UN News/Heyi Zou Statsraad
U gradu Nici, na Francuskoj rivijeri ,98 metara duga barka s tri jarbola stigla je prošlog tjedna u luku Lympia. UN News se ukrcao na 111 godina star norveški brod kako bi se susreo s 50 studenata znanosti, zajedno s nizom predavača i znanstvenika građana koji su tek završili 46-dnevnu ekspediciju. Potaknuti satelitskim podacima Europske svemirske agencije (ESA), njihova neprocjenjiva opažanja odražavaju hitan poziv za razumijevanje i zaštitu svjetskih oceana.
Izgrađen 1914. i u vlasništvu Norveške od 1921., Statsraad Lehmkuhl – nazvan po bivšem norveškom ministru Kristoferu Lehmkuhlu – prošle je godine preuređen najsuvremenijim instrumentima za proučavanje oceana, pretvarajući ga u plutajuće sveučilište.
Sada, više od stoljeća nakon izgradnje, brod je postao vrhunska istraživačka platforma koja okuplja znanstvenike, studente i istraživače kako bi otkrili tajne oceana.
Ova transformacija ključna je za drugu brodsku ekspediciju One Ocean, porinutu 11. travnja iz Bergena u Norveškoj, s misijom premošćivanja oceanske znanosti, obrazovanja i održivosti. Ekspedicija ima za cilj podići svijest i podijeliti znanje o ključnoj ulozi oceana u održivoj budućnosti za sve. Očekuje se da će se vratiti u Bergen za godinu dana.
Kao dio UN-ovog Desetljeća znanosti o oceanu za održivi razvoj, globalne inicijative čiji je cilj preokrenuti pad zdravlja oceana, ova ekspedicija se udružila s ESA-inim naprednim tečajem o daljinskom otkrivanju sinergije oceana. Zajedno su okupili mlade talente iz 28 zemalja kako bi usporedili promatranja oceana iz svemira i mora, premošćujući jaz između satelitskih podataka i istraživanja na licu mjesta.
Sinergija svemira i oceana
“Udruživanje znanosti, oceanografske i jedriličarske tradicije najbolji je način da se s površine uđe u ocean”, rekao je Craig Donlon, oceanski znanstvenik ESA-e koji je vodio ekspediciju. Također je rekao za UN News da se satelitski podaci u stvarnom vremenu koriste za usmjeravanje istraživanja na brodu i usmjeravanje učenika prema područjima koja trebaju više i bolje mjerenje.
Svaki dan ESA brodu šalje podatke prikupljene iz svemira, isporučujući ih otprilike tri i pol sata nakon obrade. "Onda dođemo do kapetana i uznemirimo ga govoreći, upravo smo otkrili ovu novu stvar, možemo li se preseliti ovamo?" smije se gospodin Donlon.
Studentski naporan rad je urodio plodom
Donlon je rekao da vrhunski oceanografski instrumenti, uključujući akustični Doppler strujni profiler (ADCP) za mjerenje kretanja vode, nizove hidrofona za snimanje podvodnih zvučnih pejzaža i senzore vodljivosti, temperature, dubine (CTD) za analizu svojstava morske vode, rade zajedno na dekodiranju skrivene dinamike oceana.
Iskorištavajući ih, studenti mogu unakrsno oprašivati svoja otkrića u fizici, biologiji i interakciji zrak-more, radeći pojedinačno ili u grupama na projektima koji uključuju unutarnje usamljene valove, putanje lutalica i studije bioraznolikosti oceana.
“Prilično je teško, jer moraju raditi osam sati dnevno na palubi, a preostalo vrijeme moraju jesti i spavati, ali također nalaze načina da rade zajedno,” objasnio je gospodin Dolon. "Napravili su ogroman broj mjerenja […] to je nevjerojatno putovanje koje su napravili. Imamo gotovo 15 terabajta in situ promatranja izvedenih na ovom znanstvenom brodu."
Također je pohvalio vrijednost ovih radova kao alata utemeljenih na dokazima koji mogu osigurati da skupovi podataka razumno podupiru politike i promiču ratifikaciju.
"To je naš jedini Ocean i moramo naučiti živjeti u skladu s njegovom veličanstvenošću jer je lijep, ali krhak. To nije globalno odlagalište. Naši budući veleposlanici oceana, studenti na ovom brodu, predvodit će ovaj poduhvat", inzistirao je.
Plava ambicija astronauta
Među tim mladim istraživačima je i Pablo Álvarez, ESA-in astronaut koji trenira i trebao bi se pridružiti Međunarodnoj svemirskoj postaji prije 2030. Prije lansiranja u orbitu, on usavršava svoje vještine i produbljuje svoje znanje na ovom visokom brodu – mijenjajući prostranstvo svemira za tajne mora.
Specijalizirao se za daljinska istraživanja površine oceana. Analizirajući satelitske snimke, kao što su uzorci formirani sunčevom svjetlošću koja se odbija od valova, poznati kao 'svjetlucanje sunca', on otkriva uvide u hrapavost površine, ponašanje vjetra i dinamiku oceana. Ovi ključni podaci pomažu i pomorskim znanstvenicima i astronautima koji proučavaju Zemlju izdaleka, nudeći vrijedne tragove koji mogu pomoći u predviđanju kretanja oceana.
Álvarez je rekao: “Mislim da je u našoj DNK da istražujemo i učimo više o našem okolišu i svemiru u kojem živimo.”
Žene poboljšavaju znanstveno istraživanje
Među studentima na brodu, Lena Schaffeld iz Njemačke smatrala je ekspediciju posebno inspirativnom. Osjećala se osnaženom znajući da su studentice brojčanije nadmašile svoje muške vršnjake – što je rijetka i značajna promjena u području kojim često dominiraju muškarci.
"Mislim da trebamo mnogo žena u znanosti, posebno u znanosti o oceanima. Stoga je lijepo biti jedna od njih", rekla je Schaffeld ponosno.
Usredotočena na sve veću zastupljenost i distribuciju onečišćenja mikroplastikom u oceanu, Schaffeld je rekla za UN News da je putovanje također koristilo njezinom studiju. "Prošli smo različita mora. Došli smo od Norveškog mora i Arktičkog mora, prema otvorenom Atlantskom oceanu, a sada u Mediteran", rekla je.
Projekt praćenja morskog otpada provodi Lena Schaffeld s još dvoje studenata. Usput prikupljajući podatke, rekla je da je pronašla više vidljive plastike u uzorcima uzetim iz Mediterana.
“Mikroplastika su komadi plastike manji od 5 milimetara, a većina ih je nevidljiva”, objasnila je gospođa Schaffeld, koja je naglasila da je njen rad tek na početku i da je prerano donositi bilo kakve zaključke.
"Tek nakon procesa filtracije i kad pogledam pod mikroskop, što će se dogoditi na kraju ovog putovanja, znat ćemo koliko plastike zapravo ima."
Radujući se daljnjem proučavanju ovih uzoraka, rekla je da će također pokušati istražiti načine korištenja satelitskih podataka za otkrivanje mikroplastike u vodi, te za izradu šire slike o tome kako se plastika kreće sa strujama.
"Voda se uvijek kreće i plastika na površini kreće se zajedno s tim strujama. Dakle, također ćemo primijeniti neke numeričke modele da predvidimo ili čak vratimo [do] odakle je ta plastika došla. Bit će zanimljivo", primijetila je s nadom.
"Održivi ocean je neophodan"
Mnogi studenti na brodu Statsraad Lehmkuhl izrazili su zahvalnost što su sudjelovali u tečaju obuke i što su mogli podijeliti svoje priče i iskustva kao dio UNOC3.
Donlon je rekao da je UNOC3 mjesto gdje se okupljaju, raspravljaju o najrelevantnijim temama kako bi ratificirali odluke utemeljene na dokazima. Uvjeren je da će znanstveno utemeljene odluke i rasprave koje se vode na Konferenciji “učiniti živote i društva jačima”, dok će u isto vrijeme pomoći u zaštiti okoliša za buduće generacije. "Održivi ocean nije luksuz; to je apsolutna potreba. Ne može biti zelenog osim ako nemamo plavi uspješni ocean", ponovio je.