30.7.2021.

'Nisam dovoljno stara da budem žena', kaže tinejdžerica, žrtva trgovine ljudima

Na slici je Elisabeth, koja sada ima 16 godina i koja je vraćena svojom obitelji u Burundiju

Foto: © IOM 2021/Lauriane Wolfe
 

Tinejdžerka koja je prodana radi seksa po cijeni od nekoliko piva kao dvanaestogodišnjakinja ispričala je Ujedinjenim narodima kako je prodana između Burundija i Tanzanije u istočnoj Africi. Prema podacima UN -ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u Burundiju je od 2017. identificirano oko tisuću žrtava trgovine ljudima.

Elisabeth (nije njezino pravo ime) jedna je od sretnijih. Preživjela je svu patnju i od IOM -a je dobila pomoć da se vrati kući u Burundi.

Bilo joj je samo 12 kada je silovana

Svoju je priču prvi put ispričala osoblju IOM-a uoči Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima koji se svake godine obilježava 30. srpnja: 

Moji su se roditelji rastali prije mog rođenja, a mama se ponovno udala dok je bila trudna sa mnom. No, njezin joj je novi muž rekao da me ostavi kod bake i djeda jer mu nisam bila prava kći.

Život je bio težak s bakom i djedom, nije bilo dovoljno hrane.  Odlučila sam otići. Čula sam za ženu u selu koja me je mogla odvesti preko granice u Tanzaniju gdje bih mogla raditi. Znala sam da ni tamo neću dobiti novac, ali rad je značio hranu na stolu i mjesto za spavanje. No, žena koja me dovela iz Burundija počela je tražiti da kradem banane s imanja susjeda i prijetila da će me izbaciti ako odbijem. Druga obitelj u selu rekla je da bih umjesto toga mogla otići kod njihovih prijatelja raditi. Odveli su me u novu obitelj koja me upoznala s čovjekom za kojeg su mi rekli da će mi biti novi muž. Odbilo sam i reklao im da nisam došla ovdje udavati. Nasmijali su se i odveli me u obližnji bar. Išla sam s njima jer nisam imala kamo, ali nisam ništa pila.

Vratili smo se noću i rekli su mi da mogu spavati u kući tog čovjeka. Kad sam odbila, predložili su mi da me može pratiti jedna od njihovih djevojaka, ali to je bila zamka. Muškarac je zamolio djevojku da mu donese pivo, a ona je zaključala vrata izvana, ostavivši me samu s njim.

‘Čak i ako se odbiješ udati za mene, već sam ti večeras platio miraz pivima’, rekao mi je.

‘Nisam dovoljno stara da bih bila žena’, rekla sam mu. Tada sam imala 12 godina.

Pokušala sam se boriti koliko sam mogla, ali sam bila slabija. Vrištala sam, ali nitko ništa nije učinio. Ljudi su mogli čuti i znati što se događa, ali nisu učinili ništa. Na kraju me svladao, a zatim silovao.

Nakon što me silovao, rekao mi je da sam još dijete i izbacio me van da spavam. Imao sam bolove nakon spolnog čina, ali prošlo je. Ovo je prvi put da sam to nekome rekla. Bilo me strah prije išta reći.

Išla sam od kuće do kuće, boravila sam sa svakim tko bi me primio. Neki su odbili moju ponudu kućnog posla jer sam bila maloljetna. Drugi su mi nudili 30.000 tanzanijskih šilinga (13 dolara) mjesečno, ali nikada ih nisam dobila.

Svaki put kad sam tražila novac, odgovorili bi mi "kasnije", "drugi put" ili "plaćamo hranu i krevet, to je već novac".

Od žrtve do preživjele

Na kraju su neki susjedi nazvali udrugu Kiwohede koja pomaže djeci poput mene. Odveli su me u svoje sklonište sve dok nije došao IOM i pomogli mi da pronađem svoju obitelj i odveli me u Burundi.

Sada imam 16 godina, prestara sam za upis u osnovnu školu, ali obučavam se za krojenje do punoljetnosti za rad. Nadam se da mogu biti zaista dobra u tome i postati neovisna osoba s ovom profesijom. (N.G.K.)