FOTO: MUP RH
U utorak, 12. rujna na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, održan je stručni skup „Komunikacija bez šuma-djeca u fokusu“.
„Ciljevi su nam dodatno unaprijediti sustav skrbi i prevencije za zaštitu djece u našoj zemlji, proaktivnije djelovati među resorima, pojačati interdisciplinarnu suradnju s akademskom zajednicom i stručnjacima koji se bave zaštitom mentalnog zdravlja djece“, istaknula je, na samom početku, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin te dodala kako recentna istraživanja pokazuju da, nažalost, ni naša zemlja nije pošteđena negativnih trendova kada je riječ o smetnji mentalnog i porasta rizičnog ponašanja djece.
Policijska praksa pokazuje kako je najefikasnija reakcija ona koja ide komunikacijskim kanalima među stručnjacima koji imaju operativne vještine i motivaciju za unaprjeđenje sustava. Svi dionici su iznimno bitni, od obitelji do institucija.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izjavila je kako je briga o mentalnom zdravlju kao dijelu psiho-fizičkog razvoja djeteta, upravo briga svih nas odraslih:
„U kakvoj god se kriznoj situaciji nalazili, mi odrasli smo ti koji trebamo biti podrška djeci u odrastanju, u svakom smislu pa i u prevladavanju pojedinih teškoća. Nažalost, imamo sve veći broj djece koja pokazuju poteškoće u mentalnom funkcioniranju – od anksioznosti, poremećaja koncentracije, poremećaja pažnje i slično. O tome treba voditi više računa i više o tome govoriti“.
Stručnjaci iz različitih znanstvenih i stručnih područja, na panelu su imali priliku razmijeniti svoja znanja i iskustva. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin dodala je kako je najvažnije sustavno postupanje diljem Hrvatske na isti način da ovakve aktivnosti postanu sastavni dio svakodnevnog rada profesionalaca:
„To se odnosi na posebne, dobro strukturirane projekte, odnosno preventivne projekte kojima je cilj da se spriječi pojava neprihvatljivog ili negativnog ponašanja ili na projekte usmjerene ka ranom otkrivanju ponašanja koja nisu prihvatljiva i teškoća u mentalnom zdravlju. O negativnim stvarima treba otvoreno razgovarati s djecom jer oni to čuju i vide iz okoline, kroz medije ili na društvenim mrežama“.
Dragan Josipović iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije istaknuo je kako dinamika cyber bullinga putem društvenih mreža bilježi rast u posljednjih par godina:
„Najveći broj postupanja, vezanih uz vršnjačko nasilje, događa se u osnovnim školama, njih 67 posto, a u najvećem broju slučaja akteri nasilničkog ponašanja su osobe mlađe od 14 godina, što je poprilično zabrinjavajuće. Čak 32 posto ovog nasilja bilo je vezano za cyber nasilje gdje su društvene mreže i suvremene tehnologije na određeni način zlouporabljene“.
Prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra kako fokus svega treba biti na komunikaciji:
„Nismo dovoljno pažnje posvetili komunikaciji jer pretpostavljamo da svi dobro komuniciramo. Također, proveli smo razna istraživanja koja pokazuju da tema medijske pismenosti treba biti puno snažnije prisutna u našem društvu. Mediji su naši saveznici, ali ih moramo više uključivati upravo u ovakve aktivnosti“.
Anita Matijević iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije istaknula je kako je ključni problem nedostatak ljudstva u svim resorima, na čemu zajednički treba ozbiljno poraditi. Istraživanja pokazuju kako u budućnosti možemo očekivati još internaliziranih i eksternaliziranih teškoća kod djece i mladih te se zbog svega navedenog zaista otvara prostor za što bolje zajedničko razumijevanje postojećih izazova i moguće načine upravljanja njima. U tom kontekstu, važno je odgovoriti na pitanja vezana uz sadašnje i buduće izazove, kao i donijeti potencijalna kratkoročna i dugoročna rješenja s naglaskom na međusobnu suradnju.
„Ministarstvo unutarnjih poslova će nastaviti i dalje ulagati dodatne napore kako bi se još više pojačala prevencija i spriječili incidenti ili tragični događaji u kojima su žrtve i/ili počinitelji djeca. Temi zaštite djece posvećujemo iznimnu brigu jer je ona kompleksna, interdisciplinarna i zahtjeva kontinuirani angažman svih nas“, zaključila je državna tajnica Petrijevčanin.