Sigurnost života u zajednici nije samo stvar pojedinih institucija ili policije, nego je to pitanje odgovornosti svih koji u zajednici žive. Taj stav valja graditi stalno, jer će on polučiti i bolju uključenosti građana kao pojedinaca u pitanja koja se tiču sigurnosti njih kao pojedinaca i njihovih obitelji, ali i sigurnosti cijele zajednice. 3. Zagrebački forum o urbanoj sigurnosti – Dani prevencije kriminaliteta 2018. za cilj je imao ostvarivanja otvorene platforme dostupnosti novih znanja o urbanoj sigurnosti. Uz stručnjake za sigurnost na forumu su sudjelovali i predstavnici nevladinih organizacija, načelnici i dogradonačelnici iz cijele Hrvatske.
Dosta se raspravljalo o urbanoj sigurnosti u Zagrebu, moglo se čuti da je naš grad siguran grad, da se kriminal smanjuuje a isto tako da se povećava stopa razješenja kriminalnih djela. Osvrnulo se na izrazito siguran prošlogodišnji Advent u Zagrebu i izrazilo vjerovanje da će u takvom ozračju proći i ovogodišnji. Održana je i panel rasprava o sigurnosti grada jučer, danas i sutra.
Uvodno je Marko Rašić, načelnik PU zagrebačke naglasio kako je partnerstvo za sigurnost, što i jest noseća tema Hrvatskih dana sigurnosti, najvažnija karika pomoću koje se mogu smanjiti kaznena djela u urbanim prostorima. Istaknuo je kako Zagreb bilježi trend pada kaznenih djela za 4 posto, a općeg kriminaliteta za 5,5 posto i taj uspjeh pripisuje, među ostalim, boljoj uključenosti mnogih dionika u pitanjima preventive i sigurnosti.
Irena Cajner Marović, predsjednica Odbora za sigurnost i prevenciju urbanih rizika Gradske skupštine Grada Zagreba, govorila je o važnoj ulozi Vijeća za prevenciju u koja se uključuju zainteresirani građani i organizacije, a pojedine lokalne zajednice provode akcije i osluškuju potrebe, čemu se pripisuje i pad razbojništava, pljački stanova i poslovnih prostora. Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a, koji je moderirao panel diskusijom „Sigurnost Grada Zagreba – jučer, danas, sutra“, naglasio je kako građani na razini svojih gradskih četvrti precizno navode koja su im područja i zone ili oblici ponašanja problematični za sigurnost, pa bi se shodno tome bolje mogla aktivirati vijeća za prevenciju koja postoje po gradskim četvrtima.
Profesorica Cajner Marović iznijela je podatke istraživanja percepcije sigurnosti provedenog u Zagrebu prema kojem se 91 posto građana osjeća sigurno u svojoj četvrti, ali kad ih se pita za pojedine zone, njih 70 posto navodi kako parkove u naselju za dana smatraju sigurnima, dok za mraka ta mjesta zaobilaze.
Profesor Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti Zagreb dodao je kako 65 posto građana terorizam smatra najvećom prijetnjom sigurnosti života u gradu te je naglasio kako valja ulagati u projekte prevencije od mogućih terorističkih napada. Zdravko Prša, predsjednik Udruženja zaštitarskih i istražnih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako je jako bitna dobra komunikacija s građanima i njihovo redovno uključivanje u preventivne akcije sigurnosti jer se tako razbija dojam da su prepušteni sami sebi.
Upravo o terorizmu i činjenici da se on ne događa negdje drugdje u svom je izlaganju „EU i inovativne mjere za sigurnost javnih površina gradova“ govorio dr.sc. Krunoslav Borovec, dekan Visoke policijske škole. Osvrnuo se na nove tipove napada, primjerice velikim motornim vozilima i ilustrirao što europski gradovi najčešće koriste kao preventivu, kao što su recimo betonske barijere u turističkim središtima.
Iako nema jednoznačnog recepta za obranu od modernog terorizma, hrvatski gradovi mogu fondovima EU aplicirati za projekte ulaganja u preventivu sigurnosti i udruživati se u inovativnim rješenjima, jer će tako imati najviše šansi povući EU novac.
Na Zagrebačkom forumu urbane sigurnosti predstavljeni su i primjeri dobre prakse, projekti i kampanje kojima se utjecalo na podizanje razine sigurnosti u lokalnoj zajednici. Tako je grad Pula zbog potreba svojih građana i sve brojnijih turista pokrenuo projekt PulaPet+, kojim je cijeli grad uređenjem komunalne infrastrukture i nizom edukativnih akcija postao prijatelj pasa, pa se sada osjećaju sigurnima i psi i vlasnici pasa i oni koji ih nemaju. Pula je pokazala da je lijep suživot moguć, naglasila je Elena Puh Beloci, zamjenica gradonačelnika Pule, a kao uspjeh projekta navela je da se već u prvoj godini prepolovio broj prekršaja. Pula danas ima devet plaža i za pse, a upravo uređuju i svoj prvi prostor u gradu u kojem će psi moći slobodno trčati i koji će biti opremljen spravama za vježbanje s psima.
Slobodan Marendić, glavni policijski inspektor PU Splitsko-dalmatinske, prezentirao je rezultate suradnje sa Županijskom gospodarskom komorom Split na prevenciji
imovinskog kriminaliteta, i to kroz vijeća za prevenciju u koja su uključeni zainteresirani građani i drugi dionici u zajednici. Zahvaljujući tome u Splitu i Županiji bilježi se trend pada krađa, a događanja kao što je Ultra, koja u Split na par dana dovede više od sto tisuća ljudi, proteknu bez kriminala.
Za projekt Dan bez mobitela u prometu, koji je kao projekt HUMS-a i projekt društvene odgovornosti prezentirala voditeljica projekta Renata Ivanović, uključivanje lokalne zajednice je jako važno, jer se promet događa u gradovima, a građani će biti puno senzibiliziraniji na poruke svoje lokalne zajednice o problemu, nego što će to biti ako se kampanja događa samo na nacionalnoj razini. Kroz protekle dvije godine, koliko se rade kampanje Dan bez mobitela u prometu, poruke kampanje su došle do tri milijuna građana, a u kampanju se uključuje sve više poznatih osoba i sve više mladih ljudi.