Nataša Gajski Kovačić
Otpornost nije luksuz, nego nužnost, a sigurnost gradova je ujedno i sigurnost društva i zajednička odgovornost svih nas. Sigurnost naših gradova nije samo tehničko pitanje niti se svodi na broj kamera. Sigurnost je osjećaj. Ona je povjerenje da se možemo slobodno kretati, raditi, stvarati i živjeti u zajednici koja brine o svakom svojem članu. Grad je siguran tek onda kada se njegovi stanovnici osjećaju sigurno, rekao je Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite RH na otvaranju konferencije "Civilna zaštita i sigurnost gradova - SIGG 2026" održane u Splitu u organizaciji časopisa Zaštita, uz pokroviteljstvo Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Riječ je o jednom od ključnih godišnjih okupljanja stručnjaka iz područja civilne zaštite, sigurnosti i upravljanja krizama, na kojem je ove godine sudjelovalo više od 170 predstavnika institucija, operativnih snaga i privatnog sektora.
Kroz niz stručnih izlaganja obradile su se teme poput izrade planskih dokumenata, upravljanja rizicima te primjene novih tehnologija u sustavima sigurnosti. Karas je također istaknuo da živimo u vremenu u kojem se pojam sigurnosti temeljito mijenja te u kojem se sigurnost gradova više ne može promatrati samo kroz jednu dimenziju. „Sve ove prijetnje, bilo da su sigurnosne, ekonomske, tehnološke ili klimatske, više ne djeluju izolirano - one se preklapaju, povezane su, međusobno ovisne i često stvaraju složene sigurnosne izazove. S druge strane, današnji gradovi rastu i mijenjaju se, suočavaju se s izazovima koji su složeniji nego ikad prije“, naglasio je.
Na otvaranju konferencije govorila je i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić, istaknuvši kako gradovi danas djeluju u sve složenijem sigurnosnom okruženju.
„Živimo u vremenu u kojem su gradovi suočeni s kompleksnim prijetnjama - od klimatskih promjena, požara, poplava i potresa do tehnoloških rizika. Upravo zato ovakvi susreti imaju iznimnu vrijednost jer omogućuju razmjenu znanja i zajedničko traženje rješenja za jačanje otpornosti naših zajednica“, poručila je zamjenica gradonačelnika Dorčić, naglasivši kako Grad Split kontinuirano ulaže u razvoj sustava civilne zaštite, koordinaciju žurnih službi te primjenu novih tehnologija i Smart City rješenja. Dodala je i kako, unatoč tehnološkom napretku, ključ sigurnosti i dalje ostaje na ljudima, znanju i suradnji, zbog čega je posebno važna interdisciplinarna razmjena iskustava među stručnjacima.
Konferenciju je otvorio župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban koji je naglasio važnost ovakvih stručnih konferencija.
Procjena rizika
Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa, održao je predavanje „Važnost izrade planskih dokumenata civilne zaštite na razini JLPRS-a“. Rekao je da učinkovito funkcioniranje sustava civilne zaštite pretpostavlja sustavnu i plansku pripremu svih sudionika na svim razinama upravljanja - lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini - te provedbu aktivnosti u svim fazama upravljanja rizicima od katastrofa, odnosno u fazama prevencije, pripravnosti, reagiranja i oporavka. Procjena rizika predstavlja temeljni analitički alat u procesu upravljanja rizicima od katastrofa te prvi korak u planiranju mjera prevencije, pripravnosti i reagiranja u sustavu civilne zaštite. Razina rizika određena je međudjelovanjem ključnih čimbenika: opasnosti (hazarda), izloženosti ljudi, infrastrukture i dobara te ranjivosti zajednice. Na razinu rizika dodatno utječu društveni, gospodarski, prostorni i demografski čimbenici, koji se tijekom vremena mijenjaju. Procjena rizika omogućuje sustavno razumijevanje tih čimbenika i njihove međusobne povezanosti, čime se stvaraju temelji za učinkovito planiranje mjera smanjenja rizika od katastrofa.
Predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i načelnik sektora za program, sigurnost i potporu Siniša Petkoviček sudjelovali su u programu s temom digitalizacije operativnih planova, koja predstavlja važan iskorak u modernizaciji vatrogasnog sustava. Tucaković je naglasio kako se sustav vatrogastva kontinuirano osuvremenjuje kroz brojne projekte koje provode gradovi i županije, uz značajna ulaganja u opremanje i razvoj kapaciteta. Istaknuo je i važnost dodatnog zapošljavanja vatrogasaca, posebno uoči protupožarne sezone nakon 1. lipnja, kao i niz operativnih aktivnosti koje se provode radi podizanja spremnosti sustava.
Poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju sustava, pri čemu je istaknuto kako je operativno vatrogasno zapovjedništvo u potpunosti digitalizirano, što omogućuje praćenje svih aktivnosti u stvarnom vremenu, uključujući angažman zračnih snaga poput kanadera. U sustav su uključene sve sastavnice domovinske sigurnosti, a dodatno se razvijaju sustavi upozorenja i preventivnog djelovanja diljem Hrvatske.
Naglašen je i pozitivan trend smanjenja broja intervencija, koji je rezultat sustavnog preventivnog djelovanja i kontinuiranog praćenja stanja putem aplikativnih rješenja.
Najavljeno je i dovršavanje podjele zaštitne opreme u sklopu EU projekta „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima“ kojim će biti opremljeno više od 10 000 pripadnika sustava. Istaknuta je i važnost koordinirane suradnje svih subjekata sustava sigurnosti kao ključnog preduvjeta za učinkovito upravljanje rizicima i zaštitu građana.
Gradovi postaju sve kompleksniji sustavi
O projektu Vatrogasnog centra za edukaciju i tehnološki razvoj Split govorio je Damir Gabrić, načelnik Stožera CZ Splitsko-dalmatinske županije o čemu opširno pišemo u ovom broju Zaštite. Inteligentni sustavi za urbanu sigurnost i kritičnu infrastrukturu, AI analitika, radar fuzija i certificirana rješenja za pouzdanu detekciju bili su tema predavanja Ivana Malovića iz Axis Communications. „Gradovi postaju sve kompleksniji sustavi, od povećanog prometa preko kritične infrastrukture do velike koncentracije ljudi što sve pridonosi povećanim sigurnosnim rizicima. Ključno je pitanje: Kako detektirati incidente dovoljno rano da bi reakcija bila učinkovita?“, upitao je Malović te ponudio rješenje. Tradicionalni videonadzor pruža pasivno snimanje, naknadnu analizu i uvelike ovisi o operateru, dok nova generacija sustava pruža automatsku detekciju, AI analizu i real-time alarmiranje. Cilj nije više samo nadzor. Cilj je situacijska svijest u realnom vremenu. Moderan sigurnosni sustav znači da više sustava radi kao jedinstveni ekosustav senzora. Tehnologija danas omogućuje sigurnije i otpornije gradove.
O novim perspektivama u helikopterskom spašavanju u RH govorio je Marko Rakovac iz Hrvatske gorske službe spašavanja. Rekao je da je dosadašnji model podrazumijevao suradnju s HRZ-om, koja je bila dobra, međutim vojni prioriteti su uvijek bili ispred civilnog SAR-a.
„Problem su resursi. Flota MI-171Sh ubrzano je potrošila resurse. Remont je upitan zbog sankcija i troškova. Od 2023./2024. nema sustavne dostupnosti vojnih helikoptera za HGSS. Black Hawk letjelice su primarno za vojnu namjenu i imamo vakuum u sustavu. HEMS nema vitlo, a suradnja s MUP-om još nije zaživjela u punoj mjeri“, rekao je. Dao je primjer iz prakse od prošlog ljeta kada su spašavali u Baškoj Vodi maloljetnika sa zahtjevnog terena, a zahtjev za helikopterom je odbijen jer su svi - MORH, MUP, HEMS – bili nedostupni. S obzirom na to da imamo 21 milijun turista godišnje, postavlja se pitanje možemo li sustav učiniti sigurnijim?
Tri su kritična prostora: područje Velebita, Biokova i Dinare. Godišnji zahtjevi HGSS-a za helikopterom su veći od 150. Primjera radi, 80 posto SAR operacija u svijetu provodi se helikopterom.
U 2023. helikopterska potpora je dobivena u 10 slučajeva, dok je u 157 bio potreban ali nije dobivena potpora, što znači da je stopa ispunjenja zahtjeva bila 6 posto. Akcija bez potrebe za helikopterom bilo je 373. Od ukupno 540 akcija, helikopterska potpora bi dobro došla u njih 167.
„Što traži HGSS? Sustavnu i trajnu dostupnost helikoptera za SAR, 365 dana, 0-24h, učinkovito, odgovorno i racionalno korištenje javnih sredstava, optimalan raspored heli baza za maksimalno pokrivanje“ kaže Rakovac. Čak 85 posto građana podržava nabavu helikoptera za HGSS, pokazuje anketa provedena u sklopu izrade Strategije HGSS-a 2026.-2030. „Nitko tko se nađe u opasnosti ne smije ovisiti o improvizacijama ili faktoru sreće“, zaključio je Rakovac.
Robert Pažitka iz Pro alarm rješenja govorio je o integriranim sustavima upravljanja sigurnošću. Rekao je da sve tehničke mjere trebaju biti centralizirane, a sustav tehničke zaštite (CCTV, EKA, protuprovala) integriran u nadzorni centar. Govorio je i o vezi Zakona o privatnoj zaštiti i Zakona o kritičnoj infrastrukturi koji propisuje obvezu da kritični subjekti koriste certificirane pružatelje privatne zaštite za dio tehničke zaštite. Tehničke mjere u kritičnim infrastrukturnim sustavima (primjerice vodno gospodarstvo, energetika, IKT) moraju izvoditi samo tvrtke koje imaju odobrenje MUPa za privatnu zaštitu te dopuštenje za rad na sustavima kritične infrastrukture.
Cijeli izvještaj sa SIGG konferencije pročitajte u idućem broju Zaštite
Kako je bilo na konferenciji i tko je sudjelovao pogledajte na fotogaleriji