Mnogi poslodavci koriste sustav videonazdora, bilo da se radi o zaštiti svojih zaposlenika i imovine, ili mjerenja radnog učinka. Tanka je granica između narušavanja privatnosti do koje može doći jer poslodavci ne mogu neograničeno koristiti sustav videonadzora, a za postavljanje trebaju biti ispunjeni odgovarajući zakonski propisi.
Svjetska platforma koja se bavi temama privatnosti, OneTrust DataGuidance je na stranici objavila neke od zakonskih aspekata na koje bi trebali obratiti pozornost.
Pravna osnova za korištenje videonazdora u pogledu radnih odnosa obrazložena je u Zakonu o zaštiti na radu (čl. 43.) kojim se dozvoljava upotreba različitih uređaja za nadzor na radnom mjestu, uključujući videonadzor, ako se takvi uređaji koriste radi kontrole ulaska i izlaska iz radnih prostorija, odnosno smanjenja izloženosti radnika riziku od pljačke, provale, nasilja, krađe i sličnih pojava na radu ili u vezi s radom.
S obzirom na to da je korištenje videonazdora dopušteno na svim radnim mjestima, posebno se naglašavaju norme koje se tiču privatnosti zaposlenika. Izričito je zabranjeno postavljati uređaje za praćenje u prostorima za osobnu higijenu i svlačionicama, a predviđena su i dodatna ograničenja. Zakonom su dopušteni ciljevi koji se žele ostvariti videonadzorom na radnom mjestu odnosno s ciljem zaštite radnika, a isti bi se trebao implementirati prije svega tako da se snimaju samo ulazi i izlazi iz radnih prostorija.
Snimanje zaposlenika, tako da se cijelo vrijeme prate u obavljanju poslova, može se koristiti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća i sindikalnih povjerenika.
''Ako radničko vijeće/sindikalni povjerenik uskrati svoju suglasnost, jedini način da poslodavac uspostavi takav oblik videonadzora jest da u odgovarajućem postupku pribavi odluku arbitražnog tijela ili nadležnog suda koja će zamijeniti uskraćeni pristanak'' – istaknuo je Krunoslav Smolčić, direktor Hydra Consultinga.
Ako poslodavac planira uvesti videonazdor na radnom mjestu, prethodno je obvezan pisanim putem o snimanju obavijestiti postojeće zaposlenike, kao i informirati nove zaposlenike i to najkasnije prilikom njihovog zapošljavanja.
Također je bitno da poslodavcu nije dopušteno koristiti snimljene materijale u svrhe različite od onih propisanih Zakonom o zaštiti na radu (primjerice nije dopušteno koristiti prikupljene podatke za mjerenje radnog učinka radnika), niti ih se smije staviti na javno raspolaganje ili raspolaganje osobama koje nisu ovlaštene za njihovo korištenje. Na obveze poslodavca glede pristupa i čuvanja prikupljenih podataka primjenjuju se odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
U slučaju provedbe nadzora od strane Državnog inspektorata, nadležnog tijela za primjenu propisa iz zaštite na radu, poslodavac je dužan službenoj osobi koja provodi nadzor omogućiti pregled snimki prikupljenih putem videonadzora. Ako se tijekom nadzora utvrdi postojanje nedostataka u provedbi videonadzora i/ili korištenju prikupljenih podataka, spomenuto nadležno tijelo može privremeno zabraniti korištenje videonadzora, prenosi Lider.