Blaženka Musulin
Odvjetnica
https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr/
Za štetu koju izazove pas odgovora vlasnik, svaki vlasnik psa mora biti svjestan da posjedovanje ljubimca povlači i odgovornost za njegovo ponašanje.
Vlasnik psa treba dobro paziti što pas radi jer odgovara za svu štetu koju pas prouzroči drugima. Osim napada na ljude i druge pse, ozljede i troškove koje takav napad izazove, pas koji istrči na ulicu može izazvati i prometnu nesreću, a samim time i imovinsku štetu.
Napadnute i ozlijeđene osobe imaju pravo na naknadu pretrpljene štete, sukladno težini ozljede koju su zadobili. Ožiljci nakon ugriza, a ponekad i posljedice nakon težih ozljeda mogu ostatitrajno, a ukoliko su ozljede ozbiljnije i liječenje dugotrajnije i odšteta je veća.
Osobe koje su ozlijeđene uslijed napada psa sve češće pokreću postupke radi naknade štete.
Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, osoba oštećena napadom psa ima pravo na naknadu štete, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, koja visina se ocjenjuje po kriteriju pretrpljenog straha, pretrpljenih fizičkih bolova, kao i po kriteriju smanjenja životne i radne aktivnosti koje će trpjeti u budućnosti.
Također ozlijeđena osoba ima pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu ukoliko je bila potrebna za vrijeme liječenja ukoliko se radilo o takvim ozljedama radi kojih je bilo potrebno mirovati, kao i naknadu za zaostalo naruženje ako su nakon ugriza ostali vidljivi ožiljci.
Prema sudskoj praksi pas koji nije pod nadzorom vlasnika i koji se slobodno kreće smatra se opasnom stvari i vlasnik, prema Zakonu o obveznim odnosima, odgovara na temelju objektivne odgovornosti. Dakle, pas koji se slobodno kreće predstavlja opasnu stvar u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima slijedom vlasnik psa odgovara za štetu koju pas izazove.
Međutim, u čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima propisana je mogućnost, u određenim slučajevima, oslobođenja od odgovornosti vlasnika psa. Naime, imalac opasne stvari, u ovom slučaju vlasnik psa, oslobađa se odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom ugrižene osobe ili neke treće osobe, a koju radnju vlasnik psa nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.
Također, predviđena je zakonska mogućnost da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, zbog čega se utvrđuje omjer suodgovornosti, što u određenom omjeru smanjuje iznos štete koju vlasnik psa treba naknaditi.
Slučaj 1.
Ispred stambene zgrade u kojoj živi, djevojka je šetala svog psa kada je susjedov pas iznenada dotrčao, skočio i napao psa kojeg je šetala, a uslijed čega kojeg napada je i ona zadobila tjelesne ozljede. Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima službena osoba policije je protiv vlasnika psa izdala Obvezni prekršajni nalog kojim mu je izrečena novčana kazna.
U gore opisanom štetnom događaju djevojka je zadobila tjelesne ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć. Obzirom je djevojku napao pas koji u trenutku napada nije bio cijepljen protiv bjesnoće, proveden je inspekcijski nadzor od strane Državnog inspektorata, Službe veterinarske inspekcije.
U slučaju napada psa postoji opasnost od bjesnoću. Prema podacima o cijepljenju protiv bjesnoće većina osoba koje se cijepe protiv bjesnoće čine to zbog ugriza ili kontakta psa. Većina tih pasa je nepoznatog vlasnika, dakle psi koji nisu mogli biti podvrgnuti obveznom veterinarskom nadzoru, dok je mnogo manji broj osoba nakon ugriza psa bilo cijepljeno ako su vlasnici psa bili poznati.
Zbog ugriza psa i opasnosti od zaraze bjesnoćom djevojka je upućena na Zavod za javno zdravstvo, pa je uz strah od novog ozlijeđivanja trpila i strah i brigu od infekcije i strah od zaraze. Osim toga trpila je fizičke bolove zbog ugriznih rana, a za vrijeme mirovanja joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega, što sve utječe na visinu odštete koju ima pravo dobiti.
Iz Potvrde izdane od strane policije proizašlo je kako je do događaja došlo kada je pas skočio na djevojku ispred stambene zgrade, a da pritom predmetni pas nije imao brnjicu niti je bio pod potrebnim nadzorom i kontrolom vlasnika.
Slučaj 2.
Zrinka je imala neugodan susret kada je šetala svog psa na povodcu kroz park kada ju je u jednom trenutku napao pas bez povodca i brnjice, a dotrčao je i krenuo ravno na nju i njenog ljubimca, uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira policija iz policijske postaje na području nezgode, izdala je vlasniku psa Obvezni prekršajni nalog kojim mu je izrečena novčana kazna.
Pas koji je napao Zrinku nije u trenutku ugriza bio cijepljen, a naknadno je pas cijepljen protiv bjesnoće.
Ako je ozljeda nastala od bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje, ili životinje koja u tijeku nadzora pokazuje znakove bjesnoće ili nepoznate životinje obavezno je cijepljenje i primjena seruma.
Pacijenti koji su uslijed napada psa zadobili ugriz ili ogrebotinu, pri dolasku u Antirabičnu ambulantu na pregled trebaju dostaviti i podatke o vlasniku životinje, kako bi se pas mogao staviti pod veterinarski nadzor od strane Veterinarske inspekcije, a koji nadzor bi trebao trajati deset dana.
Dakle nakon ugriza životinje potreban je i važan antirabični tretman
U Antirabičnoj ambulanti se obavezno uzima detaljna anamneza o ugriženoj osobi, kao i okolnostima koje su dovele do ugriza nakon čega se odlučuje o daljnjem postupanju, pa ukoliko postoji indikacija za cijepljenje, određuje se i provodi antirabična zaštita (cijepljenje ili cijepljenje i imunoprofilaksa).
Slučaj 3.
Stanko je u svojstvu osobe koja se brine o psima u odsustvu vlasnika, držao dva psa. na dvorištu vlasnika bez zaštite od izlaska iz dvorišta, pa su u jednom trenutku istrčali na ulicu te napali i ugrizli prolaznike.
Zbog počinjenja prekršaja iz članka 16. stavka 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, gradski ured za komunalne poslove grada izdao je Obvezni prekršajni nalog kojim je Stanku izrečena novčana kazna.
U Izvješću policije navedeno je što su djelatnici policije utvrdili u razgovoru sa Stankom, da u odsustvu vlasnika brine o psima te da je ušao u dvorište kuće gdje su se nalazili psi koji su slobodno trčali po dvorištu, a kada je ulazio, ograda je ostala otvorena, a psi su bez nadzora istrčali iz dvorišta na ulicu i napali prolaznike.
U konačnici protiv Stanka koji je o psima brinuo podnijet je Obvezni prekršajni nalog kojim je oglašen krivim za prekršaj iz čl. 16. st. 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimcima načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama.
Ozlijeđene osobe zatražile su odštetu, u skladu s odredbom članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ( dalje ZOO), a visinu zahtjeva postavili su sukladno sa sudskom praksom temeljenoj na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao i obzirom na medicinsku dokumentaciju koju su imale u svezi liječenja nakon napada pasa.
Slučaj 4.
Tijekom prijepodneva dok je išao u dućan Vinka je ugrizao pas koji je izašao iz dvorišta firme u kojem je dvorištu bio pas čuvar, a odgovorna osoba firme ga je pustio iako je ograda bila otvorena, uslijed čega je pas izašao i ugrizao prolaznika.
Zbog počinjenja prekršaja iz članka 16. stavka 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama MUP RH, je podnijelo komunalnom redarstvu obavijest o počinjenom prekršaju povodom čega je Komunalno redarstvo protiv firme izdalo Obvezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja te je radnik koji je na psa trebao paziti platio novčanu kaznu.
U opisanom događaju Vinko je zadobio ugrizne rane radi kojih je potražio liječnička pomoć. Obzirom ga je napao pas te je zbog ugriza psa postoji opasnost od zaraze bjesnoćom javio se u antirabičnu stanicu. Zbog zadobivenih ozljeda je trpio fizičke bolove i strah, zaostalo je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.
Zašto je izuzetno važna antirabična obrada
Nakon ugriza, svaka ugrižena osoba bi se trebala javiti u Zavod za javno Zdravstvo - u odjel za epidemiologiju na antirabičnu obradu, a važno je da ima i podatke o vlasniku životinje i podatak o tome da li je pas cijepljen protiv bjesnoće.
Nakon ugriza psa ili čak i ogrebotine važno je postupiti medicinski ispravno, liječnici savjetuju da se ugriznu ranu odmah dobro ispere sapunom i pod mlazom tekuće vode kako bi se s mjesta ugriza što prije odstranili slina i sekret, a odmah se javiti i obiteljskom liječniku ili na hitnu medicinsku pomoć ukoliko se radi o većoj rani ili opsežnijim ozljedama.
Ugrizna rana se treba obraditi i dezinficirati, a provodi se i zaštita protiv tetanusa i prema procjeni antibiotska terapija radi sprečavanja infekcije rane.
Ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika potrebno je doznati je li životinja cijepljena protiv bjesnoće, ako jest, to je potrebno dokazati knjižicom cijepljenja.
Kod ugriza životinje poznatog vlasnika epidemiolog šalje veterinaru obavijest o potrebi veterinarskog nadzora tijekom 10 dana te saznaje podatke o ponašanju i cjepnom statusu životinje.
U slučaju ugriza nepoznatog psa i iznenadnog napada, pacijent se odmah cijepi, a upućuje se i obavijest Veterinarsko-higijenskom servisu koji pokuša uhvatiti psa i staviti ga u karantenu gdje bi se trebao promatrati 10 dana u slučaju razvijanja simptoma.
Važno je naglasiti da je Antirabična ambulanta dužna o svakoj ozljedi i antirabičnoj obradi, bez obzira je li bilo potrebno cijepljenje ili nije izvijestiti Veterinarsku inspekciju, a prema mjestu prebivališta gdje je pas napao, kako bi se sačinio Zapisnik veterinarske inspekcije, u kojem će od strane službenih osoba biti opisan način napada psa, podaci o psu (tko je vlasnik, koje je pasmine), te podaci o ugrizenom. Također je potrebno zatražiti dokaz o cijepljenju psa, odnosno potvrdu o zdravstvenom stanju životinje. Veterinarska stanica će psa podvrgnuti kontroli (karanteni), bez obzira da li je cijepljen.
Pas kao opasna stvar
Pas koji se bez nadzora kreće ulicama grada predstavlja povećanu opasnost za okolinu, pa vlasnik psa odgovara za štetu nastalu naletom psa na automobil.
Osobnim vozilom Sonja je kako bi izbjegla nalet na psa koji je iznenadno istrčao iz dvorišta ispred njenog vozila, u kočenju i izbjegavanju udarila u ogradu i oštetila vozilo.
Pas je otrčao dalje niz ulicu, a njoj se iz dvorišta obratio vlasnik kuće, kao problem istakao je njenu brzu vožnju. Sonja je vozilom otišla kući no s obzirom na to da je vozilo bilo oštećeno morala je na popravak. Tamo su je uputili da sačini izvid štete pa je sa popisnim oštećenjima i računom popravka potražila vlasnika psa radi dogovora o plaćanju popravka.
Pas koji se bez kontrole vlasnika kreće dvorištem ispred kuće smatra se opasnom stvari, pa tako i pas koji je izvan kontrole vlasnika istrčao na cestu zbog čega je na vozilu nastala imovinska šteta.
Kako pas nije bio čuvan niti vezan predstavlja opasnu stvar u smislu čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima, te za svu štetu koju počini odgovara njezin imalac, vlasnik opasne stvari.
Ako vlasnik psa ne pristane platiti nastalu štetu Sonja može pokrenuti sudski postupak. Prethodno je potrebno sačiniti procjenu štete na vozilu i prikupiti račune popravka, te provjeriti tko je vlasnik psa, osobito ako se o nesreći nije obavijestila prometna policija koja bi sačinila i fotoelaborat i prikupila podatke o vozačici i psu.
Postupak se pokreće na mjesno nadležnom Općinskom sudu, prema mjestu događaja, mjestu prebivališta vlasnika psa ili mjestu prebivališta oštećene osobe, a u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.
Photo by Andrés Silva on Unsplash