© Unsplash/Jerry Zhang
Svake godine 16. rujna UN slavi uspjeh međunarodne zajednice u liječenju ozonskog omotača i skreće pozornost na to što se još može učiniti kako bi se zaštitio planet. Prošlog stoljeća znanstvenici su potvrdili alarmantnu stvarnost značajnog smanjenja ozonskog omotača – nevidljivog štita od plina koji okružuje Zemlju i štiti je od sunčevih UV zraka.
Popis tvari koje oštećuju ozonski omotač uključivala je CFC-e ili klorofluorougljike, koji su se sredinom 1980-ih često nalazili u svakodnevnim proizvodima poput klima uređaja, hladnjaka i aerosolnih limenki.
Znanost je dovela do globalne akcije. Shvativši da štetno UV zračenje ulazi u atmosferu kroz ono što je potencijalno oštećeni ozonski omotač, zemlje su se 1985. godine obvezale Bečkom konvencijom da će učiniti što je potrebno za zaštitu ljudi i planeta.
„Bečka konvencija i njezin Montrealski protokol postali su prekretnica multilateralnog uspjeha“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u poruci za ovogodišnji Svjetski dan ozonskog omotača.
„Danas se ozonski omotač oporavlja“, rekao je.
Što je Bečka konvencija?
Prije četrdeset godina, zemlje su se okupile kako bi poduzele prvi korak u zaštiti ozonskog omotača, „vođene znanošću, ujedinjene u djelovanju“, nastavio je glavni tajnik UN-a. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, koju je 22. ožujka 1985. usvojilo i potpisalo 28 zemalja, formalizirala je univerzalnu suradnju u zaštiti krhkog ozonskog omotača. To je prvi ugovor koji je potpisala svaka zemlja svijeta i prethodnik Montrealskog protokola.
Cilj Montrealskog protokola je pratiti globalnu proizvodnju i potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač – i na kraju ih eliminirati.
Multilateralizam u svom najboljem izdanju
U video poruci, Inger Andersen, izvršna direktorica Programa UN-a za okoliš (UNEP), istaknula je da su djelovanjem u okviru konvencija „tvari koje oštećuju ozonski omotač sada praktički iskorijenjene i da se rupa u ozonskom omotaču zatvara“. Nakon što su znanstvenici oglasili uzbunu, zemlje, nacije i poduzeća udružili su se i poduzeli mjere za planet.
„To je multilateralizam u svom najboljem izdanju“, dodala je.
Montrealski protokol dobro napreduje i u razvijenim i u zemljama u razvoju, a većina rasporeda postupnog ukidanja – vrijeme koje je svakoj zemlji da postupno zaustavi proizvodnju štetnih tvari – ispoštovana je ili čak premašena.
„Ovo postignuće podsjeća nas da je napredak moguć kada nacije poslušaju upozorenja znanosti“, primijetio je g. Guterres.
Sljedeći na redu, Kigali amandman
U svojoj poruci, Guterres je pozvao vlade da ratificiraju i provedu Kigali amandman Montrealskog protokola, koji se obvezuje na postupno smanjenje hidrofluorougljikovodika (HFC-a), stakleničkih plinova koji se uglavnom koriste u tehnologijama hlađenja.
„Provedba Kigali amandmana mogla bi spriječiti zagrijavanje do 0,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća“, rekao je. „U kombinaciji s energetski učinkovitim hlađenjem, mogli bismo udvostručiti te dobitke.“
Kao što je navedeno u Pariškom sporazumu, zemlje su se složile da će pokušati ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija.
„Na ovaj Svjetski dan ozonskog omotača, ponovno se obvežimo na očuvanje našeg ozonskog omotača i zaštitu ljudi i planeta za buduće generacije“, rekao je glavni tajnik UN-a.