Eugen Antić
U ranim godinama 21. stoljeća, globalni terorizam dobio je novo, zastrašujuće lice, prvo kroz Al-Kaidu, a kasnije kroz uspon Islamske države (ISIL). Iako se priroda tih organizacija i njihov modus operandi s vremenom mijenjala, jedno je ostalo konstantno: njihov neizbrisiv trag patnje i gubitaka diljem svijeta. Od spektakularnih napada koji su šokirali Zapad do sustavnih brutalnosti u okupiranim područjima, milijuni su bili pogođeni, a deseci tisuća izgubili su živote.
Razumijevanje tko su bile njihove žrtve i koliki je razmjer te tragedije ključno je za shvaćanje dubine globalne terorističke prijetnje. Al-Kaida, koju je osnovao Osama bin Laden, definirala je novu eru terorizma fokusirajući se na "dalekog neprijatelja" – Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike. Njihovi napadi bili su pomno planirani i često spektakularni, s ciljem maksimalnog broja žrtava i zastrašivanja.
Al-Kaida: globalni doseg i ciljane žrtve
Al-Kaida je eksplicitno ciljala američke državljane, diplomatska predstavništva i vojne interese diljem svijeta, što se kasnije proširilo i na druge zapadne zemlje. Ipak, najveći broj žrtava bili su civili koji su se zatekli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest ili etničku pripadnost, ljudi su stradavali u bombaškim napadima i otmicama, postajući kolateralne žrtve šire ideološke borbe. Također, lokalno stanovništvo u zemljama gdje je Al-Kaida imala operacije, poput Jemena, Pakistana, Somalije ili sjeverne Afrike, pretrpjelo je značajne gubitke zbog njezinih aktivnosti i sukoba s lokalnim vlastima.
Najrazorniji napadi Al-Kaide uključuju napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, gdje je u koordiniranim bombaškim napadima poginulo 224 ljudi, uključujući 12 Amerikanaca, a ranjeno je više od 4500. Vrhunac Al-Kaidine kampanje bili su napadi 11. rujna 2001. u SAD-u, gdje je u četiri koordinirana napada ubijeno 2977 ljudi iz 90 različitih nacija. Kasniji bombaški napadi u Madridu 2004. i Londonu 2005., iako su ih izvele s Al-Kaidom povezane skupine, ilustriraju širi doseg Al-Kaidine ideologije, sa 192 poginulih u Madridu i 52 u Londonu. Prema procjenama Fondapola, u razdoblju od 1979. do travnja 2024. godine, Al-Kaida i njezini razni ogranci odgovorni su za smrt približno 14 856 ljudi.
ISIL: brutalnost bez presedana i masovni pokolji
Islamska država (ISIL), koja je proizašla iz Al-Kaide u Iraku, brzo je zasjenila svog preteču svojom ekstremnom brutalnošću i ambicijom uspostave fizičkog "kalifata". Njihov teror bio je usmjeren i interno, protiv vlastitog stanovništva, i eksterno, putem globalnih napada.
ISIL je provodio sustavni genocid i etničko čišćenje. Jezidi su bili posebno ciljani, s tisućama ubijenih, otetih i seksualno zlostavljanih. Kršćani, šijiti (posebno Alaviti u Siriji) te drugi pripadnici manjina bili su brutalno progonjeni i ubijani. Iako su sunitska skupina, najveći broj žrtava ISIL-a bili su sunitski muslimani koji nisu prihvaćali njihovu ideologiju ili vlast, s tisućama pogubljenih zbog "neislamskog" ponašanja, otpora ili sumnje u lojalnost. Žene i djeca su sustavno porobljavani, prodavani na tržnicama roblja, silovani i prisiljavani na brak, dok su djeca indoktrinirana i obučavana kao borci. ISIL je također brutalno pogubio brojne zapadne i lokalne humanitarne radnike i novinare, koristeći te snimke kao propagandni alat za širenje straha. Tisuće vojnika i boraca koji su se borili protiv ISIL-a, uključujući iračku vojsku, kurdske snage i sirijske pobunjenike, poginuli su u borbama ili su bili brutalno pogubljeni nakon zarobljavanja.
Precizan broj žrtava ISIL-a teško je utvrditi, ali procjene su zastrašujuće. Tijekom vrhunca "kalifata" (2014. – 2017.), deseci tisuća civila ubijeni su samo u Iraku i Siriji, s više od 13 500 direktnih civilnih žrtava u tom razdoblju. Nakon teritorijalnog poraza, ISIL je prešao na gerilsko ratovanje. Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR) navodi da je ISIL od 2019. godine ubio gotovo 4100 ljudi u Siriji u više od 2550 operacija. Globalni indeks terorizma za 2025. godinu navodi da su Islamska država i njezini ogranci od siječnja 2020. izveli više od 3600 napada, pri čemu je poginulo preko 10 500 ljudi globalno. Ukupno, Islamska država i njezini ogranci smatraju se najsmrtonosnijom islamističkom terorističkom skupinom u proteklom desetljeću.
Vodstvo u sjeni: tko danas vodi Al-Kaidu i ISIL?
I Al-Kaida i ISIL doživjele su značajne promjene u vodstvu, uglavnom zbog protuterorističkih operacija koje su eliminirale njihove vrhunske zapovjednike.
Nakon smrti Osame bin Ladena 2011. i Aymana al-Zawahirija 2022., Al-Kaida nije službeno objavila ime novog vođe. Međutim, prema izvješćima UN-a i američkih obavještajnih službi, Sayf al-Adel, bivši egipatski časnik i dugogodišnji veteran Al-Kaide, smatra se "de facto" i "nespornim" vođom organizacije. Njegova navodna lokacija u Iranu dodaje sloj kompleksnosti.
Nakon smrti Abu Bakra al-Bagdadija 2019. i Abu Ibrahima al-Hashimija al-Qurayshija 2022., aktualni vođa Islamske države je Abu Hafs al-Hashimi al-Qurayshi, imenovan u kolovozu 2023. Poput svojih prethodnika, on je relativno nepoznata figura, što odražava strategiju ISIL-a da zaštiti svoje vodstvo od vanjskih napada.
Trag žrtava koji su za sobom ostavile Al-Kaida i Islamska država dubok je i dugotrajan. Od masovnih napada na simbolične ciljeve do sustavnih progona i ubojstava civila u regijama pod njihovom kontrolom, obje su organizacije pokazale zastrašujuću sposobnost da siju teror i razaranje. Iako su izgubile veći dio svoje teritorijalne kontrole i njihova su vodstva oslabljena, prijetnja nije nestala; ona je samo mutirala u manje predvidljive oblike.
Na stalnu opreznost i neprekidan antiteroristički angažman podsjećaju nas i najnoviji tragični događaji, poput napada na plaži Bondi u Sydneyu. Ovaj incident, koji je šokirao jednu od najsigurnijih svjetskih metropola, pokazuje kako se ekstremističko nasilje može manifestirati i kroz djelovanje "vukova samotnjaka" ili radikaliziranih pojedinaca na mjestima koja simboliziraju mir i svakodnevni život. Napad u prepunom trgovačkom centru u blizini legendarne plaže, u kojem je više osoba izgubilo živote, zoran je dokaz da ideološki motivirano nasilje ne bira ni vrijeme ni mjesto.
Kroz svoje decentralizirane mreže, regionalne ogranke i online radikalizaciju, terorističke skupine i dalje predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov. Slučaj iz Sydneya služi kao bolan podsjetnik da borba protiv terorizma ne završava na bojnim poljima Bliskog istoka, već zahtijeva stalnu globalnu budnost, suradnju obavještajnih službi i rad na prevenciji radikalizacije u samom srcu suvremenog društva.
Foto: أخٌفيالله / Unsplash