Sjećate se ono kad smo bili klinci pa smo igrali onu igru leti, leti... pa kad biste rekli leti, leti... ptica... svi bi podignuli ruke u zrak; pa bi rekli leti, leti... ploča..., pa bi onda ruke ostale dolje. Tko bi se zabunio i podignuo ruke na neku stvar koja ne leti, ispao bi iz igre. Da smo i dalje klinci pa da kažemo leti, leti... bankomat i da podignete ruke u zrak, ispali biste iz igre. No kako nismo klinci i da sada igramo tu igru na leti, leti... bankomat, mirne duše biste mogli podignuti ruke jer u posljednje vrijeme doista na tjednoj bazi jedan od mnogobrojnih hrvatskih bankomata odleti u zrak.
Kriminalna aktivnost koja se tiče napada na bankomat ove je godine osobito izražena, a napadi su se zaredali, posebno posljednjih mjesec, dva. Zaštita bankomata postaje stvar javne (ne)sigurnosti. Zaštita bankomata spada u jedan od članaka Zakona o zaštiti novčarskih institucija koji propisuje ugradnju elektrokemijske zaštite u sve eksterne bankomate u Republici Hrvatskoj u roku od tri godine te interne bankomate za koje se procijeni da postoji visoki rizik i da je takva zaštita nužnost. Rok teče, a sve se više čini da je odluka o takvoj zaštiti bankomata itekako opravdana.
Jesu li, stoga, ovo zadnji trzaji kriminalaca koji znaju da će njihova razarajuća rabota biti onemogućena jer ugradnjom elektrokemijske zaštite, ukoliko pokušaju provaliti u bankomat, novac će biti uništen ili je posrijedi nešto drugo, teško je reći. No, ionako i sada kriminalcima dizanje bankomata u zrak ne garantira da će doista uspjeti doći do novca. Samo na zagrebačkom području u više od deset provala u bankomate izazivanjem eksplozije, iz samo tri bankomata kriminalci su se uspjeli domoći novca. No, došli oni do novca ili ne, činjenica je da ovakav način razbojstva dovodi do velikih materijalnih šteta, ali i realne opasnosti po slučajne prolaznike ili stanare zgrada u kojima se bankomati nalaze.
Na meti kriminalnih aktivnosti u posljednje su vrijeme u Hrvatskoj trgovački centri koji se učestalo evakuiraju zbog dojava o postavljenim bombama. Srećom, zasad se pokazalo da je riječ o lažnim dojavama, a ne stvarnim prijetnjama, pa se doima da se radi o širenju panike i zastrašivanju, no pojavile su se i neke druge spekulacije - radi li se tu o hibridnom ratu protiv Hrvatske?
Prema svojoj definiciji, hibridni rat je poseban oblik rata čiji je cilj podrivanje i/ili rušenje vlasti napadnute države, destabiliziranje vlasti, provociranje nezadovoljstva stanovništva, stvaranje građanskih nemira, ili prisiljavanje države koja je izabrana za metu na razne ustupke ili donošenje odluka na svoju štetu, a u korist agresora, odnosno postizanje zacrtanih ciljeva uglavnom na štetu resursa napadnute države.
U hibridni rat ili specijalni rat spadaju i informacijske operacije, gospodarsko ratovanje i kibernetsko ratovanje... Hibridne metode ratovanja, poput propagande, zavaravanja, sabotaže i drugih nevojnih djelovanja nisu novost, one su se koristile i prije kako bi se destabilizirali suparnici, no moderne tehnologije i veća međunarodna povezanost omogućili su u novije vrijeme pojačavanje razmjera i intenziteta hibridnih djelovanja.
Ipak, treba reći da su se i nama susjedne zemlje u posljednjih mjesec dana suočile s ovakvim anonimnim dojavama o postavljenim bombama, i to ne samo u trgovačkim centrima, već i u školama i javnim institucijama. Iako se i kod nas, i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini redom radilo o lažnim dojavama, policija svaku zaprimljenu informaciju ili dojavu o mogućim postavljenim eksplozivnim napravama, uzima ozbiljno i s oprezom te se evakuiraju takva mjesta i obavljaju provjere na terenu. Hrvatska policija građane poziva na oprez, no smatraju da mjesta panici nema.
U svakom slučaju, bile ove prijetnje dio hibridnog rata ili ne, dojave o postavljenim bombama uvijek su razlog za brigu. Ponajmanje nam je sada potrebno, uoči turističke sezone od koje toliko očekujemo, da se Hrvatsku smatra zemljom u kojoj je sigurnost narušena. (Slika: Ilustracija; Europol)
Nataša Gajski Kovačić