FOTO: MUP RH
Na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ danas je održan stručni skup pod nazivom „Hrvatska bez mržnje - realnost ili utopija“, koji je okupio stručnjake iz pravosuđa, obrazovanja, policije i organizacija civilnog društva. Sudionici su raspravljali o prevenciji nasilničkog ponašanja, suzbijanju zločina iz mržnje te zaštiti ljudskih prava, suzbijanju nasilja i promicanju antidiskriminacijskih vrijednosti.
Na samom početku, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović naglasio je važnost očuvanja sigurnosti u Hrvatskoj, istaknuvši da je prema Globalnom indeksu sigurnosti naša zemlja 15. najsigurnija u svijetu i među najsigurnijim zemljama za noćne šetnje.
„Međutim, dok ova statistika odražava stabilnost, svakodnevni izazovi ukazuju na opasnosti koje ne smijemo zanemariti - porast govora mržnje, netrpeljivost prema drugima i drugačijima te povratak ekstremističkih ideja. Posebno me brine utjecaj na mlade, jer djeca nisu rođena s mržnjom; ona se uči. Kad govor mržnje dolazi od javnih osoba, političara ili drugih autoriteta, njegovi učinci prelaze na širu zajednicu i dovode do nasilja“, upozorio je ministar Božinović.
Statistički pokazatelji
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u posljednjih pet godina zabilježeno je 375 kaznenih djela zločina iz mržnje te 98 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Tijekom prošle godine prijavljeno je 85 kaznenih djela iz mržnje prema 88 žrtava, dok je u prvih deset mjeseci ove godine prijavljeno njih 61 prema 67 žrtava.
„Termin zločina iz mržnje označava vrlo specifične zločine uvijek motivirani mržnjom, nesnošljivošću, nepodnošljivošću prema određenom pojedincu ili skupini. Često iz govora mržnje, nažalost, dođe i do počinjenja kaznenog djela“, pojasnila je državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin.
Najčešći motivi ovih kaznenih djela uključuju nacionalno podrijetlo, spolnu orijentaciju, rasnu pripadnost i vjeroispovijest.
Policija kao primjer nulte tolerancije
Ministar Božinović naglasio je kako je unutar redova hrvatske policije uspostavljena nulta tolerancija prema bilo kojem obliku diskriminacije:
„Hrvatska policija danas je prepoznata kao jedna od najboljih u Europskoj uniji po standardima edukacije i postupanja u slučajevima zločina iz mržnje. No, svjesni smo da uvijek ima prostora za napredak.“
Edukacija: ključni čimbenik za promjenu društva
Prof. dr. sc. Renato Matić naglasio je kako je za ključne promjene unutar društva dugoročno najsnažnije oružje odgoj: „Od vrtićke dobi i osnovne škole, svako dijete može naučiti da ono što boli njega, boli i drugog i zaključiti uz pomoć učiteljice ili učitelja da je to povratna sprega“.
Državna tajnica Petrijevčanin osvrnula se na proaktivan pristup Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv zločina iz mržnje: „Aktivno pratimo buduće devijacije u društvu i one koje su već postojeće te ne čekamo da policija bude reaktivno tijelo“.
Ministarstvo unutarnjih poslova provodi ciljane edukacije za policijske službenike, interdisciplinarne programe i jasne protokole za postupanje. Policijska akademija razvila je metodologiju za prilagodbu obuka prema specifičnostima svakog područja - od graničnih prijelaza do urbanih sredina.
„Borba protiv mržnje nije samo moralna obaveza - ona je uvjet opstanka našeg društva i sigurnosti. Zato vas pozivam da djelujemo zajedno, da pošaljemo jasnu poruku: ovdje nema mjesta za mržnju“, zaključio je potpredsjednik i ministar Božinović.
Pred svima stoji zahtjevna i odgovorna društvena zadaća, a to je da svojim javnim i društveno odgovornim ponašanjem prema drugima i sebi, uvažavajući svijet različitosti, upravo taj svijet učinimo ljepšim, boljim i sigurnijim mjestom za život, posebice za nove naraštaje.