Vitomir Begović
Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja poboljšava se, ne samo život radnika, već i isplativost poslovanja.
Većina se mišićno-koštanih poremećaja razvije tijekom vremena. Obično ne postoji jedan uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Mnogi čimbenici rizika djeluju zajedno, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne te individualne čimbenike.
Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove. Obuhvaćaju sva oštećenja ili poremećaje u vezi sa zglobovima ili drugim tkivima. Zdravstveni problemi uključuju sve od blagih bolova i smetnji do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kroničnim slučajevima mogu dovesti do invalidnosti i potpunog prestanka rada.
Ubrzana i povećana digitalizacija i dostupnost novih tehnologija omogućila je rad na daljinu od kuće (na izdvojenom mjestu rada), ili rad na daljinu za mnoge radnike.
Međutim, i takav oblik rada može biti štetan za zdravlje radnika te može pridonijeti razvoju poremećaja mišićno-koštanog sustava ili dodatno pogoršati postojeća stanja.
Čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno-koštanog sustava povezani s radom na daljinu su: ergonomski uvjeti radne stanice i povezani položaji tijela; čimbenici povezani s radnim okruženjem; dugotrajno sjedenje i fizička (ne)aktivnost; čimbenici povezani s organizacijom rada; psihosocijalni čimbenici rizika i individualni čimbenici.
U tom smislu poslodavac je dužan izvršiti procjenu rizika za život i zdravlje i za radnike koji rade od kuće, a isto je moguće i preporučljivo učiniti i kod rada na daljinu. U bilo kojoj procjeni rizika, pa tako i ovoj, radnik je obvezan sudjelovati u postupku procjene rizika. Sudjelovanje radnika u procjeni rizika važno je ne samo zbog pružanja informacija ključnih za poduzimanje mjera za prevenciju, već i zbog dizanja razine svijesti među radnicima i menadžmentom o rizicima i posljedicama po zdravlje radnika. Navedeno proaktivno stajalište zastupa i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA).
Radna snaga sve je traženija i nedostupnija, a stanje će biti još lošije ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere na očuvanju radne sposobnosti a time i stvaranju uvjeta za duži radni vijek, i smanjenje izostanka s rada zbog bolovanja uzrokovanih i mišićno-koštanim poremećajima.
Dobar primjer angažiranog djelovanja na ovom području dolazi iz Republike Slovenije.
Ministarstvo za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Republike Slovenije izradilo je Priručnik „Mišićno-koštane bolesti povezane s radom“ za poslodavce, radnike i njihove predstavnike, rukovoditelje ljudskih resursa, stručnjake za sigurnost i zdravlje na radu i specijaliste medicine rada i sporta.
U suradnji sa specijalizantima fizikalne i rehabilitacijske medicine, studenti svih godina specijalizacije iz medicine rada, prometa i sportske medicine pod vodstvom mentora izv. prof. dr. Alenke Škerjanc, dr. sc. med., spec. medicine rada, prometa i sporta i izv. prof. dr. Nataše Kos, spec. fizikalne i rehabilitacijske medicine, predstavili su sljedeće teme u šest kratkih podcjelina: problemi vezani uz četrnaest najčešćih poremećaja mišićno-koštanog sustava; uvjeti na radnom mjestu gdje se takvi problemi najčešće javljaju, npr. osnova za preventivne mjere; rano liječenje i rehabilitacija; ostati tjelesno aktivan; psihosocijalni čimbenici i njihov utjecaj na povratak na posao i promicanje dobrog zdravlja mišića.
Autori su na jasan način prikazali glavne karakteristike mišićno-koštanog sustava poremećaja i pružili smjernice za rano otkrivanje i liječenje, što uključuje i kratke vježbe za jačanje i prije svega prevenciju ovih poremećaja.
U svakom dijelu autori iznose neke specifičnosti koje su karakteristične za pojedine poremećaje u procesu povratka na posao.
Ovaj koristan i praktičan priručnik je dostupan i na engleskom jeziku
O problemu mišićno-koštanih poremćaja i utjecaju na radnu sposbnost potrebno je osvijestiti i menadžment, radnike i rukovoditelje, uz odgovarajuću edukaciju.
Prijeka je potreba za integriranim, sveobuhvatnim i multidisciplinarnim pristupom upravljanju mišićno-koštanim poremećajima i njihovu sprječavanju.
Polazeći od složenih zdravstvenih problema i troškova koje uzrokuju te bolesti, pristup rješavanju problema mišićno-koštanih poremećaja treba uz pravodobne i kontinuirane mjere prevencije obuhvaćati i zdravstveni nadzor, promicanje zdravlja te rehabilitaciju,prilagodbu radnih mjesta i reintegraciju radnika već oboljelih od mišićno-koštanih poremećaja.