Foto: MUP RH
Na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ je održan simpozij „Policijsko pregovaranje u Hrvatskoj: Spoj znanosti i prakse“.
Policijsko pregovaranje jedan je od najučinkovitijih policijskih alata za rješavanje kriznih intervencija. Policijski službenici sve se više suočavaju s izazovima koji nadilaze rutinske postupke i zahtijevaju znanje, vještinu, empatiju, ali i sposobnost donošenja odluka u trenutku, često s posljedicama po ljudske živote.
„Svaki naš izlazak, svaka naša radnja ostavlja mikro traume na pojedincu i zato je jako bitno da se vodi briga o mentalnom zdravlju ljudi koji sudjeluju u samim intervencijama“ objasnio je voditelj za policijsko pregovaranje u Zapovjedništvu za intervencije Ravnateljstva policije Franjo Filipović.
Hrvatski model policijskog pregovaranja - vodeći u svijetu
Posebno je potrebno istaknuti eksperimentalnu provjeru i potvrdu učinkovitosti hrvatskog pregovaračkog programa obuke, kreiranog prema principima hrvatskog modela policijskog pregovaranja.
To je jedan od rijetkih pregovaračkih programa u svijetu čija je učinkovitost znanstveno potvrđena, a trenutno jedini čija je učinkovitost potvrđena i biološkim parametrima odnosno pokazateljima aktivacije autonomnog živčanog sustava kao fizioloških odgovora tijela na stres.
„Specifična platforma modela osposobljavanja naših policijskih pregovarača bazirana je na hrvatskom iskustvu unatrag više od 20 godina“, rekao je voditelj Filipović te pojasnio: „Uzimali smo presjeke policijskog postupanja, odnosno postupanja policijskih pregovarača i radili taj model, platformu, za obuku budućih članova koji će postati policijski pregovarači.“
Osim značajnog znanstvenog doprinosa, doprinos istraživanja jest i njegova iskoristivost u operativno-psihološkoj obuci i pripremi te brizi za mentalno zdravlje svih ostalih policijskih službenika kao i različitih operativaca koji djeluju u kriznim situacijama i van policijskog konteksta.
„U ovom trenutku policija ima znanstveno dokazani učinkoviti alat pripreme policajaca na postupanje u kriznim situacijama. Bitno je da ga prilagođavamo i drugim linijama rada te djelatnostima izvan ovoga sustava“, izjavila je psihologica na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti doc. dr. sc. Ivana Glavina Jelaš.
Učinkovito spajanje znanosti i prakse
Hrvatski pregovarači sudjeluju i u edukaciji te izobrazbi svih grana i linija rada u policiji, kao i sustavnoj provedbi obuke u Srednjoj policijskoj školi, Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović istaknuo je kako Visoka učilišta samostalno izrađuju studijske programe, oblikuju različite i specifične kurikulume, odlučuju o strukturi i sadržajima nastavnih kolegija:
„Značajna komparativna prednost našeg Veleučilišta jest što ono djeluje u sustavu MUP-a u kojem praktično djeluje 20-ak tisuća policijskih službenika, a s civilnom zaštitom i državnim službenicima, brojimo oko 26 tisuća ljudi. Radi se o ljudima koji su specijalizirani za različita područja sigurnosti, što nam omogućava jedinstvenu i neponovljivu vezu između znanosti i prakse u jednoj instituciji. O prepoznatljivosti i vrijednosti našeg pristupa govori podatak da se studij Kriminalistike nalazi na trećem mjestu među deset najpoželjnijih studija u Hrvatskoj, prema omjeru prvih izbora i upisne kvote.“
Funkcionalno spajanje znanosti i prakse na Veleučilištu rezultiralo je nedavnim uvođenjem novog kolegija „Policijsko pregovaranje u kriznim situacijama“ u postojeći studijski program.
„U vremenu u kojem živimo, vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i sve složenijih sigurnosnih izazova, visoko obrazovanje ne smije postati zatvoren sustav. Naš je zadatak, ne samo prenositi znanje, nego ga razvijati i prilagođavati u stvarnim uvjetima. Akademska zajednica ima zadatak povezivati teoriju i praksu, a svaki oblik edukacije koji ovdje provodimo mora biti potvrđen dokazima o učinkovitosti“, dodao je ministar Božinović.
Novi studijski programi - budućnost Veleučilišta
Veleučilište ima dugu tradiciju, od 1971. godine izvodi studijski program Kriminalistika, a prošle godine je u tom smislu učinjen i vrlo značajan iskorak kada je Kriminalistika dobila status samostalne znanstvene grane u Interdisciplinarnom znanstvenom području.
„Trenutno razvijamo dva nova studijska programa i to - u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite izrađujemo studijski program Civilna zaštita, a u suradnji s Ravnateljstvom policije izrađujemo studijski program Javna sigurnost. Konačni cilj je stvaranje Policijskog sveučilišta kao najvišeg oblika obrazovno-znanstvene institucije unutar MUP-a. Kvaliteta sustava sigurnosti ne gradi se samo uredbama i strategijama, nego prije svega ljudima“, zaključio je ministar Božinović.
Hrvatski policijski pregovarači ustrojeni su 2004. godine u sastavu Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova. Kroz proteklo vrijeme ostvarili su značajne rezultate u rješavanju kriznih intervencija te su danas neizostavan dio u policijskom postupanju kada je riječ o rizičnim situacijama.
Hrvatski sigurnosni sustav, u kojem je policija jedan od glavnih čimbenika, i ovim primjerom pokazuje i potvrđuje praćenje svjetskih trendova po pitanju sigurnosti te uključuje u proces edukacije i znanstvenu zajednicu, kako bi svojim iskustvom, stečenim znanjima i vještinama doprinosili podizanju spremnosti cjelokupnog sigurnosnog sustava Republike Hrvatske.