vidu nekog skladišta ili neke proizvodnje, i prema vrsti djelatnosti mora organizirati interni promet, i vanjski i unutarnji.
Kod vanjskog prometa mora osigurati vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, iscrtati puteve kretanja vozila, mjesta za parkiranje, odrediti mjesta za odlaganje robe/paleta, osigurati prostor za kretanje pješaka.
U skladištima i halama, mora isto to napraviti. Ukoliko se radi o velikim skladištima u kojima je unutarnji transport organiziran raznim vrstama viličara, dobro je zaštiti metalne regale od mogućih udaraca, i obratiti pažnju na osvjetljenje kako bi vozač viličara i rukovatelj viličara ima o dobru vidljivost a da mu svijetlo ne „udara“ u oči, pogotovo kod dizanja/spuštanja tereta na police visokih regala.
Kad su u pitanju javne prometnice srećemo različita prometna vozila, a s aspekta zaštite na radu poteebno je obratiti pažnju na trenutke kada neki npr. traktor sa dodanim hidrauličnim uređajem kosi travu uz rubnjak, i je taj dio uz prometnicu nagnut. Nameće se pitanje kako se treba osigurati to mjesto rada i kako radnik mora biti osposobljen za rad na siguran način rada.
Vozač tog vozila mora procijeniti koliki je nagib kako bi pravilno postavio dodani uređaj, i kao bi to vozilo koje sada postaje radni stroj, bilo sigurno od proklizavanja i možebitnog prevrtanja. Vozač mora biti osposobljen i za poslove vožnje vozila, a isto tako mora biti osposobljen i rukovanje sa tim dodanim uređajem. Dodani uređaj mora biti ispitan, označen svim potrebnim uputama. Ono što često propuštamo su tehničke upute proizvođača takve radne opreme jer u njima je proizvođač odredio kolike su tehničke mogućnosti dodanih uređaja, i koje uvjete mora radnik ispunjavati, i koju zaštitnu opremu mora koristiti.
Posebna kategorija su specijalna vozila za odvoz otpada, koja osim vozača u ekipi ima i najmanje 2 komunalna radnika. Na takvim vozilima imamo dodane hidraulične uređaje za podizanje kanti ili kontejnera sa otpadom, uređaj za komprimiranje otpada. Ili specijalna vozila sa cisternama za pranje cesta gdje radnici i nose teško crijevo u kojima je voda pod pritiskom, i pri tome se kreću i prometnicom. Svi ti dodani uređaji moraju biti ispitani, radnici moraju dobiti posebne specifične upute za rad na siguran način sukladno čl. 32. Zakona o zaštiti na radu, i u ZOS obrascima mora biti navedeno s kojim uređajima/strojevima rade.
Vozač/radnik mora imati kod sebe propisanu dokumentaciju iz zaštite na radu. Primjer kada je vozač teretnog vozila imao prometnu nesreću, prometni policajac ga je zatražio Procjenu rizika, dokaz o ispravnosti dodanih uređaja i dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način!!!!
Promet na privremenim gradilištima je vrlo zahtjevan, i na žalost vrlo često se neke osnovne stvari iz zaštite na radu zanemaruju. Na privremenim gradilištima osim strojeva za iskope i zemljane radove, strojeva za bušenje, strojeva za ravnanje i nabijanje zemlje, imamo i strojeve za prijevoz i prijenos tereta, kao i strojeve za betoniranje, asfaltiranje i završne radove. Bez obzira na veličinu gradilišta, dešavaju se određeni propusti iz ZNR.
Svi radni strojevi moraju periodično svake 3 godine pregledati i ispitati. Ono što se ponekad zaboravi su dnevni pregledi radnih strojeva, a kojim pregledima se mogu utvrditi određene neispravnosti kao što je npr kočioni sustav, da li hidraulika drži, da li su vilice na viličarima ispravne. Često se dešava da poslodavac ne ispita „kipu“ na teretnom vozilu sa opravdanjem da se to radi na tehničkom pregledu kamiona što je netočno. Tako imamo slučajeve da se „kipa“ zaglavi u gornjem položaju i vozač ide vidjeti što se to dogodilo, nagne iznad nosača tovarnog prostora i gornjim dijelom tijela je između metalnog nosača i samog tovarnog prostora, i tada iznenada popusti hidraulika i poklopi radnika. Isto tako kod osposobljavanja radnika vozača takvih teretnih vozila, potrebno je posveti pažnju i tome, a i tome da kad vrše istovar rastresitog materijala „kipanjem“, da mora paziti na položaj kamiona kako ne bi došlo do prevrtanja kamiona. Imali smo i takvih slučajeva sa kardinalnim završetkom.
Kada teretno vozilo ulazi na gradilište, tada on postaje radni stroj i na njega se primjenjuju propisi iz zaštite na radu, te je jako važno da ima ispravnu i zvučnu signalizaciju, a kako ne bi pregazio radnika. To se odnosi i na gradilišta niskogradnje koja su vrlo često dugačka i razvučena. Na gradilištima gdje se obavljaju asfalterski radovi, kao i na svakom gradilištu, potrebno je da po potrebi radnik obavlja poslove signaliste i usmjerava promet. Na žalost, zbog takvih organizacijskih propusta, i zbog neispravne zvučne i svjetlosne signalizacije, se dešavaju izuzetno teške ozljede.
ADR
Neovisno o vrsti stroja uređaja koji se kreće ili radi na prometnicama, ili uz prometnice, sa aspekta zaštite na radu moraju svi dodani uređaji biti ispitani sukladno tehničkim uputama proizvođača i Pravilnicima, a radnici moraju biti i stručno osposobljeni i za rad na siguran način rada.
Ukoliko prevozite male količine opasnih tvari, imate li obveze prema ADR-u?, bila je tema o kojoj je izlaganje održala mr. sc. Milica Šegović, iz Centra za sigurnost.
U vezi ove materije na snazi su EU i nacionalni propisi.Određena je obveza imenovanja sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari,koji mora biti stručno osposobljen.Postoje izuzeća od primjene ADR-a u vezi namjene prijevoza,izuzeća kod prijevoza plinova,tekućih goriva,opasnih tvari pakiranih u ograničenim ili izuzetim količinama,zatim, u slučajevima prazne neočišćene ambalaže ,količina koje se prevoze u prijevoznoj jedinici (malih količina).
Nadalje, postoje izuzeća koja se odnose na prijevoz pohranjene električne energije i njhovih proizvodnih sustava,kao i sredstava za hlađenje ili kondicioniranje tijekom prijevoza,zatim, izuzeća u vezi prijevoza svjetiljaka (žarulja) koje sadrže opasne tvari. Proizvođači i pošiljatelji imaju obvezu svoje poslovanje uskladiti kod prijevoza opasnog otpada s važećim propisima.
Brže i jednostavnije osposobljavanje uz eLearning,tema je o kojoj je govorio Petar Weigand, iz Linija Koda d.o.o. Iako je eLearning danas već veoma poznat termin i najčešće podrazumijeva bilo koji oblik učenja putem računala, poanta kvalitetno primijenjenog eLearninga nije zamijeniti učionicu za PDF ili PowerPoint koji ćemo poslati polaznicima na email i od njih očekivati skenirani primjerak ispisanih odgovora na testu.
Kvalitetan eLearning uključuje digitalnu transformaciju poslovnih procesa. „Digitalno“ ne znači samo papir „pretočiti“ u byte-ove i reći da smo sada digitalizirani ili „informatizirani“. Digitalna transformacija predstavlja priliku za promjenu poslovnog procesa u cilju povećanja efikasnosti rada, kako stručnjaka zaštite na radu, tako i svih radnika tvrtke i ostalih povezanih poslovnih procesa.
eLearning
eLearningdonosi mnoge prednosti kao npr. smanjenje troškova, širu dostupnost, ujednačenu kavlitetu,viešejezičnost sadržaja što jep osebno važno zbog obveze prema stranim radnicima,praćenje ažuritrnaja procjene rizika s kontinuirano osposbljavanje radnika.
Krajem prošle godine donijet je Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/2021),a članak 4, stavkom 5 određeno je:Program osposobljavanja u teorijskom dijelu provodi stručnjak zaštite na radu, a program se može provoditi i na daljinu odgovarajućim on-line metodama.
Nažalost, pojam „odgovarajućim on-line“ metodama nije dorečen te je sklon slobodnoj interpretaciji. Ukoliko bi pod odgovarajućim on-line metodama podrazumijevali metode koje su dostupne veći niz godina u sklopu osnovnog, srednjeg i visokog školstva, bitan je način autentikacije i praćenja rada polaznika unutar eLearning sustava.
Iako je danas informatička pismenost prosječnog radnika daleko veća nego prije desetak godina, moramo uzeti u obzir da ona i dalje može predstavljati glavnu prepreku pri korištenju eLearning-a.Osim toga, pri obavljanju određenih djelatnosti, a i kod manjih poslovnih subjekata moguće je da računalna oprema ne postoji.
Najčešći kamen spoticanja u primjeni eLearning-a ipak je informatičko znanje i motivacija stručnjaka za zaštitu na radu. Mlađi stručnjaci su prilikom vlastitog obrazovanja najvjerojatnije već koristili eLearning sustave u sklopu visokog obrazovanja, ali onim starijima bi prvi susret mogao predstavljati izazov jer će se odmah naći u ulozi administratora, tj autora sadržaja. Iskustvo u korištenju eLearning-a u ulozi polaznika za potrebe vlastitog obrazovanja uvelike može pomoći motivirati stručnjaka na primjenu istih alata prema svojim radnicima.
Postoje različiti alati za eLearning od jednostavnih do kvalitetnih i složenijih.
Learning Management Systems – sustavi za upravljanje učenjem, među kojima je daleko najpopularniji besplatan tj. open source platforma Moodle, predstavljaju odličan sustav koji sadrži sve mogućnosti za čak i najzahtjevnije korisnike. U Hrvatskoj, najveći sustava baziran na Moodle-u je CARNET Loomen s desecima tisuća korisnika, integracijom sa sustavom e-Građana i mnogobrojim drugim proširenjima.
Ovakav sustav definitivno preporučamo koristiti ukoliko je već uspostavljen za druge potrebe u tvrtki. Radi svojih brojnih mogućnosti i mogućnošću primjene u raznim djelatnostima, Moodle zahtjeva kvalitetnu i dediciranu informatičku podršku, a sam rad s tečajevima i izrada sadržaja traži znatan angažman stručnjaka. Za koršitenje Moodle-a dostupne su brojne knjige, a naravno, i kvalitetni eLearning tečajevi i certifikacije.
Naravno, ukoliko stručnjak želi u potpunosti automatizirati cjelokupan proces osposobljavanja, uvesti automatsku pripremu ZOS obrazaca, evidenciju kvalifikacija radnika i slične mogućnosti, potrebno je provesti dodatno prilagođavanje Moodle-a. Taj postupak može zahtijevati angažiranje programera te time povećati troškove cjelokupnog sustava.
Uvidjevši zakonske mogućnosti i velike potrebe tržišta, programerski tim aplikacije WebZNR razvio je specijalizirane dodatke za potrebe eLearninga, a pri tome pazeći da se ne nameću dodatni troškovi postojećim korisnicima.
Primjenom eLearning alata stručnjaci zaštite na radu povećati će svoju efikasnost i smanjiti „borbu“ s papirima. Vrijeme investirano u uspostavljanje ovakvog načina rada dati će brzi povrat te će time stvoriti novi prostor za poboljšanje zaštite na radu u njihovoj radnoj okolini.
Temeljna smisao svakoga alata koji nam stoji na raspolaganju nije u tome da zamijeni nas ili našu stručnost, već upravo u tome da nam pomogne istaknuti našu važnost i važnost zaštite na radu kako bi svi radili u uvjetima sigurnim po naš život i zdravlje.
Utjecaj joge na smanjenje razine stresa kod djelatnika Klinike za tumore,bila je tema koju je prezentirala Dijana Lujanac, mag. Kriznog menadžmenta, iz Klinike za tumore, KBCSM.
Joga
U Republici Hrvatskoj, Zakon o zaštiti na radu propisuje obveze poslodavca u vezi sa stresom na radu ili u vezi s radom te obveze radnika i njihovih predstavnika s ciljem sprečavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu. Nadalje Pravilnikom o procjeni rizika obuhvaćeni su i psihofizički napori koji mogu dovesti do stresa na radu. Kroz praksu u posljednje vrijeme najčešće se čuje kako se ljudi žele riješiti stresa. Joga praksom spajamo kretanje daha i kretanje tijela jedan je jedinstven proces, odnosno cijelo tijelo, a osobito torzo, krepko sudjeluje u respiracijskom procesu. Zauzimanjem joga položaja (asana) otvaramo napeta područja tijela i ispravljamo njegove krive strukture, pogotovo u području kralježnice. Meditacijom na kraju prakse usavršavamo naše sposobnosti koncentracije, jer ako um možemo učiniti jednoznačnim, kasnije ga možemo i učinkovito usmjeriti. Vođeni svim ovim navedenim spoznajama u Klinici za tumore, KBC Sestre milosrdnice, uspješno prakticiramo jogu dva puta na tjedan za vrijeme pauze i uživamo u svim njezinim benefitima kroz život.
Po samoj prirodi posla djelatnici Klinike za tumore izloženi su većem svakodnevnom stresu (rad s pacijentima, složeni operacijski i dijagnostički postupci i sl.). Valja spomenuti i sam intenzitet rada, radne uvjete kao i radni raspored kao stresore. Stresori su unutarnji ili vanjski podražaji, događaji ili situacije koji izazivanju stanje stresa. Razlikujemo kataklizmičke stresore koji djeluju na cjelokupnu populaciju, npr. potres, rat, nuklearna nesreća i sl., osobne stresore, koji su također jakog intenziteta, no pogađaju pojedinca, npr. zbog smrti voljene osobe, saznanja o vlastitoj teškoj bolesti i sl. i svakodnevne stresore - dugotrajne repetitivne događaje koji čine dio svakodnevnog života; nisu jakog intenzitetan npr. na poslu, u prometu i sl. Istočnjaci smatraju da stres nastaje zbog brzog načina življenja i pretjecanju prirode, umjesto na pokoravanju prirodi. Istočna kultura tako prihvaća starenje i smrt kao dio života, a zapadna smatra da starenje i smrt nisu dijelovi života te ih nastoji zanijekati.
Zauzimanjem joga položaja (asana) otvaramo napeta područja tijela i ispravljamo njegove krive strukture, pogotovo u području kralježnice. Sve to mora biti usklađeno s pravilnim disanjem (pranajamom).
Stabilnost, sigurnost i ugoda temeljna su načela asana. Istraživanja su pokazala da većina ljudi diše plitko i površno te zbog toga organizam ne dobiva potrebnu količinu kisika, pa to oslabljuje metabolizam. Također vježbanje asana povoljno je za krvotok i reumatske tegobe. Vježbanjem asana povećava se gipkost kralježnice i zglobova, a mišići se opuštaju i jačaju. Dobre su i za imunitet, cirkulaciju i stabilizaciju krvnog tlaka. Praktičari joge će poboljšati koncentraciju, koordinaciju, pamćenje, učenje i pokazati povećanu sposobnost rješavanja problema.
Joga može biti, slažu se i jogiji i liječnici, izvanredna komplementarna disciplina u liječenju, posebno ako se uz fizičke vježbe (asane) dnevnom programu doda meditacija. U svakom slučaju joga je izvanredna za opće zdravlje, kralješnicu, probavu i cirkulaciju. Po mnogim mišljenjima ovladavanje kompliciranim vježbama uvijek je praćeno osjećajem pojačanog samopouzdanja i samopoštovanja.
Iako joga možda neće izliječiti sve što vas muči isto tako neće niti natjerati vašeg šefa da postane ugodniji, ali pomoći će vama da se lakše nosite sa stresom te da se osjećate bolje.
Joga može pomoći ublažiti reakcije na stres reguliranjem disanja i tjelesnih pokreta, kao i fokusiranjem uma na fizičko iskustvo, a ne na misli. Djelatnici Klinike za tumore već 6.godina imaju priliku iskoristiti svoju pauzu kako bih poboljšali svoje fizičko, mentalno i psihičko zdravlje. Jogu prakticiramo dva puta na tjedan za vrijeme radnog vremena odnosno u pauzi u trajanju od 30. minuta. U početku je bilo izazovno uskladiti točan sat u radnom vremenu kao i dane za jogu, ali entuzijazam i jaka želja uvijek nađu način. Polaznici često govore kako im joga pomaže da očiste um od neželjenih misli jer potiče sklad između uma i tijela. Joga im također pomaže u razvoju mišićne snage, fleksibilnosti i opće dobrobiti.
Nadalje svoje mentalno stanje tijekom joge opisuju kao jasnoću, smirenost i fokus. Iako vole sve elementa joga prakse nekako najviše izdvajaju meditaciju kao dublji i namjerniji oblik svjesnosti. Pokazalo se da im meditacija pomaže u smanjenju stresa i tjeskobe. Tihi ritmični pokreti joge pomažu polaznicima u pobuđivanju meditativnog stanja, dok usredotočenost na disanje pomaže u povezivanju tijela i uma i promicanju smirenosti. Vrlo često svoje fizičko, mentalno i psihičko stanje po završetku prakse opisuju kao; lakoću tijela, snižavanje pulsa, promjenu u načinu disanja, osjećaj kao da su se dobro naspavali, opću rasterećenost, povećanje energije i sl. Osobe koje prakticiraju jogu osjetile su na svojoj koži sve njezine pozitivne strane.
Za sve one kojima joga izgleda samo kao niz nemogućih i zapetljanih pozicija, svjetujem da je čim prije iskušaju, bez straha jer joga se uvijek prilagođava fizičkim i psihičkim potrebama pojedinca a nikada i nikako suprotno.
Naravno treba uzeti u obzir da je joga samo jedna od karika u postizanju zdravlja. Uz nju stoji još mnogo aspekata, kao što su: zdrava prehrana, kretanje, ispunjavajući rad, izuzetak duhanskih proizvoda, pretjeranog konzumiranja alkohola, kao i kvalitetna interakcija s drugima.
Na kraju pojedinih izlaganja sudionici su imali priliku iznositi svoja iskustva, osobne poglede na određenu problematiku i sudjelovati u interakciji s izlagateljima pojedinih tema.
Sudionici skupa upoznati su da će se tradicionalna 22.konferencija pod nazivom „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“ održati 8.prosinca 2022.godine u Kongresnom centru Hotela „Antunović“ u Zagrebu, pa je moguće već sada izvršiti ranu rezervaciju prijavom na poveznici https://skup-znr.zirs.hr/