Dijete prolazi pokraj uništene zgrade u istočnoj Ukrajini
© UNICEF/ Ashely Gilbertson V
Nakon tjedana pojačanih napetosti oko Ukrajine, s izvješćima da Rusija raspoređuje više od 100.000 vojnika i teškog naoružanja blizu svoje granice, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je u ponedjeljak svoj prvi sastanak na kojem se raspravljalo o načinima deeskalacije krize.
Obraćajući se veleposlanicima, šefica UN-a za politička pitanja ponovila je apel glavnog tajnika UN-a da "ne može biti alternative diplomaciji i dijalogu".
Ističući "složene i dugotrajne sigurnosne zabrinutosti i percepcije prijetnji koje su podignute", podtajnica za politička pitanja i pitanja izgradnje mira, Rosemary A. DiCarlo, ponovila je da se svaka vojna intervencija koja uključuje Rusiju ili snage saveza NATO-a koje su također sada u stanju visoke pripravnosti, mora spriječiti.
Rekla je da bi svaki upad jedne države na teritorij druge države bio protivan međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda.
Eskalacija
Prema njezinim riječima, izvještava se da je osim 100.000 vojnika na ruskom tlu duž ukrajinske granice, neodređeni broj ruskih vojnika i naoružanja također navodno raspoređen u Bjelorusiju uoči velikih zajedničkih vojnih vježbi u veljači na granicama s Ukrajinom, Poljskoj i baltičkim državama. Članice NATO-a također navodno planiraju dodatna raspoređivanja u istočnoeuropskim državama članicama, a NATO je obavijestio da je 8.500 vojnika sada u stanju pripravnosti.
"Optužbe među različitim akterima uključenim u tekuće rasprave stvorile su kod mnogih nesigurnost i bojazan da prijeti vojni sukob", rekla je.
Diplomatski napori
DiCarlo je također pozdravila diplomatske razgovore koji su u tijeku, rekavši da se UN nada da će uspješna deeskalacija ojačati mir i sigurnost u Europi. Ti napori uključuju sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) 13. siječnja u Beču i sastanak američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova 21. siječnja u Ženevi. U Parizu je 26. siječnja održan sastanak normandijskog formata (skupina s Francuskom, Njemačkom, Rusijom i Ukrajinom stvorena 2014. za rješavanje sukoba u Ukrajini). Drugi sastanak normandijskog formata trebao bi se održati u Berlinu tijekom drugog tjedna veljače.
Za političkog šefa UN-a ovaj drugi susret je “još jedan znak da diplomacija može funkcionirati”.
"Ipak, i dalje smo jako zabrinuti da, čak i dok se ti napori nastavljaju, napetosti nastavljaju eskalirati usred opasnog vojnog jačanja u srcu Europe", upozorila je.
Pozvala je sve aktere da se "suzdrže od provokativne retorike i akcija kako bi se maksimizirale šanse za uspjeh diplomacije".
Zamjenik glavnog tajnika je također rekao da će agencije UN-a ostati predane ispunjavanju svojih mandata u Ukrajini.
“Siguran, nesmetan humanitarni pristup mora se poštivati, u svim okolnostima, kako bi se pružila potpora za 2,9 milijuna ljudi kojima je potrebna pomoć, od kojih je većina u područjima koja nisu pod kontrolom vlade”, rekla je.
Promatračka misija UN-a za ljudska prava također nastavlja dokumentirati civilne žrtve, budući da sukob ulazi u osmu godinu.
Sukob, koji je izbio nedugo nakon što je Rusija anektirala Krim u ožujku 2014., odnio je živote više od 14.000 ljudi, uključujući oko 3.000 civila, i ozlijedio više od 7.000 civila, prema Uredu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR). Osim toga, oko 1,5 milijuna ljudi interno je raseljeno od izbijanja sukoba, prema podacima ukrajinske vlade.
"Nitko ne promatra trenutne diplomatske napore više od naroda Ukrajine", rekla je DiCarlo, ističući da su oni "izdržali sukob koji je od 2014. odnio više od 14.000 života i da je tragično to što je još uvijek daleko od rješenja."
Za nju je "bolno očito da bi svaka nova eskalacija u Ukrajini ili oko nje značila još nepotrebnih ubijanja i razaranja."
DiCarlo također vjeruje da bi “svaka eskalacija ili novi sukob zadao još jedan ozbiljan udarac arhitekturi koja je tako mukotrpno građena tijekom posljednjih 75 godina da bi se održao međunarodni mir i sigurnost”.
Obraćajući se Vijeću, američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, Linda Thomas-Greenfield, opisala je situaciju kao "hitnu i opasnu". Prema njezinim riječima, djelovanje Rusije "ne samo da da prijeti Ukrajini, već prijeti Europi i međunarodnom poretku".
"Ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu, nitko od nas neće moći reći da to nismo vidjeli. A posljedice će biti užasne, zbog čega je ovaj sastanak danas toliko važan", dodala je.
Napominjući da je riječ o "najvećoj mobilizaciji vojnika u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća", Thomas-Greenfield rekla je da se i dalje nada da će Rusija izabrati put diplomacije, ali je ustvrdila da međunarodna zajednica "ne može čekati". No, diplomacija neće uspjeti u atmosferi prijetnje i vojne eskalacije.
“Tražimo put mira. Tražimo put dijaloga. Ne želimo konfrontaciju. Ali bit ćemo odlučni, brzi i ujedinjeni ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu”, rekla je.
Rusija: Razvijanje 'histerije'
Ruski veleposlanik Vasily Nebenzia ponovno je zanijekao da njegova zemlja ima bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu, optužujući SAD da su sazvali sastanak kako bi "razvijali histeriju". "Mi jednostavno ne razumijemo o čemu danas ovdje raspravljamo i zašto smo doista ovdje", rekao je Nebenzia.
Na početku sastanka Rusija je pozvala na proceduralno glasovanje za odlaganje sastanka o Ukrajini, ali nije dobila dovoljnu podršku ostalih članova Vijeća.
Veleposlanik Nebenzia doveo je u pitanje brojku od 100.000 vojnika, dodajući da su sva raspoređivanja u različitim stupnjevima bila unutar ruskog teritorija, što se često događalo i prije, "i nije izazvalo nikakvu histeriju".
"Nema dokaza koji bi potvrdili ove ozbiljne optužbe o kretanju prema ratu", rekao je, dodajući da one predstavljaju "provokaciju same po sebi" i da "gospodarski utjecaj već osjećaju ukrajinski susjedi". Visoki diplomat je također optužio zapadne sile da "pumpaju Ukrajinu oružjem".
Ukrajina: Nećemo pokleknuti pred prijetnjama
Obraćajući se veleposlanicima, ukrajinski stalni predstavnik, Sergiy Kyslytsya, ustvrdio je da je "ozbiljan razgovor" unutar Vijeća sigurnosti kako bi se pronašao diplomatski kraj krize, potreban sada, "više nego ikada".
Izvijestio je da je od 22. prosinca pucnjava, granatiranje, snajperska vatra i sustavna uporaba napadnih bespilotnih letjelica (UAV) protiv ukrajinskih vojnika ubila 12 ukrajinskih vojnika i ranila još 14. Uvjeravao je da "Ukrajina neće pokrenuti vojnu ofenzivu, ni u Donbasu ni na Krimu, niti bilo gdje drugdje".
“Ukrajina ne vidi alternativu mirnom rješavanju sukoba koji je u tijeku i obnovi njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, dodao je. Ipak, diplomat je rekao da postoji "nalet ruskih kampanja dezinformacija, uključujući lažne optužbe da Ukrajina planira vojni napad". Kyslytsya se također osvrnuo na ruski zahtjev da se Ukrajini zabrani članstvo u NATO-u, istaknuvši suvereno pravo njegove zemlje da bira vlastite sigurnosne aranžmane.
“Ukrajina neće pokleknuti pred prijetnjama koje imaju za cilj slabljenje Ukrajine, potkopavanje njezine ekonomske i financijske stabilnosti i izazivanje frustracije javnosti. To se neće dogoditi, a Kremlj mora zapamtiti da je Ukrajina spremna braniti se”, zaključio je. (N.G.K.)