Foto: MUP
U organizaciji Udruge za promociju pametnih industrija (CroSI) i Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, u Zagrebu se 10. i 11. prosinca 2025. održava konferencija „Zaštita kritične infrastrukture između pripreme za OECD, digitalne transformacije i umjetne inteligencije“.
U ime Nevena Karasa, ovlaštenog za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite, sudionicima se obratila pomoćnica ravnatelja Marijana Klanac, naglasivši važnost zajedničkog djelovanja svih dionika sustava u jačanju otpornosti nacionalne kritične infrastrukture.
„Ovo je tema koja nije samo stručna i institucionalna, nego i duboko društvena, sigurnosna i razvojna“, rekla je pomoćnica Klanac, dodavši kako se u vremenu ubrzanih globalnih promjena sigurnosni izazovi sve snažnije isprepliću s digitalnim tehnologijama, kibernetičkom sigurnošću i umjetnom inteligencijom.
Govoreći o transformaciji sustava kritične infrastrukture, Klanac je naglasila da se više ne radi samo o fizičkoj zaštiti postrojenja i mreža, već o sigurnosti „digitalnih sustava, podatkovnih tokova i kibernetičkih procesa koji danas čine temelj funkcioniranja države, gospodarstva i svakodnevnog života građana“.
Posebno je istaknula kako procesi pripreme za članstvo u OECD-u dodatno naglašavaju potrebu usklađivanja s najvišim međunarodnim standardima otpornosti, sigurnosti i transparentnosti.
„U prostoru između strateške pripreme, ubrzane digitalne transformacije i snažnog utjecaja umjetne inteligencije otvaraju se nova pitanja, ali i nove prilike“, poručila je.
Pritom je naglasila i potencijal umjetne inteligencije za napredniju analitiku i predviđanje rizika, ali i izazove koji dolaze s njezinom primjenom: „Umjetna inteligencija nudi izniman potencijal za predviđanje rizika i jačanje otpornosti, ali donosi i sigurnosne, etičke i regulatorne izazove koje ne smijemo zanemariti.“
Osvrnula se i na veliki iskorak koji je Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova ostvarilo donošenjem novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi, kojim je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s EU Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata. Istaknula je, međutim, kako posao time nije završen, jer predstoji izrada Strategije otpornosti kritičnih subjekata i Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture - dokumenta koji će po prvi put objediniti procjene rizika na nacionalnoj razini.
„Niti jedan doneseni dokument ne smije ostati samo na deklarativnoj razini - mora biti primjenjiv i operativan“, istaknula je, naglasivši potrebu kontinuiranog razvoja scenarija, vježbi i protokola, kao i edukacije sigurnosnih koordinatora za provedbu analiza i procjena rizika. „I to je posao Ravnateljstva civilne zaštite“, zaključila je pomoćnica Klanac.
Tijekom konferencije, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Dražen Štajduhar održao je prezentaciju na temu „Provedbeni okvir primjene Zakona o kritičnoj infrastrukturi“ te sudjelovao na panelu „Digitalna transformacija i umjetna inteligencija u zaštiti kritične infrastrukture“, kroz koji su istaknuti i obrađeni praktični izazovi provedbe novog zakonodavnog okvira, budući koraci te uloga dionika kritične infrastrukture u jačanju otpornosti sustava.