Eugen Antić
Kad govorimo o otpadu onda je pitanje koje nam se samo namećee: Koje vrste otpada imamo i što su to ilegalna odlagališta otpada? Imamo više vrsta otpada: komunalni otpad, miješani komunalni otpad, glomazni komunalni otpad, biorazgradivi komunalni otpad, proizvodni otpad, biootpad i građevni otpad. Najgori problem predstavljaju kiseline, lužine, otapala, pesticidi, fluorescentne žarulje, ulja, masti, ambalaža od problematičnih tvari, ambalaža pod tlakom, lijekovi, baterije, boje, ljepila i lakovi, sredstva za čišćenje, stare i istrošene baterije (akumulatori), električni i elektronički otpad, toneri pisači, otpadne gume...
Sav taj otpad proizvodi čovjek te ga taj isti čovjek, neodgovorni pojedinac - ilegalno odlaže u prirodu. Ilegalna odlagališta otpada su one površine koje se nalaze izvan službenog odlagališta, a na koja su nepoznate osobe odbacile otpad. Takav otpad može biti i iznimno opasan te kao takav predstavlja veliku opasnost od zagađenja okoliša i to prvenstveno tla i podzemnih voda. Kućni otpad koji bude ilegalno odbačen u prirodu na takvim mjestima pogoduje i razmnožavanju glodavaca te drugih štetočina koji šire razne zaraze i bolesti.
Takva ilegalna odlagališta otpada predstavljaju i opasnost za mnogobrojne požare i to prvenstveno u ljetnim mjesecima, a njihovo postojanje narušava ljepote našeg krajobraza zbog kojega u konačnici u Republiku Hrvatsku dolaze tisuće i tisuće turista da bi ga vidjelo. Da bi što lakše locirali i uklonili ilegalno odbačeni otpad Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je sustav Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO). Sustav je sastavni dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom, a što je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
Korisnici sustava
O ovom projektu Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kaže da su sustav Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) izradili djelatnici njihovog ministarstva, a korisnici sustava su jedince lokalne samouprave i njihovi komunalni redari te šira javnost - građani. "Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je informacijski sustav Evidencija lokacija odbačenog otpada (sustav ELOO) čime je stvorena osnova za provedbu obveza Zakona o održivom gospodarenju otpadom vezano uz uspostavu sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada. Za potrebe evidencije podataka o lokacijama odbačenog otpada kreirane su web i mobilna aplikacija koje su sastavna komponenta Informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Web aplikacija je dostupna na mrežnoj poveznici: https://eloo.haop.hr/public/., a mobilna aplikacija je dostupna za iOS i Android uređaje", pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojašnjavaju nam i čitavu proceduru od trenutka kada se pošalje prijava o odbačenom otpadu: "Po prijavi građana o lokaciji odbačenog otpada, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, komunalni redar potvrđuje prijavu te rješenjem naređuje uklanjanje otpada vlasniku nekretnine na kojoj je nepropisno odložen otpad ili posjedniku nekretnine, ako vlasnik nekretnine nije poznat ili osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem ili dobrom, ako je otpad odložen na tom području (dobru), ili osobi koju je zatekao da odbacuje otpad izvan lokacije gospodarenja otpadom. Protiv rješenja se može izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu u županiji, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu."
Zanimalo nas je i što se događa nakon što komunalni redar utvrdi lokaciju odbačenog otpada i tko radi na sanaciji lokacije odbačenog otpada. “Istekom roka određenog rješenjem komunalni redar utvrđuje ispunjavanje obveze određene rješenjem. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem nije izvršena, onda je jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužan osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada. Sredstva za provedbu mjera osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave, a jedinica lokalne samouprave ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje odredbe vezane uz sanaciju lokacija odbačenog otpada. Naglašavamo da je sustav ELOO u službenom korištenju tek od listopada 2020. godine, trenutno je u procesu utvrđivanja i unosa podataka, te još neko vrijeme nećemo moći zaključivati o stanju odbačenog niti saniranog otpada temeljem podataka iz aplikacije", objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Zabilježeno preko 1000 prijava lokacija odbačenog otpada
Upitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koja županija i jedinica lokalne samouprave u što su uključeni gradovi i općine ima najviše ilegalnih lokacija odbačenog otpada. Saznajemo da se najviše prijavljenih lokacija nalazi na području Istarske županije, a na razini jedinica lokalne samouprave kažu nam da je najviše prijava zabilježeno na području Grada Zagreba, Pule i Velike Gorice.
Ovo saznanje nam samo ukazuje na činjenicu da su Istarska županija te gradovi Zagreb, Pula i Velika Gorica puno više medijski promovirali ovaj sustav te da iz tog razloga imaju više prijava odbačenog otpada. "Dosad je u sustavu ELOO zabilježeno preko 1000 prijava lokacija odbačenog otpada. Od ukupnog broja, 629 prijava se odnosi na prijave lokacija odbačenog otpada od strane javnosti koje dosad još komunalno redarstvo nije preuzelo na obradu, 281 je prijava lokacija po kojima su komunalni redari postupali, dok je 111 storniranih prijava zbog dupliranja prijava. Ukoliko se uzmu u obzir isključivo prijave lokacija odbačenog otpada od datuma početka obveznog korištenja aplikacije 23.10.2020. godine, radi se o 372 prijave. Od tog broja, 161 prijava javnosti nije preuzeta na obradu kod komunalnog redarstva, po 168 prijava su komunalni redari postupali i 43 prijave su stornirane. Najviše prijavljenih lokacija nalazi se na području Istarske županije, a na razini jedinica lokalne samouprave, najviše prijava zabilježeno je na području Grada Zagreba, Pule i Velike Gorice".
Zanimalo nas je i koliko su građani upoznati sa sustavom Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) i mogućnosti da i oni mogu prijaviti ilegalno odbačeni otpad. “Sva komunalna redarstva jedinica lokalne samouprave su obaviještena o početku rada više puta dopisom i elektroničkom poštom te putem udruga općina i gradova. Organizirane su i dvije radionice. Javnost je obavještavana putem mrežne stranice MZOE-a, društvenih mreža te putem medija, lokalnih glasila ili stranica jedinica lokalne samouprave. Dolaskom proljeća i povećanjem boravka u prirodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja namjerava medijskim objavama građane dodatno pozivati na korištenje aplikacije", kažu nam u MZOE-u. Nadamo se da ćemo i mi ovim putem informirati što više naših čitatelja o sustavu ELOO. Odbačeni otpad građani mogu prijaviti na mrežnoj stranici ELOO tako što u izborniku odaberu županiju, grad ili općinu, zatim kratko opišete lokaciju i vrstu odbačenog otpada te priložite četri fotografije odbačenog otpada. Nakon što se zaprimi prijava odbačenog otpada od strane građana, onda komunalni redari koji su zaduženi za lokaciju na kojoj je otpad prijavljen dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu. Na mrežnim stranicam u rubrici Preglednik otpada također možete provjeriti je li lokacija koju prijavljujete već prijavljena kako se prijave ne bi duplirale. Sustavu ELOO za prijavu odbačenog otpada možete pristupiti preko web stranice https://eloo.haop.hr/public/ te vas pozivamo da i vi budete aktivni sudionici u zaštiti okoliša i prirode te da prijavljujete ilegalne lokacije odbačenog otpada i da takvim svojim angažmanom pomognete u očuvanju svih naših zelenih površina".
Pula i Velika Gorica o ilegalnim odlagalištima otpada
Zbog neodgovornih pojedinaca kojima je lakše baciti svoj otpad negdje u prirodu, umjesto da ga odlože na predviđenim mjestima u predviđene kontejnere ili u reciklažno dvorište, ni gradovi Pula i Velika Gorica nisu pošteđeni ilegalnih odlagališta otpada. S obzirom na to da Grad Zagreb, Pula i Velika Gorica imaju najviše prijava odlučili smo kontaktirati gradove Pulu i Veliku Goricu da vidimo kako oni rješavaju probleme s ilegalno odbačenim otpadom.
Zanimalo nas je kako su građane upoznali sa sustavom ELOO, pomaže li im sustav ELOO da lakše riješe problem ilegalno odbačenog otpada, koliko su tih lokacija odbačenog otpada sanirali i koliko to financijski opterećuje njihov proračun, pronađu li se osobe koje odbacuju ilegalno otpad te jesu li kome naplaćene kazne te koliko imaju komunalnih redara i stignu li sve te prijave obraditi?
Pogledajmo o tome što kažu gradovi Pula i Velika Gorica. U gradu Puli nam kažu da se ulažu veliki napori da se sve prijave koje komunalno redarstvo zaprima, u okviru svih svojih djelatnosti, obrade u što kraćem roku. "Grad Pula u skladu sa svojim aktivnostima posebno iz djela nadležnosti rada komunalnog redarstva kao i odsjeka zaduženog za zaštitu okoliša redovito informira građane o svim novostima kako u postupanju gradskih službi tako i mogućnostima njihovog osobnog angažmana po pitanjima od iznimne važnosti kao što je nezakonito odlaganje otpada. ELOO sustavom olakšan je građanima sam način prijave ilegalno odbačenog otpada, obzirom da mogu prijavu poslati anonimno ili imenom i prezimenom, a jednako tako i sami komunalni redari postupajući na terenu unose u sustav lokacije otpada te prate njegovu sanaciju do samoga kraja. ELOO sustav pruža brze podatke o problematičnim i ponavljajućim lokacijama ilegalno odbačenog otpada pa takvim lokacijama Grad pristupa opreznije i čini sve da se ponavljanja onemoguće i spriječe, i to u prvom redu postavljanjem fizičkih prepreka, pojačanom kontrolom takvih odlagališta, ali i postavljanjem video nadzora. Sve prijave iz sustava obrađene su i lokacije sanirane. Protekle godine je za čišćenje prepoznatih ilegalnih odlagališta otpada utrošeno oko 150.000,00 kuna + PDV. U gradu Puli nam nastavno na okolnosti koje omogućuju nesporno utvrđivanje počinitelja, sukladno važećim propisima isti se sankcioniraju. Postavljanjem videonadzora bit će od velike pomoći upravo u ovom segmentu te nesporno utjecati na smanjenje ilegalnog odlaganja otpada. Grad Pula ima 6 komunalnih redara i ulažu se veliki napori da se sve prijave koje komunalno redarstvo zaprima, u okviru svih svojih djelatnosti, obrade u što kraćem roku. Na komunalne redare je prebačen ogroman dio poslova i nadležnosti koje su do nedavno obavljali različite inspekcije, sada državni inspektorati, međutim kako je navedeno daje se maksimum s ciljem brige o komunalnom redu u gradu", kažu nam u Odsjeku za informiranje Grada Pule.
U Velikoj Gorici kažu nam da u suradnji s komunalnim poduzećem VG Čistoća, godišnje očisti oko 15-20 divljih deponija, dok su prošle godine utrošili 455.000,00 kuna za sanaciju divljih odlagališta otpada.
"Grad Velika Gorica ima ustaljeni sustav kojim omogućava građanima da prijavljuju ilegalno odbačen otpad u prirodu te dojave nastajanje divljih odlagališta. Podaci se unose u gradski webGIS portal te su javno dostupni putem linka https://gis.gorica.hr/gis Sukladno navedenom sustavu, koji vodi Grad za svoje potrebe te informacijskom sustavu gospodarenja otpadom ELOO (Evidencija lokacija odbačenog otpada), izrađenom od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grad u suradnji s komunalnim poduzećem VG Čistoća, godišnje očisti oko 15 – 20 divljih deponija. No na neke od tih deponija nesavjesni građani ponovno donose otpad ili jednostavnu nastaju novi deponiji. Grad i VG Čistoća godinama ulažu dodatne napore u čišćenje istih, što dodatno opterećuje proračun Grada, a u konačnici dovodi i do dodatnih tona otpada na odlagalištu, za što se posebno plaća i poticajna naknada. Tijekom 2020. godine, u suradnji sa Srednjom strukovnom školom Velika Gorica, izrađeno je 10 totema sa porukom i upozorenjem, na čijem vrhu će biti kamere radi snimanja lokacija na kojima su najveća divlja odlagališta. Nadamo se da će isto utjecati na nesavjesne građane da razmisle prije odbacivanje otpada u prirodu. Ili će ih kamere snimiti. Nesavjesne osobe pretežno ostavljaju otpad u poslijepodnevnim i večernjim satima, te naročito vikendom jer početkom radnog tjedna građani zapažaju odloženi otpad te nam dojavljuju njihovu lokaciju. Uvidom na terenu od strane komunalnih redara i djelatnika Upravnog odjela prostorno planiranje i zaštitu okoliša, više puta pronađena je dokumentacija u obliku računa i slično, međutim nerijetko sudska praksa prizna pronađenu dokumentaciju koja bi se mogla povezati s počiniteljem, već izričito zahtjeva da se prekršitelj zateče u odbacivanju otpada. Osobe koje su zatečene u prekršaju izdan je obvezni prekršajni nalog, te im je naloženo uklanjanje odbačenog otpada. Ukoliko je odbačeni otpad odložen na privatnim parcelama od NN osobe tada se vlasniku parcele rješenjem nalaže uklanjanje, dok javne površine Grad sanira u svom trošku. Grad Velika Gorica ima četiri komunalna redara u dvije smjene. S obzirom da površina Grada Velike Gorice obuhvaća površinu od 330 km2 broj je svakako nedostatan, a i obzirom na zakonom propisani djelokrug rada komunalnih redara. Unutar naselja Velika Gorica komunalno redarstvo vrši obilaske svakodnevno dok se vanjska naselja obilaze po prijavama građana putem maila i telefonskih poziva", kaže nam Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjel za urbanizam i zaštitu okoliša.
Sredstva utrošena u čišćenje divljih deponija u kunama po godinama
2017. 198.152,24
2018. 458.297,61
2019. 712.986,12
2020. 455.000,00
UKUPNO 1.824.435,97
Tablica utrošenih sredstva od 2017. do 2020. godine u čišćenje divljih deponija u gradu Velika Gorica.