Izvor: HGK
"Da željeznički pravac koje je produžen do Splita nije ušao u osnovnu TEN-T mrežu koridora, luke Split, Zadar i Šibenik platile bi to glavom. Sada se svi projekti na tim pravcima mogu financirati koristeći europske fondove. Ustanovljen je dodatni financijski fond CEF od 26 milijardi eura iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na tim koridorima", poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na konferenciji "Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture - pokretači razvoja juga Hrvatske", koju je danas u Splitu organizirala Slobodna Dalmacija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.
Potpredsjednica HGK predstavila je ulogu HGK u razvoju prometne infrastrukture u Hrvatskoj.
Nedavno smo svjedočili povijesnom prometnom trenutku. U reviziji TEN-T mreže jedina smo zemlja u EU koja je s dva koridora osnovne mreže došla na četiri. Na 430 kilometara novih pruga i 410 kilometara novih cesta.
Čagalj je istaknula da su članovi Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK sudjelovali u radnim skupinama i definiranju prijedloga amandmana kako bi Hrvatska postala geografski važna članica EU.
Posebno je istaknula kako će se prednosti nove TEN-T mreže preliti na prednosti za nacionalne i lokalne prometne pravce, poput obnove i modernizacije Ličke ili Dalmatinske pruge, gradske željeznice na relaciji Trogir – Solin – Split – Omiš i splitskom metrou.
"Bolno je jasno da je naš veliki problem vrijeme putovanja i teretnih i putničkih vlakova. Utječe na cijenu prijevoza, na atraktivnost prijevoznog pravca. Nekada se prevozilo oko 400 tisuća tona tereta prema Zagrebu, a sada tek 150 tisuća tona. Zato nam je Dalmatinska pruga važna karika – jer se veže upravo na ove tri luke: Split, Zadar i Šibenik,", podvukla je Čagalj.
U sklopu konferencije organizirane su i dvije panel-rasprave o trenutačnim prilikama i izazovima pred kojima se nalaze svi sudionici koji koriste naše prometne pravce: Modernizacija Ličke pruge u svrhu razvoja dalmatinskih luka i Prometna povezanost kao ključ razvoja gospodarstva juga Hrvatske.
Prometna povezanost kao ključ razvoja gospodarstva juga Hrvatske (2).jpeg
Panel: Prometna povezanost kao ključ razvoja gospodarstva juga Hrvatske ; Izvor: HGK